U digitalnom dobu u kojem svakodnevno komuniciramo, kupujemo, radimo i gradimo odnose putem ekrana, prevare su postale tihi suputnik modernog života. Iako ih često doživljavamo kao tehnički problem, one su zapravo duboko psihološki fenomen. Nije riječ samo o ukradenom novcu, nego o ukradenom povjerenju, identitetu i emocionalnoj stabilnosti. Znanstvena istraživanja, poput analize objavljene u International Journal of Environmental Research and Public Health, pokazuju da žrtve online prevara često razvijaju tjeskobu, depresivne simptome i trajno narušeno povjerenje u druge ljude, često bez obzira na iznos financijskog gubitka.
Prevaranti se oslanjaju ne samo na tehničke trikove, nego prije svega na razumijevanje ljudskog ponašanja. Povjerenje se gradi postupno, često kroz tjedne ili mjesece komunikacije, osobito kod ljubavnih i investicijskih prevara. Prevaranti stvaraju lažni osjećaj bliskosti ili hitnosti, koristeći emocije poput nade, ljubavi, pohlepe i straha od propuštanja prilike. Ranjivost nije nužno rezultat isključivo neznanja. Brojna istraživanja pokazuju da prevaranti ciljaju ljudske potrebe: za pripadanjem, sigurnošću, bliskošću ili jednostavno željom da se pomogne drugome. Manipulacija je sofisticirana, namjerna i emocionalno precizno usmjerena.
Strah od osude okoline
Gubitak povjerenja jedna je od najrazornijih posljedica internetskih prevara. Žrtve se često povlače iz digitalnog svijeta, izbjegavaju nove kontakte, postaju pretjerano oprezne ili razvijaju strah od svakodnevnih online aktivnosti. Znanstvena literatura bilježi i pojavu simptoma nalik posttraumatskom stresnom poremećaju: noćne more, nesanicu, intruzivne misli i stalno preispitivanje vlastitih odluka. Osjećaj srama dodatno pojačava patnju. Mnogi žrtve kriju što im se dogodilo jer se boje osude okoline, iako su istraživanja jasna: žrtve nisu naivne, nego emocionalno manipulirane.
Stručnjaci za mentalno zdravlje stoga naglašavaju da borba protiv online prevara nije samo tehničko pitanje. To je pitanje emocionalne edukacije i javne svijesti. Ljudi moraju razumjeti kako prevaranti manipuliraju, kako koriste hitnost i krizu, kako imitiraju autoritet i kako ciljaju trenutke emocionalne slabosti. Kada se prevara dogodi, ključno je naglasiti da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti. Razgovor s profesionalcima, podrška okoline i edukacija o modernim prevarama pomažu vratiti osjećaj kontrole.
Inače, sve češće metode online prevara su smishing i vishing. Smishing je prevara putem SMS poruka, a vishing putem telefonskih poziva, dva kanala koja ljudi često percipiraju kao sigurnije, što ih čini posebno opasnima. Hrvatski Nacionalni CERT upozorava da se kod ovih prevara najčešće radi o porukama koje imitiraju banke, kurirske službe ili tehničku podršku, a cilj im je izazvati trenutni strah ili hitnost kako bi žrtva reagirala bez razmišljanja.
Raznolikost metoda za prevaru
Primjeri iz prakse pokazuju koliko su ove prevare stvarne i opasne, a mogu se odviti na najrazličitije načine. Ponekad prevaranti imitiraju kurirske službe te svojim metama šalju SMS-ove da njihov paket ne može biti dostavljen dok za njega ne plate naknadu. Jedna od posljednjih masovnijih prevara počinjala je SMS-om „Pozdrav, mama, stigao sam. Pod stresom sam, moj stari mobitel je ispao i razbio se“. Brojni prevaranti pak vrebaju na oglasnicima i prave se da žele kupiti neku stvar, objašnjavaući kako žive u drugom gradu i zbog toga mogu platiti preko kurirske službe, a, jednom kad prodavatelj otvori link na taj lažni web, on ga traži podatke njegove kartice.
Još sofisticiraniji oblik je vishing, gdje prevaranti kontaktiraju žrtvu telefonskim pozivom i predstavljaju se kao zaposlenici banke ili porezne uprave. Pozivaju se na „sumnjive“ ili „nezakonite“ aktivnosti na računu i traže da osoba iz sigurnosnih razloga odmah složi određene korake, često tražeći PIN, jednokratne lozinke ili drugi osjetljivi podatak pod izlikom da je to za zaštitu računa. Starije osobe i one manje upoznate s digitalnim tehnologijama najčešće nasjedaju na ove prevare jer se boje da će izgubiti novac ili imati pravne probleme. Kampanja Hrvatske udruge banaka „Budimo realni“ u suradnji s MUP-om i CERT-om snažno naglašava kako banke nikada ne traže ovakve informacije putem telefona. Upravo zato je važno educirati građane da ne povjeruju takvim razgovorima i da u slučaju sumnje odmah kontaktiraju svoju financijsku ustanovu na službeni broj s internetske stranice, a ne broj koji im se prikaže na ekranu poziva.
Umjetna inteligencija kao saveznik prevare
Statistike u Hrvatskoj jasno pokazuju rast problema: godišnje se bilježi više od dvije tisuće prijavljenih internetskih i računalnih prevara, s ukupnom materijalnom štetom koja prelazi pet milijuna eura. Ovi se podaci odnose na sve oblike digitalnih prevara, među kojima su smishing i vishing među najrasprostranjenijima. Čak se bilježe slučajevi u kojima prevaranti koriste umjetnu inteligenciju za generiranje lažnih glasova poznanika ili bankara kako bi uvjerljivije prevarili svoje ciljeve.
Kako se zaštititi? Prije svega, najbolje je ne reagirati odmah na nepoznate ili sumnjive SMS poruke i telefonske pozive. Važno je sami nazvati banku koristeći broj s njihove službene web stranice i provjeriti svaku sumnjivu informaciju. Nikada nemojte dijeliti svoje PIN-ove, lozinke niti jednokratne kodove s drugima. Uključivanje dvofaktorske autentifikacije na bankovnim i drugim važnim računima dodatno povećava sigurnost. Edukacija o različitim vrstama prevara, prepoznavanje znakova vishinga i smishinga, dostupna je na web stranici kampanje budimorealni.hr, koja pruža jasne upute i primjere kako reagirati u ovakvim situacijama.
Prevencija je moguća
Važno je naglasiti da je najbolja obrana usporiti, razmisliti i provjeriti svaku poruku ili poziv koji izazivaju strah ili hitnost. Dijeljenjem znanja o ovim metodama među obitelji, prijateljima i zajednicom, svi možemo pomoći u smanjenju broja žrtava. Nije riječ samo o zaštiti računa i novca, već o očuvanju emocionalnog mira i povjerenja u digitalni svijet koji je postao sastavni dio svakodnevice.
U digitalnom svijetu koji se razvija brže nego ikad, prevare će postajati sve sofisticiranije, a smishing i vishing sve češći. Najbolja obrana nije strah, nego znanje. Razumijevanje psihologije prevara prvi je korak prema tome da im se odupremo i zaštitimo ne samo svoje račune, nego i svoje emocionalno zdravlje.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske udruge banaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....