Dalmatinska kuhinja je po mnogočemu drugačija od svih drugih u našoj zemlji, ali i u svijetu. Najjednostavnija jela poput svježe ribe pečene na gradelama i začinjene samo s malo kvalitetnog maslinovog ulja, peršina i češnjaka često su nešto najukusnije što možete probati na cijelom jugu Hrvatske.
Ta filozofija “manje je više” ovdje uistinu vrijedi. Riba se ne prekriva teškim umacima, povrće se ne guši u začinima, meso se ne maskira marinadama. Okus namirnice naprosto je svetinja u Dalmaciji. Zbog toga su metode pripreme kratke, čiste i poštene – gradele, „lešo“ tehnika, pirjanje, klasično pečenje pod pekom. U svemu tome maslinovo ulje igra ključnu ulogu: ono povezuje povijest s modernim kuhanjem, daje dubinu i svježinu, i možda najviše definira prepoznatljiv karakter dalmatinske kuhinje.
Naučiti kuhati kao Dalmatinac i Dalmatinka nije pritom lako, jer njihova kuhinja počiva na dugoj tradiciji koja doslovno živi u ljudima toga kraja. Kako kaže prva rečenica iz kultne kuharice “Dalmatinska kuhinja”, koju potpisuje velika dama dalmatinske spize Dika Marjanović Radica: “Svaki narod ima svoja narodna jela, koja odgovaraju karakteru, podneblju i zdravlju dotičnog kraja”.
I to je stvarno istina, jer je dalmatinska kuhinja oduvijek bila mnogo više od običnog skupa recepata - ona je živi odraz podneblja, načina života i kulture jedne cijele regije. Nastajala je stoljećima na mjestu gdje se susreću različite civilizacije, gdje je more uvijek bilo i namirnica i inspiracija, a gdje se zemlja obrađivala u surovim, ali zahvalnim uvjetima krša. Kroz tu povijest isprepleli su se grčki i rimski utjecaji, romanska i venecijanska tradicija, slavenska jednostavnost i istočnjački začini, stvarajući jednu od najprepoznatljivijih i najčišćih kuhinja svijeta.
More – srce dalmatinskog stola
More je, dakako, srce dalmatinskog stola. I najskromnije srdele ovdje postaju delicija, dok se od škarpine ili brancina, jednako kao i od hobotnice ili lignji, stvaraju jela koja traže tek malo pažnje, ali mnogo poštovanja. No, Dalmacija nije samo more. Njezino zaleđe čuva snažnu tradiciju janjetine i pašticade, jela koja se kuhaju polako i s puno emocija. Jednako važni su povrće i jednostavna, svakodnevna jela poput blitve s krumpirom, kao i pogače i tijesta koja nose priču o zajednici, kao što je soparnik, autohtono jelo iz Poljica koje se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene nematerijalne baštine. A na kraju, slastice poput rožate i fritula te velika lokalna vina zaokružuju sliku kuhinje koja ostaje vjerna svom podneblju i načinu života.
Stoga je svaka prilika da se nauči više o toj kuhinji nadasve neprocjenjiva za svakog mladog kuhara. Pogotovo ako je podučavaju velikani dalmatinske kuhinje kao što su chefovi Marin Medak, Hrvoje Zirojević, Braco Sanjin, Vjeko Bašić i Marijo Curić kao i gastronom Radovan Marčić te kulinarski konzultant Dino Galvagno. Srećom, prijave za takvo iskustvo su upravo u tijeku.
Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje
Radi se o projektu “Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje“ koji je pokrenuo Mastercard, uz podršku institucionalnih partnera: Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske gospodarske komore. Riječ je o nacionalnoj petogodišnjoj inicijativi koja za cilj ima definirati, zaštititi i promovirati hrvatsku kuhinju kao strateški turistički, kulturni i gospodarski resurs.
Cilj je kroz stručno vođene procese definirati jela koja najbolje predstavljaju kulinarski identitet regije, standardizirati ih kroz radionice i predstaviti ih javnosti, ugostiteljima, kuharima i turistima kroz sadržaje, edukacije i digitalne formate te na posljetku, nakon pet godina, kreirati manifest hrvatske kuhinje koji će na jednom mjestu objediniti sva jela koja su standardizirana kroz to razdoblje.
Svake godine je „Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje“ posvećen jednoj regiji, a prva sezona pripada Dalmaciji i standardizirat će se recepti za šest jela: crni rižoto, riblju juhu, mariniranu ribu, brudet, ribu s gradela i blitvu te pašticadu s njokima. Masterclass radionicu vodit će pritom ranije navedeni tim kulinarskih stručnjaka.
Prijave su otvorene do 31. prosinca 2025., a prijaviti se mogu kuhari iz cijele Hrvatske koji žele učiti od vrhunskih chefova kako se pripremaju tradicionalna dalmatinska jela. Same radionice će s održavanjem krenuti u veljači 2026. Prijave su otvorene na stranici uplift.hr/kuhinja, gdje se mogu pronaći svi uvjeti prijave kao i informacije o projektu.
- Otvorene prijave za masterclass radionice u sklopu projekta Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje pružaju jedinstvenu priliku svim profesionalcima koji se žele usavršiti da savladaju tehniku pripreme tradicionalnih dalmatinskih jela, ali i da shvate način razmišljanja koji stoji iza njih. Odabrani kandidati će kuhati uz nas mentore koji smo ta jela standardizirali, učit će od nas i graditi svoje znanje na jasnim temeljima. Ako želite više od recepta i želite ostaviti trag u profesionalnoj kuhinji, ovo je prilika koju ne biste smjeli propustiti – izjavio je Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin te voditelj radne skupine na projektu „Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje“.
Ova inicijativa nije samo važna zbog standardiziranja kvalitete domaće kuhinje, već i zbog budućnosti hrvatskog turizma. Gotovo svaki peti gost navodi hranu kao jedan od ključnih motiva za putovanje, a na pitanje ispitanicima da navedu tri zemlje Mediterana koje vežu uz dobru gastronomsku ponudu, Hrvatsku svrstavaju na drugo mjesto s 13 %. Pokazalo je to istraživanje koje je provela agencija Improve za Mastercard u listopadu 2025., na uzorku od više od 3.000 ispitanika iz Italije, Slovenije, Njemačke, Poljske i Mađarske koji su u posljednjih pet godina putovali u inozemstvo, a koje je predstavljeno u sklopu nedavno održanih Dana hrvatskog turizma u Dubrovniku.
Gastronomija moguće rješenje za dva velika problema
Ovi podaci pokazuju koliko je važno sustavno raditi na pozicioniranju hrvatske gastronomije kao jednog od ključnih stupova turističke ponude. Za dvije trećine turista (65%), hrana direktno utječe na ukupno zadovoljstvo i pruža osjećaj povezanosti s lokalnom zajednicom. Gastronomija kao strateški pokretač rasta hrvatskog turizma ima veliki potencijal i sami turisti smatraju da je gastronomija moćan alat za rješavanje naša dva najveća strateška izazova: produženje sezone i istraživanje novih regija.
Gastro autentičnost je u najvećoj mjeri kombinacija dvaju faktora: priprema jela po tradicionalnim receptima i korištenje lokalnih i svježih namirnica. Čak 44% ispitanika je vrlo ili izrazito zainteresirano za autentičnu ponudu jela, a čak 57% njih je spremno platiti i više za autentično gastro-iskustvo, što je jasan signal da se autentičnost direktno isplati.
Upravo u tome leži i snaga projekta „Uplift – prijatelj hrvatske kuhinje“ koji ima potencijal da promijeni budućnost hrvatske gastronomije, a samim time i turizma.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Mastercarda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....