Treba jako puno novca, nije sigurno, namješteno je samo za velike igrače – ovo su najčešći mitovi i zablude u koje ljudi vjeruju kad su u pitanju investicije. Iako ulaganja zanimaju Hrvate, što pokazuju i Google trendovi pretraživanja, ali i velik odaziv građana koji su se upisali za državne obveznice. Prema posljednjim dostupnim podacima, ukupan iznos državnih obveznica alociranih građanima iznosi više 1,3 milijarde eura.
No, i dalje smo poznati kao pomalo konzervativan narod kad su u pitanju ulaganja i češće se odlučujemo na kupovinu nekretnina te držanje novca na računima u banci. Samo u 2021. ukupna vrijednost prodanih nekretnina iznosila je 7,9 milijardi eura.
Depoziti kućanstva su dosegli 36,9 milijardi eura u ožujku ove godine, neto imovina građana u obveznim mirovinskim fondovima je iznosila 18,2 milijarde eura, a u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je taj iznos bio 1,1 milijarda eura.
S druge strane, u investicijskim fondovima kojih je sad na tržištu stotinjak, neto imovina iznosila je tek 2 milijarde eura.
Zbog čega smo i dalje toliko skeptični prema ulaganjima?
Za pomoć oko raskrinkavanja mitova o ulaganju pitali smo Danijelu Princi Grgat, predsjednicu Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju i osnivačicu Princi Consluting. Princi Grgat je 21 godinu radila u bankarskom sektoru, najviše na poslovima procjene kreditnog rizika fizičkih i pravnih osoba, a autorica je knjiga „Tajna uspješnog poslovanja – vodič za mala i srednja poduzeća“ i Osobne financije – kako biti i ostati u plusu“. Danijela Princi Grgat je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Splitu.
Danijela Princi Grgat je ujedno i jedna od predavačica na projektu „Know your money – Upoznaj svoj novac“ kojeg su pokrenuli Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI). Glavni cilj projekta je unaprjeđenje financijske pismenosti građana na zanimljiv način, kroz zabavnu i jako poučnu video edukaciju nakon koje najuspješniji mogu osvojiti i vrijedne novčane nagrade.
Edukacija će početi u rujnu, ali već sad se možete prijaviti kako bismo vas obavijestili o točnom datumu početka:
Princi Grgat odmah na početku govori kako investiranje definitivno nije za svakoga.
- Ne vidim prostor za ulaganje u slučajevima u kojima obitelj nije u mogućnosti iz redovnih primanja podmiriti svoje osnovne troškove. Početna ulaganja mogu biti i manji iznosi, ali uvijek je važno voditi računa da se ulagači upoznaju s uvjetima tog ulaganja kako bi bili svjesni koliko su njihova ulaganja (ne)rizična i kojom brzinom mogu doći do svog novca.
Ako ulažu u fondove važno je provjeriti i kolike su izlazne naknade u slučaju da im novac zatreba u nekom trenutku i da budu svjesni da postoji i rizik gubitka početnog uloga u slučaju nepovoljnih tržišnih okolnosti – naglašava Princi Grgat.
Krenimo sada s najčešćim mitovima o ulaganjima u koje Hrvati i dalje vjeruju, a ne bi trebali.
Mit broj jedan: Za ulaganje treba imati puno novca.
Danijela Princi Grgat ističe kako je upravo ovo najčešća zabluda s kojom se susreće u svojoj okolini.
- Kako ne postoje dva ista kućna budžeta, kao niti dvije iste liste želja i potreba, tako ne postoje niti jedinstvene formule koliko bi tko trebao izdvajati za štednju ili uložiti. Odluka o štednji ili ulaganju kreće od trenutka kad ostvarujemo višak prihoda nad troškovima. Ovisno o tome koliko je naš višak sredstava donosimo odluku koliko smo rizika spremni preuzeti i prema tome raspoređujemo višak sredstava.
Krajnji cilj ulaganja i štednje je osigurati sredstva koja će nam biti na raspolaganju za izvanredne okolnosti, mirno uplovljavanje u mirovinu i stvaranje boljih uvjeta života za sebe i svoju obitelj – naglašava Princi Grgat.
Mit broj 2: Ulaganje nije sigurno.
Svako investiranje nosi određen rizik. No, svaka osoba zna za sebe koliko tog rizika može podnijeti.
- Ako ste uložili novce i sada strepite nad njima, velika je vjerojatnost da ste se izložili prevelikom riziku u odnosu na ono što može podnijeti vaš kućni budžet u najcrnjem scenariju – kaže Princi Grgat.
Važno je znati da ako ulazimo u ulaganja koja nose viši stupanj rizika, dodaje predsjednica Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju, obećavajući potencijalno veće prinose moramo biti svjesni i onog najgoreg scenarija u kojem nećemo ostvariti taj veći prinos već možda izgubiti svoj ulog.
Imajući na umu taj scenariji kod donošenja odluke o ulaganju trebamo razmisliti da li si možemo priuštiti taj gubitak bez značajnijih posljedica za nas ili našu obitelj, bez obzira da li se radi o kratkoročnom ili dugoročnom ulaganju.
A što ako na kraju ipak izgubimo novac?
- Nažalost na grublji način ćemo naučiti na što obratiti pažnju u budućnosti. To ne znači da zbog jednog lošeg iskustva ne treba više nikada ulagati novce, već da treba osvijestiti koji su rizici povezani sa svakim oblikom ulaganja i tome prilagoditi svoje apetite – pojašnjava Princi Grgat.
Mit broj 3: Prestar/a sam za krenuti s ulaganjima.
Prestari, premladi, svejedno u kojem ste dijelu generacijske linije, kao da se nametnulo očekivanje da će se ulaganjima baviti samo oni na karijernom vrhu, taman negdje oko 40 ili 50 godina starosti.
- Mislim da je od dobi važnije kolika su nam slobodna raspoloživa sredstva i jesmo li dovoljno zreli za procijeniti koji je naš osobni apetit za rizik i mogućnosti. Kad to odredimo onda su tu financijski stručnjaci koji će vam pomoći u donošenju odluke i savjetovati vas oko izbora optimalnog portfelja ulaganja. Prije ulaganja ulagači popunjavaju upitnik za samoprocjenu primjerenosti ulaganja.
U tim upitnicima se najčešće nalazi niz pitanja kroz koja se očitujete o vašem apetitu za rizik, koliki gubitak uloga možete podnijeti, kakvo je vaše znanje i razumijevanje proizvoda koje ugovarate i niz drugih pitanja za samoprocjenu. Jako je važno biti realan u odgovorima, jer o njima često ovisi razina rizičnosti portfelja ulaganja koji će vam se ponuditi. Ovo je važno jer ako ste se predstavili kao veći znalac nego što jeste ili procijenite da možete podnijeti veći gubitak od onoga koji realno možete podnijeti vi i vaša obitelj, u konačnici ćete dobiti ponudu koja uistinu ne odgovara vašim potrebama i mogućnostima – pojašnjava Princi Grgat.
Mit broj 4: Dionice se prodaju onda kad je tržište u problemima.
- Generalni savjeti nisu dobri jer to ovisi o tome koja je struktura vašeg konkretnog portfelja i koja su očekivanja vezana za vaša ulaganja u narednom razdoblja – pojašnjava Princi Grgat.
Mit broj 5: Investiranjem se može baviti svatko.
Svi smo čuli za ljude koji su imali velike sreće i kupili dionice neke danas uspješne kompanije u samom startu te su sad jako bogati, ne rade ništa i putuju svijetom. Dobar dio tih priča zapravo nije stvaran i treba biti stvarno oprezan prema izvoru informacija.
Danijela Princi Grgat napominje kako se ulaganjima zaista ne može baviti bilo tko i da se uvijek bolje konzultirati sa stručnjacima.
- Praćenje tržišta i ulaganja iziskuju puno vremena, i što je još važnije, treba imati znanje. Ako to znanje kao ulagač nemate i oslanjate se na intuiciju i savjete ljudi koji nisu stručni onda ste u još većem riziku kao ulagač. Ako se savjetujete s ljudima koji nisu stručni onda je to kao da se oslanjate na sreću u životu, a znamo da oslanjanje na sreću dugoročno baš i nije pouzdano – pojašnjava Princi Grgat.
Za kraj Danijela Princi Grgat podsjeća na važnu poruku:
- Svjesni smo koliko je novac teško zaraditi, ali lako izgubiti, stoga je financijska edukacija od rane dobi iznimno važna jer kroz financijsku pismenost stječemo znanja i vještine koji su nam potrebni da donosimo informirane financijske odluke – zaključuje Princi Grgat.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.