‘Ideje koje vrijede u stvarnom svijetu‘ sintagma je kojom se vodi ovogodišnji Festival ideja. KentBank je krajem rujna u svojem KentClubu ugostio finaliste programa, pet inovativnih poduzetnika iz Osijeka i Zagreba koji svojim radom donose konkretne promjene u zajednicu. Prostor iznad središnje poslovnice banke pretvorio se u živo središte inovacija, mjesto gdje je poduzetnička energija strujala zrakom.
Od svih prijavljenih, pet finalista dobilo je tijekom ove radionice stručnu mentorsku podršku, a čeka ih i medijska promocija.
No ono najvažnije tek dolazi: troje pobjednika Festivala ideja bit će izabrani glasovima čitatelja Jutarnjeg lista, u velikom online glasovanju koje će se održati od 20. listopada do 3. studenoga. Istima će biti dodijeljene i nagrade u iznosu od 15, 10 i 5 tisuća eura.
Inovacije na raznim poljima
Svi finalisti programa vođeni su autentičnom vizijom i strašću. Silver Monitor, pravi pioniri u digitalnoj skrbi za stariju populaciju, pokazali su kako pametni sustav za praćenje zdravlja starijih može istovremeno pružiti sigurnost, toplinu i mir obiteljima diljem Hrvatske. Tim SparkShare oduševio je digitalnom platformom za razmjenu vještina i resursa, spajajući poduzetnike u jednu veliku mrežu gdje suradnja postaje ključ razvoja, a znanje valuta budućnosti.
Enpulse projekt donio je inspiraciju kroz pametne uređaje i softvere. Njihova filozofija održivosti vidljiva je u svakoj rečenici, a pristup optimizaciji potrošnje energije obećava ne samo uštede, nego i bolju budućnost za naše zajednice. Vineyard Angel u svojem je pitchu poveo okupljene u svijet vinograda, gdje digitalna agronomija spašava plodove truda i ljubavi domaćih vinara, štiteći berbu od bolesti i klimatskih izazova. Plata do vrata podigla je atmosferu mirisom domaćih delicija, pokazavši kako tradicija i inovacija mogu zajedno stizati ravno na prag, a svaki tanjur s njihovih plata pričao je svoju priču.
Ugledni mentori
Svim finalistima Festivala ideja zajedničko je što se ne radi o ljudima koji nude samo proizvod ili uslugu, već i rješenje, viziju, nadahnuće. Nakon njihovog predstavljanja, održane su radionice s uglednim mentorima; Davor Bruketa, Nikola Vrdoljak, Mislav Ante Omazić, Aleksandra Cvetković i Sanja Ančić Ćurković.
- Program nam je već sada bio iznimno koristan. Svi imamo proizvode u različitim fazama razvoja. Neki su već na tržištu, neki ih tek razvijaju, a neki su već prije vodili i velike biznise. Sjajno je bilo dobiti validaciju – kaže nam Kristina Dragušica Stojnović iz SparkSharea.
Njezino oduševljenje dijeli i Davor Bruketa, kreativni direktor agencije Bruketa&Žinić&Grey. Kaže kako sa susreta Festivala ideja odlazi impresioniran i inspiriran.
- Nadam se da su finalisti učili od mene barem onoliko koliko sam ja naučio od njih. Svaka je priča posebna i svaka ima veliki potencijal – istaknuo je Bruketa.
Priča kako kompanije u fazi razvoja u kojoj su finalisti obično imaju najviše izazova s predikcijama svojih financijskih mogućnosti, kao i s kvalitetom komunikacije prema korisnicima.
- U oba ta područja postoji veliki prostor za rast i mi ćemo ovim kompanijama pomoći da se baš u tim aspektima razviju. Danas živimo u vremenu kada, ako imaš pristup internetu i radiš nešto zanimljivo, prije ili kasnije cijeli svijet priča o tome. To je prilika, ali i prijetnja, jer svi traže dio pažnje. Sada, za razliku od prije 30 godina, ne moraš dolaziti iz velike ekonomije niti biti bogat, ali moraš imati zdravu i jasnu logiku da bi se za tebe čulo – govori.
Digitalizacija svega
Optimističan stav oko predstavljenih projekata s Bruketom dijeli i Nikola Vrdoljak, direktor agencije 404. Priznaje kako posljednjih nekoliko godina nije previše pratio start-up scenu, no baš zato je faktor iznenađenja bio još i veći.
- Nekada su projekti bili usmjereni samo na jedan sektor i bili više tehnološki, dok su danas puno raznovrsniji. Digitalizacija ulazi u svako područje života i oko nje ima još mnogo prostora za poduzetnike. Mislim da će se u budućnosti digitalizirati baš sve što se može digitalizirati. Drago mi je da poduzetnici to prepoznaju i rade na tome – kaže Vrdoljak.
Bilo mu je drago vidjeti i da tri od pet start-upova u finalu vode žene, što je, govori, vrlo pozitivno za hrvatsko tržište.
- Uz to, jako cijenim to što veće kompanije i institucije, poput KentBank, daju platformu start-upovima i manjim biznisima, ne samo kroz nagrade, nego i kroz znanje, savjete i networking – rekao je.
Pitali smo ga što je najvažnije za promociju malih brendova i novih tvrtki. Iako bi brojni to pomislili, Vrdoljak tvrdi da budžet nije na prvome mjestu.
- Kao što je rekao osnivač Netflixa, uvijek treba ostati zaljubljen u problem koji rješavaš, a ne u rješenje koje si razvio. Oni su, primjerice, počeli s DVD-ima koje su slali poštom, ali to nije bilo konačno rješenje. Biznis znači rješavati problem. Potrebno je dobro razumjeti problem i stalno tražiti načine kako ga rješavati te testirati na tržištu. Moj savjet startupima je da dugo ostanu fokusirani upravo na problem, a marketing i sve ostalo proizlazi iz toga – kaže.
Digitalni alati i investicijski fondovi
Poručuje da je korisno i prihvatiti AI alate.
- Iskreno, danas mi je teško zamisliti kako smo živjeli prije GPT-a. Čini mi se da smo prešli u novo doba i povratka više nema. Mislim da bi bilo korisno i da promijenimo terminologiju, da promijenimo naziv u kolektivna, a ne umjetna inteligencija. To su alati koji skupljaju znanje mnogih ljudi prije nas i oko nas, a nama ga čine dostupnim. Ako to promatramo tako, onda stvarno jesmo kao civilizacija napravili korak naprijed. Naravno, ostaje pitanje kako urediti društvene odnose oko te tehnologije, što nikada nije jednostavno, ali vjerujem da će kolektivna inteligencija na kraju biti korisna za sve nas – smatra Vrdoljak.
O radionici s finalistima nam priča i Mislav Ante Omazić, redoviti profesor na Katedri za organizaciju i menadžment. Ističe kako je dan bio dinamičan i inspirativan.
- Poslušali smo pet različitih ideja koje su prezentirali mladi ljudi koje karakterizira vjera u sebe i svoje timove te strast naspram projekata. Upravo u tome se vidi snaga Festivala ideja. To nije samo natjecanje, nego pravo slavlje kreativnosti i poduzetničkog duha. Kako je rekao Victor Hugo: "Ništa nije jače od ideje kojoj je došlo vrijeme". A danas smo vidjeli upravo takve ideje, mlade ljude koji vjeruju da je njihovo vrijeme stiglo - rekao je.
Kaže kako su mladi često zaljubljeni u svoj proizvod ili uslugu, zaboravljajući na poslovni model.
- Dakle, nije bitno biti najljepši, već istrčati maraton. Također, često se ponavlja manjak jasne strategije komercijalizacije i skaliranja ideje. Rješenje je u ranijem uključivanju poslovnih mentora i u sistematičnom radu na poslovnim modelima, a ne samo na samom proizvodu ili usluzi - govori.
On je, između ostalog, i stručnjak za društveno odgovorno poslovanje. Pitamo ga kakva mu je danas ‘krvna slika‘ u Hrvatskoj.
- Unatoč raznim pokušajima relativizacije od strane Amerike i skidanju noge s papučice gasa Europe, ja sam i dalje optimist jer je odgovornija uloga poduzeća kao najsavršenijih mehanizama stvaranja vrijednosti nužnost, a ne izbor. U tom smislu, krvna slika je bolja nego prije nekoliko godina. Naime sve je više poduzetnika koji razumiju da društveno odgovorno poslovanje nije trošak, nego investicija u reputaciju, povjerenje i dugoročnu održivost - kaže Omazić.
Kako možemo poboljšati svijet
On je, kroz rad na fakultetu, svakodnevno u komunikaciji s mladim ljudima.
- Moj dojam je da nove generacije imaju izraženiju osjetljivost na društvena pitanja i održivost. Na primjer, prema relevantnom istraživanju jedne konzultantske kuće pokazalo se kako čak 77 posto pripadnika generacije Z bira poslodavca upravo prema njegovim percipiranim vrednotama i društvenom angažmanu. To jasno govori da mladi ne gledaju posao samo kroz plaću ili karijeru, već i kroz svrhu. Ukratko, dok starije generacije često pitaju ‘što ja mogu dobiti od posla?‘, nove generacije sve češće pitaju ‘što zajedno možemo promijeniti kroz posao da bi svima bilo bolje?‘. I festival ideja je prilika da se promoviraju i slave oni zbog kojih će nam svima biti bolje - zaključio je Omazić.
Kako je već rekao Bruketa, mladim poduzetnicima na dnevnom se redu često nalaze financije. Sanja Ančić Ćurković, direktorica u PE fondu Provectus Capital Partners, govori kako su na radionicama u tom kontekstu najviše razgovarali o tome na koji način unaprijediti postignuto i pripremiti kompanije za idući iskorak.
- Mislim da je upravo to bila najveća vrijednost. Dati im dodatnu perspektivu i teme za razmišljanje – kaže.
Svaki poduzetnik koji želi naći investitora, nastavlja, treba pokriti tri ključna područja: imati snažnu podlogu u prodaji i marketingu, IT razvoju te financijama i analitici.
- Za to ne mora nužno imati troje ljudi, ali ta znanja moraju biti zastupljena. Hrvatska startup scena danas je u odličnoj fazi, imamo jake projekte i kapital je dostupan. Uz novac, VC fondovi nude i networking, dodatnu ekspertizu i podršku što mladim kompanijama može ubrzati razvoj – ističe.
Detaljnije pojašnjava što sve poduzetnik treba napraviti prije nego krene tražiti investitora.
- Prvo, jasno definirati problem koji rješava. Potrebno je imati proizvod, kao i jasnu kratkoročnu viziju za narednih godinu dana. Važno je znati što si spreman dati i gdje ti investitor može najviše pomoći. Uz to, tim je uvijek ključna komponenta. Njegova snaga često odlučuje hoće li investitor vjerovati kompaniji – kaže.
Novi koncept za širenje horizonta
O iskustvu radionice Festivala ideja govori nam i Aleksandra Cvetković, članica Uprave KentBank. Nadala se, govori, inspirativnom danu, a to je i dobila.
- Silno mi je drago što svi sudionici imaju sjajan poduzetnički mindset, svi su zaljubljeni u svoje ideje, većinom nastale iz stvarnih potreba njihovih klijenata. Posebno me veseli što su među pet finalista tri žene – kaže Cvetković.
Smatra da je finalistima za sada najviše koristio feedback mentora, ali i međusobna iskustva.
- Na ovoj radionici su izašli iz svoje svakodnevne sfere, proširili horizonte i bolje razumjeli kako dalje razvijati svoje ideje. Svi su upravo na raskrižju kada trebaju napraviti sljedeći veliki korak u tržišnom nastupu i vjerujem da im je ovo iskustvo bilo korisno – ističe članica Uprave KentBank.
Poduzetnici se nerijetko boje idućeg koraka, rasta.
- To se često događa, ali uglavnom zato što nisu sigurni koji je pravi korak. Vrlo je važno znati fazu razvoja biznisa jer ovisno o tome tražiš li financiranje iz vlastitih sredstava, fondova ili banaka, ovisit će i strategija – rekla nam je.
Na koncu nam je objasnila i zašto je KentBank ove godine odlučio promijeniti koncept Festivala ideja. Dvije godine je on bio fokusiran na razgovore s izvrsnim ljudima iz svijeta biznisa, tehnologije, umjetnosti, glazbe, dizajna i arhitekture.
- Njihove priče i iskustva bili su sjajni i obogatili su nas, ali zaključili smo da je sada vrijeme da ne slušamo samo njihove ideje nego damo platformu i onima koji tek žele realizirati svoje. Zato smo napravili zaokret i otvorili se tržištu kako bismo podržali poduzetnike sa svježim idejama. Poduzetnicima u ovoj fazi nevjerojatno puno znači dobiti povratnu informaciju, promociju, a na kraju i sredstva za daljnji rad – zaključila je Cvetković.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i KentBank.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....