Prijelaz na digitalno

Pitali smo računovođe hoće li zbog nove fiskalizacije poskupjeti njihove usluge: ‘Dodatnih troškova će biti‘

S fiskalizacijom 2.0 stižu nove obveze: svatko tko prima uplatu od fizičkih osoba putem poslovnog računa morat će imati fiskalno rješenje
 Davor Pongračić/Cropix
S fiskalizacijom 2.0 stižu nove obveze: svatko tko prima uplatu od fizičkih osoba putem poslovnog računa morat će imati fiskalno rješenje

Fiskalizacija 2.0 donosi neke od najvećih promjena u hrvatskom poslovanju još od uvođenja fiskalnih blagajni 2013. godine. Od 1. siječnja 2026. svaki će račun, transakcija i naplata imati svoj digitalni trag. Za poduzetnike to nije samo administrativna promjena, nego korak u potpuno novu fazu digitalnog poslovanja. Neki će prvi put morati koristiti informatička rješenja za izdavanje računa i naplatu, birati IP posrednika i osigurati zaprimanje e-Računa. Drugim riječima, poslovanje kakvo su mnogi vodili godinama – ponekad još uz bilježnicu i papirnate račune – prelazi u digitalni oblak.

S fiskalizacijom 2.0 stižu nove obveze: svatko tko prima uplatu od fizičkih osoba putem poslovnog računa morat će imati fiskalno rješenje, svi obveznici poreza na dohodak i dobit morat će biti spremni primati e-Račune, a oni koji su obveznici obračunavanja PDV-a trebaju početi izdavati e-Račune. No, iza tehničkih pojmova krije se svakodnevica.

Za jedne, to znači red, transparentnost i olakšanje u poslovanju. Za druge pak trošak, stres i pitanje: „Kako ću sve to stići i naučiti?“ No, svidjelo nam se to ili ne, promjene nam stižu, a za njih se treba i pripremiti, kaže nam Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

image

Đurđica Mostarčić

privatna arhiva

- Velik interes za seminare i webinare koji se ovih tjedana održavaju diljem zemlje najbolje pokazuje koliko su poduzetnici svjesni nadolazećih promjena, ali i da mnogi još uvijek nisu u potpunosti spremni. Značajan broj obrtnika i drugih poduzetnika još ne razumije što ih točno očekuje ili pak računaju na to da će sve za njih odraditi računovođe, što, barem u ovom slučaju, u većini situacija neće biti moguće – kaže Mostarčić.

Prijelazna faza

Upravo je HOK prvi organizirao webinar na ovu temu kako bi pravovremeno uputio poduzetnike u nadolazeće promjene, pa su se prve edukacije održale još u ožujku ove godine, dok je prijedlog novog zakona bio na e-Savjetovanju. Od iduće godine nova će pravila vrijediti za sve, no dobra vijest je da paušalni obrtnici jednim dijelom ipak imaju godinu dana dodatnog vremena te njihova obveza izdavanja e-Računa počinje tek 1. siječnja 2027. godine.

- Ipak, i ta prijelazna faza donosi svoje izazove: tijekom 2026. godine poduzetnici koji budu primali račune od paušalaca u papirnatom obliku morat će ih usklađivati s ostatkom poslovanja koje već prelazi na digitalni sustav. Upravo zato, cijela će 2026. godina za većinu poduzetnika biti razdoblje postupne prilagodbe i usklađivanja sa sustavom Fiskalizacije 2.0 – ističe stručnjakinja.

Susret računovođa HOK-a u znaku Fiskalizacije 2.0

Povod za 3. Susret računovođa Hrvatske obrtničke komore, koji će se održati od 24. do 26. listopada 2025. u hotelu Jezero, Nacionalni park Plitvička jezera, upravo je uvođenje Fiskalizacije 2.0. Ovaj događaj okupit će računovođe iz cijele Hrvatske, uz sudjelovanje predstavnika zakonodavne vlasti, znanstvene zajednice, IP posrednika, predstavnika banaka, programera i drugih stručnjaka, s naglaskom na razmjenu iskustava i usuglašavanje prijedloga koji će unaprijediti struku u ovom razdoblju značajnih promjena. Program susreta uključivat će predavanja, interaktivne radionice i okrugle stolove na aktualne teme, a poseban fokus bit će na izazovima i prilikama koje donosi Fiskalizacija 2.0. Odaziv na prethodne susrete potvrdio je važnost kontinuiranog usavršavanja i prilagodbe novim zakonskim zahtjevima, posebno u svjetlu digitalne tranzicije koja sada snažno utječe na računovodstvenu profesiju.

Promjene u načinu rada znače i veći pritisak na računovođe. Pitamo sugovornicu hoće li to značiti i povećanje cijena računovodstvenih usluga.

- Zasigurno. Već sada bilježimo znatan porast upita klijenata koji žele da im računovođe izrađuju račune, što pak zahtijeva dodatna ulaganja u opremu i tehničku podršku. Primjerice, gotovo svako radno mjesto u računovodstvenom uredu uskoro će trebati barem još jedan dodatni monitor, no to nije uvijek jednostavno rješenje jer ne može svako računalo podržati takvu nadogradnju. I s te tehničke strane računovodstveni će uredi morati uložiti značajna sredstva u obnovu i prilagodbu opreme – objašnjava Mostarčić.

image
Tom Dubravec/Cropix

Osim toga, računovođe će od 2026. godine imati i novu obvezu, podnošenje dodatnih mjesečnih izvještaja za svakog klijenta, što dosad nije bio slučaj.

- Zakonodavac je predvidio ukidanje knjige ulaznih računa, no u praksi se pokazuje da ta knjiga ipak ostaje neizostavna, jer bez nje jednostavno nije moguće voditi poslovanje. U kalkulacijama Ministarstva financija predviđa se ušteda poduzetnika od 60 milijuna eura temeljem tog ukidanja, no s računovodstvenog gledišta teško je vidjeti kako bi se ta ušteda u stvarnosti mogla ostvariti – govori Mostarčić.

Digitalna pismenost

S druge strane, pozdravlja ukidanje obrasca PPO, čije je pojednostavljenje Sekcija računovođa HOK-a godinama tražila.

- No važno je naglasiti da obveze koje su se dosad iskazivale u PPO obrascu nisu nestale, već se one sada prebacuju u PDV obrazac. U praksi to znači da će računovođe sada moći vrlo brzo prepoznati ako klijent nije dostavio sve račune u ured, ali samo njihovo naknadno prikupljanje iziskivat će dodatno vrijeme i rad, kako bi se spriječilo predavanje neusklađenog PDV obrasca prema drugom poreznom obvezniku – tumači.

S obzirom na novi sustav rada, postoji li rizik da dio starijih ili manjih obrta neće moći ispratiti ovu digitalnu promjenu?

- Nažalost, da. Upravo zato, sve se veći broj njih već sada obraća računovodstvenim uredima za pomoć i podršku pri izdavanju e-Računa. Zanimljivo je primijetiti i da neki poduzetnici koji su dosad sami vodili svoje poslovne knjige odustaju od te prakse te se raspituju o mogućnosti sklapanja ugovora s računovodstvenim uredima – kaže Mostarčić, dodajući da je u svemu najvažnije razumjeti da se nove zakonske odredbe moraju provesti bez iznimke i da svi, bez obzira na veličinu poslovanja, moraju biti spremni na ono što dolazi.

S Mostarčić se slaže i računovotkinja Marina Ugrinić, koja ističe kako će nadolazeće promjene najviše osjetiti mali poduzetnici.

image

Marina Ugrinić

privatna arhiva

- Velike su se kompanije, zbog složenosti svojeg poslovanja, već ranije prilagodile digitalnim procesima poput izdavanja e-Računa ili vođenja digitalne arhive. Međutim, situacija je daleko izazovnija za male i mikro poduzetnike, osobito za one koji dosad nisu bili u sustavu fiskalizacije niti su izdavali e-Račune. Njima će se troškovi poslovanja povećati jer su sada primorani u znatno većem obujmu digitalizirati svoje poslovanje – objašnjava Ugrinić, također upozoravajući da poseban izazov predstavlja i činjenica da dio poduzetnika ima slabije informatičko predznanje, pa im čitav proces digitalizacije i broj tehničkih pojmova koje sada moraju razumjeti djeluje zbunjujuće i apstraktno.

- Upravo zbog toga se u posljednje vrijeme bilježi velik porast upita u računovodstvenim uredima. Gotovo svakodnevno poduzetnici traže savjet, objašnjenje i pomoć u pripremi za promjene koje donosi Fiskalizacija 2.0 – kaže.

Nova uloga računovođa

Pred računovodstvenim uredima je i tehnička tranzicija na digitalne formate dokumenata, poput XML datoteka. Radi se o standardiziranom formatu koji omogućuje da se računi i drugi financijski dokumenti elektronički razmjenjuju između sustava, bez ručnog prepisivanja ili unošenja podataka. To znači da će računovođe ubuduće morati znati kako „čitati“ i tumačiti XML formate e-Računa kako bi ih ispravno knjižili, kontrolirali i arhivirali.

- Za početak, to za nas znači pune ruke dodatnog posla! Svakako nam je bitno u startu napraviti dobar odabir pravog informacijskog posrednika kod ove promjene načina poslovanja, a posebno to povezati s našim klijentima jer u većini slučajeva mi vodimo njihove račune. Automatizacija knjiženja zahtijevat će prethodnu interpretaciju XML formata, a dodatni izazov bit će i preuzimanje dokumentacije od klijenata koji će samostalno izdavati e-Račune. I oni će trebati dodatnu edukaciju i našu podršku. Kod preuzimanja takvih dokumenata nužna je provjera i usklađivanje podataka radi pravilnog knjiženja. Osim toga, moramo osigurati i digitalnu arhivu e-Računa koja će biti sigurno pohranjena, dostupna za eventualne nadzore te povezana s Poreznom upravom – objašnjava Ugrinić.

image
Courtneyk/Getty Images

Iako promjene mogu biti zahtjevne, u konačnici bi automatizirani sustav trebao značiti bolju povezanost s bankama, jednostavniji i brži rad na cloudu te manju količinu ručnog administrativnog posla.

- S napretkom tehnologije i automatizacijom rutinskih zadataka putem digitalnih platformi, elektroničkih potpisa i e-Računa, stvaraju se i preduvjeti da uloga računovođe iz klasične administrativne funkcije prijeđe u savjetodavnu i analitičku. Današnji računovođa sve više postaje partner poduzetniku: analizira podatke, pomaže u donošenju poslovnih odluka i savjetuje o najboljim praksama. Upravo kroz kontinuirano učenje i praćenje promjena računovođe zadržavaju konkurentnost na tržištu i grade kvalitetniju suradnju sa svojim klijentima – zaključila je Ugrinić.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatske obrtničke komore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 10:17