Ne zna se sa sigurnošću kada je pivo nastalo, no vjeruje se da je domovina piva drevna Mezopotamija. Prvi pivopije su, dakle, bili Sumerani koji su ljubav prema fermentiranom piću neodoljive jantarne boje prenijeli starim Egipćanima i Perzijancima, šireći se postupno i na zapad.
Iako se vjerovalo da je pivo na europsko tlo došlo tek 3000 godine pr. Kr., španjolski arheolozi pronašli su dokaz o postojanju najstarijeg europskog piva u grobnici nedaleko od Barcelone, još 6400 prije naše ere. Analizirali su tanak sloj taloga na posudi koja je bila smještena do ljudskih ostataka i otkrili da sadrži mikroskopske silicijske čestice koje potječu iz ječma.
Jedna od velikih prekretnica za drevno čovječanstvo bila je otkriće metode kojom se zapravo može stvoriti šećer i fermentirati u alkohol bez upotrebe meda ili voća. Upravo je ova tehnika bila početak onoga što danas nazivamo pivarstvom. Bogata aluvijalna tla podržavala su divlje žitarice, a tamošnji ljudi su ih skupljali za hranu.
Ako bi, kojim slučajem, žito bilo ostavljeno na kiši, nicalo je i unutar sjemena bi započeo proces stvaranja slada i enzima. Ljudi su brže-bolje napravili kruh od proklijalog zrna, prije nego se sav škrob izgubio u rastućoj biljci. Dobiveni „zašećereni“ kruh namočen je u vodu, spontano je fermentirao i potom je procijeđen. Tako je pivo postalo dio svakodnevnog života čovječanstva.
Od lagera do stouta
Pivo koje danas pijemo, uvelike se razlikuje od onog koje se pilo nekada. Rano pivo bilo je gusto, poput kaše jer je sadržavalo komadiće koji bi ostali nakon fermentacije. Nije se moglo konzervirati pa se pilo svježe. Prije se pivu dodavala kombinacija raznih biljaka, ali samo hmelj ga konzervira i daje mu posebnu, gorku aromu.
Proizvodnja piva danas je globalni biznis s 8500 pivovara diljem Europske unije - od mikropivovara i craft pivnica koje proizvode pivo isključivo za lokalnu zajednicu do velikih regionalnih igrača. Procjenjuje se da na europskom tržištu postoji oko 80 različitih stilova piva i čak 50.000 brendova piva.
Da bismo razlikovali stilove piva, važno je prvo spomenuti osnovne vrste koje se razlikuju po vrsti kvasca koji se koristi. To su lager, ale i belgijsko pivo (lambic).
Lager
U svijetu se najviše konzumiraju upravo lager piva ili „piva donjeg vrenja“. Svijetlo je i lakše od ostalih, a kvasac koji se koristi za lager ima slabiju toleranciju na alkohol. Fermentira na nižim temperaturama, od 5 do 13 °C, i nakon fermentacije spušta se na dno. Ova vrsta piva ima izraženu gorčinu i aromu po hmelju, a natočeno u čašu daje bogatu pjenu.
Ale
Dosta rašireni tip piva je i ale ili „pivo gornjeg vrenja“, kod kojeg kvasac fermentira na većoj temperaturi – od 15 do 25 °C. Ale se najčešće pije u Velikoj Britaniji, i to u toplom obliku. Neke vrste ovog piva stvaraju slabu i nestabilnu pjenu, a druge gustu i visoku.
Lambic
Belgijsko pivo ili lambic fermentira pomoću divljeg, prirodnog kvasca, a ne sojeva koji se namjerno dodaju. Za proizvodnju lambica koristi se hmelj različite starosti pa zbog toga ovo pivo ima mnoštvo različitih okusa. Mladi lambic je laganiji i može biti suh, kiseo ili s aromom octa i duhana, dok je stari lambic kompleksan i trpak.
Ove osnovne vrste piva imaju i mnogo različitih stilova koji se razlikuju po boji, aromi, vrsti hmelja, količini alkohola, vrsti žitarica i slično. Ovdje ćemo nabrojati najpopularnije stilove piva u kojima uživaju ljudi diljem svijeta.
Pale Ale
Riječ je o ale pivu svijetlo bakrene do zlatne boje. Iznimno je osvježavajuće i pitko, sa savršeno izbalansiranim okusima hmelja, slada i gorčine. Pije se rashlađeno na sobnoj temperaturi.
India Pale Ale
Ovo pivo potječe iz 18. stoljeća, a stvorio ga je londonski pivar George Hodgson, dodavši dodatni hmelj u pivo koje se slalo u toplije krajeve kako bi se očuvalo. Ima više alkohola i gorčine nego pale ale, te je tamnije.
Pilsner
Pilsner zovu i kraljem lagera, a nastalo je 1842. u češkom gradu Pilsenu kao odgovor na tamošnje loše pivo. Lokalna pivovara zatražila je od bavarskog pivara Josefa Grolla da napravi pivo visoke kvalitete. Nastalo je pivo zlatne boje, laganog, ali oštrog okusa sa slabim notama gorčine.
Porter i Stout
Posebne stilove ale piva čine britanska crna – porter i stout, a karakteriziraju ih neodoljiv slad, punoća te gusta i bogata pjena. Oba su nastala u Londonu, no porter je u početku bio mješavina triju piva (jakog alea, svijetlog i blagog). Iako je stout tamniji, gušći i jači od portera, vrlo su slični. Još jedna karakteristika zbog koje su porter i stout omiljena crna piva je aroma čokolade, a ponekad i kave.
Hefeweizen
Najhvaljenije pšenično pivo nastalo je u Njemačkoj. Zlatne je boje, ali je za razliku od lagera mutno zbog nefiltriranog kuhanja. Ovaj stil piva najčešće piju oni kojima smeta gorčina hmelja jer je pomalo voćnog okusa. Također, ima manji udio alkohola od drugih piva te se pije uz krišku limuna.
Trapistička piva
Trapistička piva u početku su se radila u trapističkim samostanima, otkud im potječe i ime. To su jaka piva gornjeg vrenja i imaju vrlo složeni karakter. Neka su tamna i voćnog okusa s daškom karamele, dok su druga začinjena laganom do jakom gorčinom hmelja.
Kriek
Kriek je omiljen stil voćnog piva, a dobiva se namakanjem višanja u lambic bačvama nekoliko mjeseci. Višnje ovom pivu daju dodatne šećere za fermentaciju, zbog čega je konačni proizvod nevjerojatno ukusan i pitak, s ugodnom kiselošću.
Koje pivo ide uz koju hranu?
Za mnoge od nas nema boljeg od čaše piva za vrijeme ručka, dok gledamo film, družimo se s dragim ljudima ili gledamo nogomet. Iako uz pivo obično jedemo grickalice, ono se upravo zbog raznolikosti okusa, mirisa i aroma odlično slaže i uz nešto konkretniju hranu. Ako ste do sada tijekom ručka pili samo vino, predomislit ćete se kada probate pivo u kombinaciji s mesom, ribom ili povrćem.
Ipak, valja pripaziti jer ne ide svako pivo s baš svakim jelom pa u nastavku donosimo najbolje kombinacije.
Roštilj i tamna piva
Stout, porter i ostala tamna piva najviše prijaju s bogatijim okusima poput govedine, janjetine i drugih vrsta tamnog mesa. Nećete pogriješiti ni ako tamno pivo pijete uz meso s roštilja i mesne gulaše. Tamna piva ići će i uz plavu ribu, školjke, ali i čokoladne deserte.
Pilsner i bijela riba
Svjetlija piva poput lagera odlično idu uz delikatne okuse, poput bijele ribe i piletine, uz koje biste obično služili bijela vina.
Salate i pšenično pivo
Kako pšenica u pivu nema puno okusa, pšeničnim pivima dodaju se arome citrusa i drugog voća. Uz njih je, stoga, idealna laganija hrana poput salata, tjestenine, rižota, kao i voćni deserti.
Sushi i tamni ale
Tamnija ale piva nisu tako gorka kao ostala piva srednje-tamne boje te imaju natruhe čokoladne arome. Zbog toga se slažu s mnogim jelima poput sushija, roštilja, kobasica i slično.
Voćna piva i kolači
I na kraju, za sve ljubitelje slatkih okusa, kombinacija deserata i voćnog piva poput krieka funkcionirat će savršeno.
Uzdravlje!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Grupacijom proizvođača piva.