Način na koji se danas hranimo, proizvodimo i distribuiramo hranu groteskan je. Nutritivno siromašan, ekološki destruktivan i sve manje kvalitetan. I to nam je postalo normalno, kaže nam Tino Prosenik, direktor Grunteka, platforme koja je ovom ogromnom problemu današnjice doskočila jednostavnim i genijalnim rješenjem.
- Gruntek svakome tko to želi sadi vrt iza kuće, i to bez da osoba treba kopati ili zalijevati svoje povrće. Ono im se jednostavno pojavi na vratima – priča Prosenik.
Gruntek je, dakle, pretplata na vrt o kojem brinu zaposlenici ove platforme, a korisnici tjedno na svoja vrata dobivaju košarice domaćeg povrća ubranog isti dan.
- Poanta je da svi imaju pristup svom vrtu, udaljenom sat vremena od Zagreba, kamo mogu doći kad god žele. Znaju odakle hrana dolazi, mogu se uvjeriti da se ona proizvodi bez pesticida i kemijskih sredstava. Osim toga, povrće se dostavlja bez plastike, a košarica u kojoj se ono dostavlja svaki se tjedan vraća dostavljaču. Povrće je dostavljeno u manje od deset sati od trenutka berbe, što nije moguće čak ni na placu, a kamoli kad govorimo o robi koja stiže s drugog kontinenta – priča nam Prosenik.
Ističe i kako ovo nije posao bez izazova.
- Da idem ispočetka, više nikada ne bih krenuo u poljoprivrednu proizvodnju – govori kroz smijeh, pa nastavlja:
- Radna snaga nam je najveći problem. Domaći radnici odbijaju raditi u poljoprivredi, a novi propisi sve više otežavaju zapošljavanje stranaca. No, naša je priča i dalje iznimno pozitivna – govori.
Ističe kako ga ispunjava činjenica da sve više ljudi razmišlja o tome što jedu.
- Polako se budimo iz noćne more za koju smo mislili da je realnost: batat iz Hondurasa, natopljen pesticidima, koji je prvo putovao kamionom, pa četiri tjedna brodom, pa šleperom, i onda još tjedan dana čekao. Ljudi to više ne žele – priča, dodajući kako primjećuje da proces osvješćivanja kakvu hranu jedemo još brže ide u zapadnoj Europi, pa i Sloveniji, no pozitivan trend vidljiv je i kod nas.
- Gruntek je počeo 2021. godine s dvjesto korisnika. Danas ih ima tisuću i dvjesto. Naši kapaciteti još nisu iskorišteni do maksimuma, no nadam se da će ova godina donijeti proboj granice od tisuću i petsto korisnika. To su ozbiljni brojevi. Ciljamo distribuciju dvjesto pedeset tona povrća kroz četrdeset tisuća dostava. Prošle godine ih je bilo dvadeset i pet tisuća – priča Prosenik.
Ističe kako korisnici Grunteka iznimno cijene i prepoznaju kvalitetu njihovog povrća.
- Ono je nutritivno bogatije ne samo zbog načina uzgoja, nego i zato što je svježe – ističe.
Svjestan je toga da je ljudima danas, čak i kad imaju savršenu namirnicu ispred sebe, teško pronaći vrijeme za kuhanje.
- Ako želiš jesti dobro i zdravo, moraš kuhati. A to nije lako kad trčimo po cijele dane. No, vjerujem da ljudima, kad uspore i zakorače u kuhinju, sve postaje bolje – kaže direktor Grunteka, koji trenutno u Hrvatskoj dostavlja u Zagrebu, Rijeci, Opatiji i Varaždinu, a u Sloveniji su krenuli s Celjem, Mariborom i Ljubljanom.
Prilagođavaju se i trendovima. Svake godine vrte oko četrdeset kultura, a u zadnje dvije godine primjećuju rast interesa za slatko povrće.
- Ljudi obožavaju lubenice i dinje, koje su, zanimljivo, iz porodice krastavaca, kao i jagode. Pokušavamo kroz te kulture u naše pakete zdravlja unijeti i malo zabave. Uz spomenute, ne smijem izostaviti ni cherry rajčicu, koja je apsolutni hit. Prava miss universe među povrćem – zaključio je Prosenik.
Filteraj: Zašto je održivost pametna, a ne samo odgovorna odluka
Još jedan biznis koji spada u kategoriju jednostavnih, a genijalnih je coffee shop Filteraj. Lori Brnčić cijeli je svoj radni vijek provela u ugostiteljstvu, a u vrijeme pandemije prvi je put počela ozbiljnije razmišljati o tome da se i sama upusti na poduzetnički put i otvori coffee shop o kojem je sanjala još od svojih ranih dvadesetih.
- U vrijeme lockdowna sam radila od kuće i imala puno više vremena za preslagivanje prioriteta i učenje. Jako me zaintrigirala održivost, a počela sam od vlastite kuhinje, koju sam uredila tako da napokon ne izgleda kao reklamni izlog. Kako mi je coffee shop oduvijek bio želja, shvatila sam da želim pokrenuti Filteraj – priča nam vlasnica ovog popularnog mjesta za ispijanje kave u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
Prije otvaranja Filteraja proučavala je i navike ljudi u svijetu oko sebe. U kafiću koji je redovito pohodila svaki se dan u smeće bacala jedna spužvasta krpa, koji je, inače, periva na temperaturi do 60 stupnjeva i bez problema se može koristiti i neko duže vrijeme.
- Shvatila sam da ljudi bacaju stvari samo zato što, primjerice, ne čitaju ono što piše na ambalaži i misle da su one jednokratne. Održivost je važna zbog ekologije, ali i zbog financija. Sve je poskupjelo, a marže kod ugostitelja trenutno su male. Jednostavno nije pametno biti neodrživ – priča Brnčić.
U samom startu Filteraja znala je da je njezina odgovornost kao vlasnice učiniti da bude moguće tu održivost provoditi i u praksi. Procedure po kojima se radi jasne su, a dobavljači nisu klasični ugostiteljski.
- Nama je glavni dobavljač, primjerice, Tvornica zdrave hrane. Dobavljači nam dostavljaju bez ambalaže ili s onom koja je reciklabilna. Puno toga proizvodimo sami. Ugostiteljstvo je specifično po tome što u danu postoje špice, rush hours, dok je ostatak vremena većinom prilično lagan. U tom lakšem periodu proizvodimo. Radimo svoje biljne napitke koji nemaju aditiva i ne dolaze u tetrapacima. Od pulpe izrađujemo slastice. Imamo svoje perive salvete i komposter – govori vlasnica.
Ističe kako većina poduzetnika razmišlja na način da je bolje nešto kupiti zapakirano i jeftino pa to tako i prodati.
- No, mi smo se odlučili na drugačiji pristup. Nudimo kvalitetu za nešto višu cijenu. Većinu naših posjetitelja čine poduzetnici, kreativci, dizajneri... Ljudi koji za sebe traže kvalitetan i zdrav proizvod i znaju ga cijeniti. Sve naše slastice su veganske, a neke su i bezglutenske. Imamo samo hranu od cjelovitih namirnica – priča Brnčić.
Stvar koja to sjajno oslikava jest činjenica da u tri tjedna bace tek jednu vreću miješanog komunalnog otpada od deset litara.
- Od tih deset litara, obično pet do deset posto bude otpad koji smo napravili sami, dok velika većina odlazi na stvari koje, primjerice, gosti ostave na stolu – priča.
Da je njezin koncept itekako prepoznat i smislen, govori i činjenica da Filteraj dobiva mlađeg brata u Ljubljani. Brnčić u Sloveniji otvara još jedno mjesto, koje će nositi ime Bitsi.
- Jutarnja ponuda bit će inspirirana onom u Filteraju, ali, kako i samo ime kaže, Bitsi će imati "bits & pieces" od više strana. Cilj nam je da i Bitsi bude mjesto na kojem ćemo podsjetiti na male sreće, veselje i šarenilo u životu i potaknuti ljude da ne shvaćaju život preozbiljno. Da ne razmišljaju samo o KPI-jevima, već si priušte mentalni odmor – zaključila je Lori Brnčić, koja se na novom projektu udružila s još dvije žene, Aninom Peric i Belen Domenech, a svakako je konceptu pridonijela svoju stručnost i s time se složio jedan zabavni cjelodnevni koncept sa specialty kavom, koktelima i laganim tapas zalogajima.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Tomata.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....