U zagrebačkom hotelu Sheraton 8. listopada od 19 sati se otvaraju vrata Jesenske aukcije kuće Artmark, gdje posjetitelje očekuje svojevrsni presjek hrvatske umjetnosti od kraja 19. stoljeća do danas. Na istom mjestu susrest će se monumentalni klasici procijenjene vrijednosti i do 35 tisuća eura te radovi tek stasalih autora, čijim platnima i grafikama cijena na aukciji kreće već do stotinjak eura.
Jedno od najvrjednijih djela na dražbi je ‘Splitska luka‘ Emanuela Vidovića, procijenjena na između 25 i 35 tisuća eura. Djelo velikog slikara splitske moderne nastalo je između 1916. i 1919. godine, u trenutku kad je Vidović napuštao impresionistički rukopis i približavao se simbolizmu. U treperavim potezima i zatamnjenoj paleti prepoznaje se poetika umjetnika koji je Split učinio trajnim motivom svoga opusa.
Slične vrijednosti nosi i ‘Dubrovnik‘ Milana Konjovića (procjena 20 do 30 tisuća eura). Slikar iz Sombora, koji je modernistički duh upio u Parizu i Berlinu, Dubrovnik je prikazao ekspresivnim potezima i zagasitom paletom, pa se Grad prepoznaje više po atmosferi nego po topografiji. Ova je slika jedno od njegovih čak šest tisuća djela, koje je stvorio tijekom osamdeset godina, što ga čini jednim od najplodnijih slikara naše regije.
Samo tri primjerka u svijetu
Visoko kotira i skulptura Ivana Meštrovića ‘Sv. Ivan Krstitelj‘ iz 1914. (procjena 15 do 25 tisuća eura). Djelo dolazi iz znamenite rimske zbirke obitelji Signorelli, prijatelja samog Meštrovića, što dodatno podiže njegovu vrijednost. Povijesni kontekst i činjenica da postoje samo tri poznata brončana odlijeva čine ovu skulpturu posebnim draguljem. Meštrović je već za života slovio kao jedan od najvećih kipara Europe, a njegova djela krase muzeje i javne prostore diljem svijeta.
Tu je i monumentalno platno Omera Mujadžića ‘Pralje (Na izvoru)‘ (15 do 25 tisuća eura), nastalo oko 1938. godine. Mujadžić, profesor na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, obradio je svakodnevni motiv pranja rublja kroz figure žena koje odišu mirnoćom i intimnošću. Mujadžić je, inače, suosnoivač Grupe Zemlja, umjetničke i društveno angažirane grupe hrvatskih umjetnika osnovane u Zagrebu 1929. godine. Djelovala je do 1935., a njezini članovi željeli su spojiti umjetnost i društvenu stvarnost, posebno probleme običnih ljudi, radnika i seljaka. Iako grupa nije imala jedinstven estetski umjetnički izraz, povezivao ih je upravo zajednički odabir socijalnih tema.
Zanimljivo je i djelo Vlaha Bukovca, koje je potpisao pseudonimom Paul Andrez, ‘Crveni ljetni šešir‘ (procjena 15 do 25 tisuća eura). Bukovac je, nastojeći zadovoljiti ukus srednjoeuropske buržoazije, katkad koristio pseudonime, s ciljem lakšeg ispunjavanja tržišnih zahtjeva s jedne, a očuvanja vlastitog umjetničkog integriteta s druge.
„Djela potpisana imenom Paul Andrez svjedoče o slojevitosti Bukovčeva opusa i otkrivaju umjetnika koji je znao prilagoditi vlastiti rukopis ukusu šire publike, pritom ne gubeći osjećaj za boju i atmosferu. Premda se razli - kuju od njegovih ključnih ostvarenja, ovakve slike doprinose razumijevanju šire kulturne i tržišne dinamike kraja 19. stoljeća“, stoji u katalogu aukcije, u kojem se navodi i da slikar čak i u "lakšoj temi ostaje vjeran visokoj slikarskoj razini" te je moguće razaznati da je to doista njegov rad.
U ovoj se aukciji ističe i Edo Murtić, s djelom ‘Apstrakcija‘ iz 1974. godine (procjena 2.500 do 3.500 eura). Murtić, predvodnik hrvatskog apstraktnog ekspresionizma, ovdje se predstavlja u punoj snazi – snažni potezi kista i eksplozija boja stvaraju osjećaj pokreta i ritma. Murtićeve slike bile su od 1950-ih do kraja života sinonim za modernost i slobodu izraza, a umjetnik je izlagao diljem svijeta, od Venecije do New Yorka. Njegov opus, rasprostrt na više od pet tisuća radova, spaja lokalni kolorit i globalne trendove.
Između srednjeg ranga i novih nada
U srednjem segmentu aukcije izdvajaju se djela poput ‘Kišnog pejzaža‘ Ljube Ivančića (osam do 14 tisuća eura), gdje se egzistencijalni tonovi Zagreba 1950-ih pretaču u ekspresivne mrlje boje. Miljenko Stančić donosi ‘Perone‘ (deset do 15 tisuća eura), u kojima sanjivi svijet i melankolična atmosfera dočaravaju vlakove i perone kao prostor između jave i sna. Oskar Herman, pripadnik münchenskog kruga, predstavljen je djelom ‘Brijegovi u jeseni‘ (četiri do šest tisuća eura), gdje pejzaž prelazi u čistu estetsku senzaciju.
A tu su i klasici naive: Ivan Rabuzin sa ‘Sunčanim krajolikom‘ (2.500 do 3.500 eura) te Sofija Naletilić Penavuša s djelom Čančara (dvije do tri tisuće eura). Rabuzin je posebna priča hrvatske naive. Rođen u skromnoj obitelji u Ključu kraj Novog Marofa, dugo je radio kao stolar prije nego što je počeo slikati. Njegov meteorski uspon dogodio se 1960-ih, kada je svojim prepoznatljivim pejzažima punim kružnih oblika i svijetlih tonova osvojio publiku i kritiku. Bio je među rijetkim hrvatskim slikarima čija su djela imala veliki uspjeh u Japanu, gdje je izradio zastor za tokijsko kazalište Takarazuka. Rabuzinov opus danas krasi muzeje i privatne zbirke diljem svijeta, a njegova estetika, koja je svojevrsni spoj djetinje jednostavnosti i sofisticiranog likovnog jezika, osigurala mu je status najpoznatijeg predstavnika hrvatske naive. Upravo zbog klasičnog statusa, njegova su djela idealna za one koji žele ulagati u umjetnine, a pri tome ići na djela sigurne i stabilne vrijednosti.
Posebnu pozornost privlače i suvremeni autori čiji radovi na aukciji kreću s cijenom od svega sto eura radi humanitarnog aspekta događanja. Među njima je Nikola Marinčić (2000.), koji se u grafici ‘Melankolija‘ bavi introspektivnim temama. Marcela Bencek (2000.) u ‘Fragmentu zelenila‘ istražuje suvremeni pejzaž i njegovu dekompoziciju. Nika Vrbica (1996.) donosi ‘Autoportret‘, djelo koje spaja intimnost i suvremeni senzibilitet. Dante Žanetić (2000.) s velikim platnom ‘Bez naziva‘ također pokazuje kako mlada generacija hrabro nastupa u tradicionalnim tehnikama. Kolekcionari s osjećajem za trendove mogli bi u njima već sada prepoznati vrijednost budućih zvijezda.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Artmarka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....