Ako postoji jedna stvar koju Hrvati vole više od jutarnje kave, onda je to dobar kruh, a to pokazuje i statistika. Anketa o potrošnji kućanstava iz 2022. Državnog zavoda za statistiku pokazala je da prosječan Hrvat na godišnjoj bazi pojede 42,4 kilograma kruha i pekarskih proizvoda.
Takva navika ostala je još iz prošlih vremena, kada je kruh bio glavni dio obroka, simbol sitosti, a ne dodatak. Radio se kod kuće ili smo kupovali samo jednu, dvije vrste koje su se nudile. Danas ponuda nikad nije bila šira, a upravo ta raznolikost otkriva koliko se promijenio naš odnos prema kruhu, od pukog namirivanja gladi do potrage za posebnim okusom, nutritivnom vrijednošću i pravim zanatskim proizvodom.
Bilo da volite raženi, kukuruzni, beskvasni, integralni ili onaj od kiselog tijesta, jeste li se ikada pitali što oni točno sadrže i po čemu su posebni?
Raženi
Raženi kruh izrađuje se od raženog brašna, koje može biti cjelovito ili rafinirano te je tamnije boje i izraženog, orašastog okusa. Raženi kruh je vrlo bogat vlaknima te često zahtijeva kiselo tijesto zbog manje glutena. Raženo brašno je vrlo dobar izvor vitamina B skupine te minerala poput magnezija i fosfora. Osim toga, ima niži glikemijski indeks - sporije podiže razinu šećera u krvi.
Iako raženi kruh može sadržavati samo raženo brašno, ono se često miješa s pšeničnim polubijelim brašnom. Tako se dobije rahliji kruh, bez „zbijene“ teksture, okus je blaži i time privlačniji za konzumaciju te nije toliko težak za probavu, kao što zna biti kruh od čistog raženog brašna.
S čim ga jesti?
Raženi kruh je vrlo svestran pa je odličan uz mnoga konkretna jela, ali i međuobroke. Posebno prija uz zimska jela poput gulaša, raznih variva, uz suhomesnate proizvode te namaze kao što su maslac, paštete, ajvar.
Polubijeli
Jedan od klasika obožavanih u Hrvatskoj je polubijeli kruh. Proizvodi se od mješavine pšeničnog brašna koje se razlikuje od bijelog i crnog kruha. Sadržaj pšeničnih zrna je između onog u bijelom i crnom kruhu, što mu daje bogatiji okus.
U pekarama i trgovinama se može pronaći u različitim oblicima i pakiranjima te ga obično uzimamo ako nam dolazi veće društvo jer uglavnom odgovara većini. Karakterizira ga zlatno-žuta hrskava korica na svijetlim linijama na oba ruba, a sredina mu je mekana i kompaktna. Ova vrsta kruha može jako dugo trajati ako ga držite u plastičnoj vrećici.
S čim ga jesti?
Zbog svog blagog okusa, odličan je za doručak i večeru, u kombinacijama s povrćem i jajima, narescima i namazima od sira, ali i s grahom i varivima.
Beskvasni
U pekarnicama se unazad deset godina može sve češće pronaći beskvasni kruh, odlična alternativa za one koji moraju paziti na probavu. Kao što mu samo ime govori, beskvasni kruh ne sadrži kvasac, zbog čega manje nadima, lakše se probavlja te bolji odabir za osobe koje se bore s gljivicom kandidom.
Kako u njemu nema kvasca, brz je i jednostavan za pripremu jer ne zahtijeva dugo dizanje tijesta, ali ima nešto drukčiju, gušću teksturu u odnosu na klasičan kruh. Ipak, vrlo je ukusan, pogotovo uz dodatak sjemenki kao što je mak ili sezam, koje mu daju rustikalnu notu.
S čim ga jesti?
Kako je gust i „zbijen“, idealan je za bruskete s mozzarellom i rajčicama jer podnosi puno sadržaja, kao i za kanape sendviče. Osim toga, odlično se spaja s fermentiranim proizvodima poput jogurta i kefira.
Bijeli
Vrlo popularan kruh i danas i nekad, kada na izbor nije bilo toliko vrsta, je bijeli. Nema većeg klasika od njega, a proizvodi se od rafiniranog pšeničnog brašna, kvasca, vode i soli. U antičkim vremenima bijeli kruh je bio za aristokraciju, dok se u Srednjem vijeku pekao u samostanima. U 19. stoljeću masovna proizvodnja bijelog brašna učinila ga je dostupnim svima.
Ima hrskavu koricu i meku unutrašnjost, a neke od popularnih varijanti bijelog kruha su francuski baguette i ciabatta. Od starog bijelog kruha vrlo je praktično napraviti krušne mrvice, odnosno prezle, koje se koriste kod pohanja, kod zgušnjavanja raznih jela, ali i popržene na masnoći kao prilog knedlama.
S čim ga jesti?
Nema boljeg snacka od tosta sa sirom ili pak šnite bijelog kruha s maslacem i džemom. Starinsko jelo „pohani kruh“ najukusnije je kad se priprema od klasičnog bijelog kruha i jede s pekmezom, raznim slatkim namazima ili na slano – uz jaja, prženu slaninu ili kobasice.
Sinonim za najkvalitetniji domaći kruh
Bilo da kruh kupujete svaki dan ili povremeno, sigurno vam je važno da je napravljen od najkvalitetnijih sastojaka, u sigurnim uvjetima i s visokim higijenskim standardima. Upravo ti postulati su srce Pan-peka, tvrtke koja je od početka veliki naglasak stavljala na kvalitetu proizvodnje i transparentnost prema kupcima.
Iako imaju mnogo automatiziranih procesa, mnoge korake još uvijek obavljaju ručno, kako bi kruh koji jedete svaki dan bio ne samo proizvod, već i trajni simbol tradicije. U tom procesu veliku ulogu imaju ljudi, čija preciznost, marljivost i srčanost, neovisno na kojoj su poziciji, od „obične“ namirnice kao što je kruh može napraviti vrhunsku deliciju.
Pan-pek svoju ponudu kruhova stalno obogaćuje novitetima, prati trendove, ali nudi i provjerene klasike. Osim bijelog i polubijelog kruha, u Pan-pek asortimanu možete pronaći razne ukusne vrste poput Raženog miješanog, Slavonskog kruha sa zlatnom koricom, Kukuruzne miješane pogače, Hrskavog zlata od pšeničnog brašna i smjese sjemenki, kao i Beskvasni kruh, Krumpirov kruh i duguljaste Rustike – kukuruzne i tamne. Koju god vrstu preferirali, u Pan-peku će vas uvijek dočekati svježa i ukusna!
Kukuruzni
Kukuruzni kruh je ukusna domaća delicija, a postoji mnogo varijacija recepata, od tradicionalnih "pofurenih" kruhova do modernijih, bržih verzija s praškom za pecivo ili kvascem. Klasični recept često uključuje miješanje kukuruznog i bijelog brašna za postizanje najbolje teksture jer čisti kukuruzni kruh je dosta težak, „zbijen“ i zasitan.
Tekstura je gušća, sredina može biti kompaktna ili lagano “teža”. Okus je izraženiji, s pomakom prema slatkastom, ovisno o udjelu kukuruza.
S čim ga jesti?
Kukuruzni kruh dobro ide uz domaće sireve, čvarke, maslac, sir i vrhnje, gulaše, variva i pečena jela, ali i uz džemove i slatke namaze.
Krumpirov kruh
Ako ne kupujete kruh često i želite da vam duže traje, za vas je krumpirov kruh. Sredina mu je izrazito meka i prozračna, a korica zlatna i hrskava te zahvaljujući dodatku pirea od krumpira ostaje svjež i vlažan danima.
Postoji mnogo varijacija, a osnovni recepti uključuju kuhani i zgnječeni krumpir pomiješan s brašnom, kvascem, vodom ili mlijekom, soli i ponekad drugim sastojcima poput maslaca ili jaja. Krumpirov škrob je često ključni sastojak bezglutenskih mješavina jer zamjenjuje vezivo i pruža veću vlažnost.
S čim ga jesti?
Pogodan je za sendviče sa šunkom i sirom, s domaćim namazima, tost sa sirom. Također će dobro prijati uz gulaše i paprikaše, ali i kao baza za bruskete ili prepečeni kruh s maslacem i češnjakom.
Sa sjemenkama
Ovaj kruh može se napraviti od bilo koje vrste brašna u koje dodajemo razne sjemenke, jednu vrstu ili više njih: sezam, suncokret, lan, chia, bučine sjemenke. Dobre kombinacije su kukuruzno brašno i bučine sjemenke, raženo i pšenično brašno s lanom ili beskvasni kruh s makom ili sezamom.
Takav kruh je bogatiji hranjivim tvarima jer sjemenke sadrže proteine, vlakna, zdrave masti, a daju i posebnu aromu.
S čim ga jesti?
Idealan je za one koji paze na liniju i unos kalorija te se sjajno slaže sa svježim namirnica poput raznog povrća, uz krem juhe, kao tost, sa sirevima, namazima te uz neke neobične kombinacije kao što je ricotta sir s voćem i medom.
Integralni kruh
Integralni kruh se proizvodi od cjelovitog zrna žitarica (pšenica, ječam, raž), što ga čini bogatim vlaknima, vitaminima i mineralima te je zato jako zdrav izbor. Ako sadrži i hranjive sjemenke, dodatno je hranjiv, daje puno energije i poboljšava probavu. Upravo su prvi kruhovi bili integralni, rađeni od cjelovitog zrna žitarica poput ječma i pšenice, još u starom Egiptu i Rimu.
S čim ga jesti?
Nećete pogriješiti ako integralni kruh konzumirate za doručak, s jajima, avokadom, raznim namazima kao što je humus ili baba ganoush (namaz od patlidžana). U slatkim varijantama jedite ga s maslacima od badema ili kikirikija, s dodatkom bobičastog voća.
Sourdough
Jedan od najzanimljivijih trendova u modernom pekarstvu je kruh od kiselog tijesta, odnosno sourdough. Ovaj specifičan kruh nastaje fermentacijom brašna i vode uz pomoć prirodnih kvasaca i bakterija mliječne kiseline. Ima blag, kiselkasti okus i otvorenu, rupičastu strukturu sredine.
Osim toga, lakši je za probavu je zbog razgradnje glutena i fitinske kiseline, ima niži glikemijski indeks i veće nutritivne vrijednosti, ne sadrži aditive i ima duži vijek trajanja.
S čim ga jesti?
Sourdough je fantastičan uz kvalitetno maslinovo ulje koje ste prelili preko namaza od feta sira ili kao baza za sendviče i tost. Sjajno će se uklopiti u charcuterie plate s hladnim narescima, ukiseljenim povrćem i pomno izabranim sirevima.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Pan-peka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....