Svega nas nekoliko godina dijeli od uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj. Vlada RH u međuvremenu treba ispuniti sve tražene obveze kako bi Vijeće EU-a u srpnju 2022. godine moglo odlučiti je li Hrvatska spremna za novi valutni korak. Iako se uvođenje eura iščekuje još od ulaska u Europsku uniju 2013., postavlja se pitanje što to znači za građane, poduzetnike i samu državu. Kako će se ono utjecati na cijene proizvoda, usluga i iznosa plaća? Što će se dogoditi s postojećim kreditima u kunama i drugim valutama, a što s javnim dugom?
Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II) još u srpnju 2020. godine do kada je zadovoljila sve početne obveze za uvođenje eura. Tada je Hrvatska narodna banka stupila u blisku suradnju s Europskom središnjom bankom. Međutim, danas Hrvatska treba u potpunosti primijeniti Nacionalni plan za zamjenu kuna u eure što je nužno završiti do početka 2023.
Vodeći benefit uvođenja eura kao službene valute je eliminacija valutnog rizika. Obveze svih domaćih sektora pretežito su denominirane u eurima ili vezane uz euro. Danas to znači redovito preračunavanje iz kuna u eure i obrnuto što primarno ovisi o snazi vrijednosti u tom trenutku. Nakon uvođenja eura hrvatska će kućanstva, poduzeća, ali i sektor države, prihode u pravilu ostvarivati u istoj valuti u kojoj je izražen njihov dug. Time će se isključiti mogućnost da dug odjednom poraste zbog slabljenja tečaja domaće valute u odnosu na euro. Drugim riječima, nakon ulaska Hrvatske u eurozonu krediti u eurima bit će u potpunosti lišeni valutnog rizika.
Porast kreditiranja
Ukupni krediti stanovništvu krajem travnja iznosili su 137,5 milijardi kuna, 3,6 milijardi kuna više u odnosu na travanj prošle godine. Građani su se primarno zaduživali putem stambenih kredita, jedne od najdugoročnijih vrsta kredita, koji čine gotovo svaki drugi kredit među hrvatskim građanima, a najčešće su otvarani u eurima, upozoravaju analitičari. Porast kredita u kunama također je vidljiv na tržištu, no odnosi se prije svega na nenamjenske kredite. Stoga je važno pitanje što će se za tri godine dogoditi s onim dužnicima koji su kredit podignuli u kunama.
Konverzija u euro
- U slučaju da se euro u Hrvatskoj usvoji kao službena valuta, svi krediti koji su ugovoreni u kunama će se konvertirati u euro što će biti regulirano Zakonom o euru – pojašnjavaju u OTP banci. Preciznije rečeno, s danom uvođenja eura svi kunski i krediti s valutnom klauzulom u eurima postat će krediti u eurima. Građani svoje kredite neće sami prebacivati u eure, već će se iznosi ugovorenih kunskih i kredita s valutnom klauzulom automatski preračunati prema fiksnom tečaju konverzije bez naknade za dužnike.
Novi će zakon regulirati i pitanje kamatne stope koja će ostati ista kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom tijekom cijelog razdoblja otplate. S druge strane, kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, koji su vezani uz neki od postojećih parametara, Zakon o euru odredit će način njihove prilagodbe nakon uvođenja eura. Parametri će se morati modificirati za sve kunske kredite i one u eurima kojima je promjenjiva kamatna stopa vezana uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana.
Drugim riječima, za hrvatske građane koji otplaćuju kredite uz valutnu klauzulu u eurima to što smo ušli u europski tečajni mehanizam znači da neće imati valutni rizik. Njihove mjesečne rate bit će još manje podložne promjenama. Kamatna stopa, koju čine varijabilni i fiksni dio, ostat će jednaka onoj koju bi inače plaćali ili će se čak i malo smanjiti.
Zakon će propisati i da od dana uvođenja eura banke više neće smjeti ugovarati nove kredite s promjenjivom kamatnom stopom koja bi se vezala uz nacionalnu referentnu stopu (NRS), prinos na trezorske zapise Ministarstva financija i prosječnu kamatnu stopu na depozite građana. Moći će koristiti samo EURIBOR (referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu za valutu euro), kao što je prevladavajuća praksa na europodručju, te samo u nekim slučajevima i londonska međubankarska stopa (LIBOR).
Promjena valute nije znak za zabrinutost kod građana koji imaju kredite u kunama jer je HNB u više navrata istaknula kako će u konverziji zaštititi tečaj kune. Stoga, nema potrebe za strahom prilikom dizanja kredita jer su krediti u kunama i eurima jednako sigurni. Promislite, izaberite koja opcija vama više odgovara i ostvarite odluke koje već dugo želite, bilo to preuređenje stana, kupovina automobila ili put u egzotične krajeve. Ta želja za odvažnošću i hrabrosti jest upravo smjer koji njeguje OTP banka koja na svojoj novoj komunikacijskoj platformi “Može i drugačije!” pozdravlja sve one koji kreću u akciju te proživljavaju svaki dan do maksimuma jer, kažu, to su ljudi koji će nas sve pokrenuti i sve okrenuti na bolje.
