Davor Runje, predsjednik udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Hajdi Ćenan, potpredsjednica Hrvatske udruga za umjetnu inteligenciju CroAI i Đulijano Nola iz GammaChefa koji u Zagrebu otvara Bots&Pots, prvi robotski restoran bili su govornici na susretu koji je pod nazivom CISEx Friday održan u Splitu.
Događaj koji je okupio splitske IT poduzetnike organiziran je u suradnji s udrugom Split Tech City i projektom ICT županija te uz financijsku potporu agencija HAMAG BICRO i EEN. Razgovaralo se o izazovima i mogućim rješenjima, kao i iskustvima u razvoju IT sektora u Hrvatskoj.
CISEx je, naime, identificirao nekoliko ključnih reformi koje je nužno napraviti za novi iskorak razvoja IT-a. Posebno su u posljednje vrijeme angažirani na uvođenju poreznih olakšica za investicije u startupe koji su u pravilu rizični poduhvati i većina ih propadne. U najranijim fazama razvoja mnoge dobre ideje i uz najbolje zalaganje odličnih timova, kako je kazao Runje, ne uspiju se realizirati. Taj problem postoji u cijelom svijetu, ali postoje i rješenja koje su neke države uspješno provele promjenama zakona i poreznih okvira i time ojačale ekosustave. Jedna od najuspješnijih je Velika Britanija.
- Hrvatski IT je dosegao svoje mogućnosti rasta. Daljnji rast je moguć kod firmi koje imaju proizvode, kao što su Infobip, Rimac i drugi koji mogu udvostručiti prihode i zaposliti deset posto više ljudi. Kako smo mi mala država nama je to jedini način za rast. Za razliku od prijašnjih modela po kojem ja napravim projekt pa ga naplatim pa zaposlim još jednog čovjeka, pa opet tako novi projekt novi čovjek, da biste razvili proizvod morate inicijalno imati novac. Gledali smo kako vani to rade i našli najbolje primjere – kazao je Davor Runje.
Govoreći o primjeru Velike Britanije koja je danas najuspješnija u Europi po svim parametrima razvoja ekosustava, istaknuo je kako se sve svodi na to da se država umjesto da skupi više poreza opredijelila da omogući privatnim ulagačima investicije u startupe uz porezne olakšice. Kroz posebne sheme Velika Britanija daje izdašne porezne olakšice poslovnim anđelima, privatnim ulagačima u visoko tehnološke kompanije u njihovoj najosjetljivijoj fazi razvoja. Tako se može dobiti do 50 posto investicije natrag odmah u startu, a ovisno o uspješnosti tvrtke u koju se uložilo još daljnjih 30-ak posto.
- Ako ste ulaganjem pogodili, super, zaradili ste, ako ste izgubili, izgubili ste puno manje jer država sufinancira. Tako su u Velikoj Britaniji od 2012. do 2019. ulaganja u startupe skočila s 50 na 400 milijuna funti investicija, imaju čak 27 jednoroga, znatno više od drugih država u Europi. A čitava shema u prvoj godini koštala je 20 milijuna funti što je zanemarivo za veličinu Velike Britanije – kaže Runje.
Ističe i kako su u realizaciji ove inicijative u Hrvatskoj uz CISEx, okupljene i druge udruge koje pokrivaju IT sektor, tako i HUP ICT i CroAI. Njihov je prijedlog da privatnim investitorima 75 posto iznosa investicije u kvalificirane tvrtke bude porezna olakšica jer se na taj način potiče razvoj i angažira višak novca koji pojedinci mogu investirati.
- To je nešto što svima nama treba, a državu ne košta ništa – ističe Runje.
Inicijative za startupe
Hajdi Ćenan potpredsjednica udruge CroAI govorila je o hrvatskom startup ekosustavu naglasila je kako smo u Hrvatskoj zadnjih 12 mjeseci svjedočili uspjesima hrvatskih startupa koji su se razvijali 10-15 godina, međutim ni jedan od tih uspjeha nije rezultat nekog podupirućeg startup ekosustava u Hrvatskoj jer to praktički ne postoji. Ali ne postoji ni na razini EU što je vidljivo iz više inicijativa koje su krenule ove godine.
- Na prvi pogled se čini da startupi u EU prosperiraju, ima ih preko 80 tisuća. Dobili su u 2020. više od 40 milijardi dolara investicija, što je 12 posto više u odnosu na 2019., znači u pandemijskoj godini su rasle investicije. Zabilježeno je preko 50 jednoroga, čak je u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno 27 novih inovativnih kompanija s evaluacijom preko milijardu dolara, to su ti jednorozi. Na prvi pogled se to čini fascinantno, ali kada se zagrebe površina, to nije baš tako, jer od tih 27 novih jednoroga iz prvog kvartala samo ih je 13 imalo sjedište unutar EU prije nego što su krenuli s dizanjem investicije, a samo 7 će ih ostati kada završe s investicijom jer idu u druge dijelove svijeta gdje će dobiti bolje uvjete za rad i rast - kazala je Hajdi Ćenan.
To je, dodaje, potaknulo EU da shvati da se nešto mora promijeniti jer EU želi biti globalni lider u inovacijama, a startupi su pokretači inovacija. To su male firme koje jako puno ulažu u razvoj, koje su agilne i koje imaju aspiraciju kreirati globalna rješenja.
- EU je shvatila da mora poduzeti neke korake kako bi pomogla startupima unutar EU koji će onda pomoći gospodarstvu EU da ih zadrže, znači da ne bježe tražeći investicije van granica EU. Pokrenuto je nekoliko inicijativa. Jedna od prvih inicijativa je bila Startup deklaracija koju je pokrenula Europska komisija, koja je načelno definirala neke korake kako pomoći startupima – kaže Ćenan.
Većina država članica odmah je potpisala Startup deklaraciju, Hrvatska je bila među tri države koje nisu odmah potpisale Startup deklaraciju, potpisala je mjesec dana kasnije.
Još su bile pokrenute dvije inicijative, jedna za jednoroge, a druga za startup ekosustave kako bi im se olakšalo poslovanje. U Hrvatskoj nema krovne startup udruge, pa ih predstavlja CroAI u kojoj ima puno startupa.
- Pokušali smo nadograditi Startup deklaraciju, a u akcijskom planu definirali smo 21 točku u četiri područja, na svakoj točci treba dalje raditi, primjerice da se definira što je startup, tako da svi govorimo o istome. Europska komisija također evaluira taj akcijski plan, da se vidi što je izvedivo i u kojem roku. Dok se sve ne usuglasi na razini EU i donese regulativa u Europskom parlamentu, nadležne su države članice za svoje zakone – kazuje Hajdi Ćenan koja sudjeluje u tom procesu.
Govoreći o uvođenju poreznih olakšica za fizičke osobe koji su investitori po uzoru na britansku shemu SEIS, Ćenan naglašava kako se većina tako uloženog novca vrati u proračun zato što startupi uglavnom ulažu u plaće visokokvalificirane radne snage, koje imaju i veća porezna davanja.
-To se može brzo uvesti i kod nas, mala promjena koja može imati veliki efekt. Postoji veliki broj pojedinaca kojima bi se tako omogućila investicija s ograničenim rizikom, a to bi multipliciralo razvoj.
- ističe Ćenan.
Kazala nam je i kako cijelu inicijativu i akcijski plan treba prezentirati Europskom parlamentu kako bi se i on uključio i pokrenuo svoju inicijativu za dio koji je pod njegovom ingerencijom.
- Želimo prezentirati inicijativu radnim skupinama u Parlamentu. Ovog tjedna pozvana sam na okrugli stol AIDA odbora, tema moje prezentacije su startupi i ekosustav i digitalni kompas EU- a – kazala nam je Hajdi Ćenan.
GammaChef
Đulijano Nola govorio je o tome kako je zajedno s partnerom Draženom Drnasom došao od hobi projekta iz garaže do otvaranja prvog robotskog restorana Bots&Pots. Dvojica inženjera kroz projekt GammaChef stvorili su robota koji u potpunosti zamjenjuje kuhara, a ove jeseni planiraju u Zagrebu u Vlaškoj ulici otvoriti prvi robotski restoran u kojem će gosti moći gledati i potom konzumirati što su im spremili roboti u svom standardnom loncu.
Po jednom kuhanju moguća je priprema 1-5 porcija istog jela, odnosno 12 porcija na sat po robotu. U restoranu će biti pet kuharskih robota okrenutih prema gostima, kiosk za naručivanje i ekran s menijem vremenom čekanja na svako jelo, kao i onaj za isporuku narudžbi. Robotski kuhar može pripremiti rižoto, tjesteninu, njoke, variva, juhu, odnosno bilo koji obrok pripremljen u jednom loncu.
- Prva ključna faza je da je gost zadivljen što mu kuha robot, a druga da kaže: ma zaboravi robota, vidi kako je rižot vrhunski. Prvi put netko će doći radi robota, a drugi put radi hrane – kazao je Nola.
