Razvod, selidba, vjenčanje, smrt voljene osobe, teška bolest i gubitak posla među najstresnijim su događajima u životu, kažu istraživanja. Dok na razvod, selidbu i vjenčanje možemo utjecati svojim odlukama, na preostala tri događaja najčešće nemamo prevelikog utjecaja. Smrt nam je kompletna misterija, na bolesti utječu razne stvari i ne možemo znati kada će nas neka zadesiti, a za iznenadni gubitak posla ne moramo biti krivi (samo) mi. Ovi neočekivani događaji ne utječu samo na naše emocije, fizičko i psihičko zdravlje, već mogu poremetiti planove štednje za budućnost i kompletnu financijsku situaciju.
Kada je riječ o planiranju odlaska u mirovinu, procesa koji traje desetljećima, potrebna je samo jedna nepredviđena promjena da se ono zaustavi. No, postoje načini da se na vrijeme pripremite i znate što možete očekivati ako nenadano izgubite supružnika, ne možete više raditi zbog bolesti ili dobijete otkaz. Dali smo si zadatak istražiti odgovore na najveća pitanja poput tko ima pravo na obiteljsku mirovinu, može li se naslijediti štednja u trećem mirovinskom stupu i još mnoga druga.
Smrt supružnika/partnera
Gubitak najbliže osobe osobna je tragedija koja često dolazi u paketu s financijskim posljedicama. Šok, nevjerica i velika žalost prvo je s čime se morate boriti te u svoj toj boli rijetko tko ima snage razmišljati o financijama i onome što je pokojnik ostavio iza sebe. Ipak, te, nazovimo ih, „tehničke“ stvari poželjno je riješiti što je prije moguće i kako bi vam slika budućnosti, barem što se tiče financijske strane, bila stabilna i jasna. Troškovi pogreba mogu iscrpiti novčane resurse, ali ako je preminuli supružnik uplaćivao životno osiguranje, ugovoreni iznos se isplaćuje živućem supružniku ako je smrt pokojnika nastupila uslijed nezgode ili bolesti.
U tom slučaju se onome tko ostaje iza preminulog olakšava hvatanje ukoštac s računima, nenadanim troškovima i otplatom eventualnih dugova. To je posebno važno ako ste još uvijek u radnom odnosu i mlađi ste od 45 godina jer tada nažalost, navodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), nemate pravo na obiteljsku mirovinu.
Obiteljska mirovina igra važnu ulogu u pružanju financijske zaštite obitelji nakon smrti osobe koja je primala mirovinu ili bila zaposlena. No, HZMO otkriva da se pravo na obiteljsku mirovinu stječe uz određene uvjete.
- Udovica/udovac imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako su do smrti bračnog druga, nakon kojeg im pravo pripada, navršili 50 godina života. Obiteljsku mirovinu mogu dobivati i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga. Udovica stječe pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti – kažu iz HZMO-a.
Ako pak do smrti supružnika niste navršili 50 godina, ali imate 45, navode iz HZMO-a, pravo na isplatu obiteljske mirovine imate kada navršite 50 godina života.
Štednja je važna
Nešto su drukčiji uvjeti ako s voljenom osobom niste bili u formalnom braku, već ste živjeli u izvanbračnoj zajednici ili životnom partnerstvu.
- Izvanbračni drug ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Što se tiče članova obitelji formalnog i neformalnog životnog partnera, oni imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je formalno ili neformalno životno partnerstvo postojalo na dan 5. kolovoza 2014. ili kasnije, ali pod uvjetom da je trajalo najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice i životnog partnerstva utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku – objašnjavaju u HZMO-u.
Međutim, ako je točno prije smrti jednog od supružnika došlo do razvoda, HZMO navodi da nije moguće ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, osim ako je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje za razvedenog bračnog druga.
Osim obiteljske mirovine, živući supružnik ima pravo naslijediti i sredstva obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, navode u HZMO-u. Riječ je o II. mirovinskom stupu, odnosno vrsti osobne imovine pojedinca kojom on u budućnosti može raspolagati, a sredstva na račun zaposlenika uplaćuje poslodavac.
- Zakon propisuje da ako član mirovinskog fonda premine, a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu umrlog člana mirovinskog fonda predmet su nasljeđivanja prema zakonu koji uređuje pravo nasljeđivanja - poručuju iz HZMO-a, a više informacija može doznati na stranicama REGOS-a.
Važna navika koja također može olakšati život tijekom životnih nedaća je dobrovoljna mirovinska štednja ili štednja u trećem mirovinskom stupu. U ovu vrstu fonda može uplaćivati svatko, neovisno o dobi, zaposlenju ili primanjima. Sa smrti člana, njegov račun se zatvara, kažu u Raiffeisen mirovinskim fondovima, a sredstva su nasljedna.
- Bilo da vaš supružnik premine prije vas ili vi prije njega, možete naslijediti sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda prema Zakonu o nasljeđivanju. Važno je u imovinu preminuloga člana navesti i račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu kako bi, prema Rješenju o nasljeđivanju, nasljednici imali pravo na sredstva iz dobrovoljnog mirovinskog fonda pokojnika – navode u Raiffeisen mirovinskim fondovima.
Bolest ili invalidnost
Na planiranje financijske budućnosti utječu i značajni zdravstveni problemi poput raznih nezgoda, kroničnih i autoimunih bolesti te trajnog invaliditeta. Naravno da se ne bismo smjeli opterećivati imaginarnim situacijama, ali život je nepredvidiv i nikada ne znamo što nam se može dogoditi.
Takve situacije mogu se činiti bezizlazne, a troškovi liječenja još ih više otežavaju. U slučaju da vas je zadesila teška bolest ili nezgoda zbog koje niste više u mogućnosti raditi kao inače, važno je znati da možete primati invalidsku mirovinu.
Pravo na invalidsku mirovinu, kažu iz HZMO-a, stječe se ako vam je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti te ako ispunjavate uvjet staža.
- Djelomični gubitak radne sposobnosti znači kada imate smanjenju radnu sposobnost, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne možete se osposobiti za rad profesionalnom rehabilitacijom na drugim poslovima s punim radnim vremenom. Međutim, možete raditi najmanje 70 posto radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju vašim dosadašnjim poslovima te traže istu ili sličnu razinu obrazovanja. S druge strane, potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada više uopće ne možete obavljati niti jedan posao. Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu stječete ako vam navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest, stječete pravo na invalidsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža – objašnjavaju iz HZMO-a.
Gubitak posla
Ako radite u tvrtki čija je budućnost neizvjesna ili ste načuli da su krenula otpuštanja ljudi jer su „tehnološki višak“, dobro je pripremiti se na najgore. Nikome nije ugodan osjećaj kada vidi da je zamjenjiv te da se njegov trud dovoljno ne cijeni. To sa sobom povlači gubitak posla koji jako može uzdrmati financijsku stabilnost te bi moglo rezultirati manjim iznosom raspoloživim za korištenje pri odlasku u mirovinu ili potpunom odgodom umirovljenja.
Svakako ne valja zaboraviti da prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje možete ostvariti pravo na novčanu naknadu po prestanku radnog odnosa i to u slučajevima ako vam je poslodavac dao otkaz koji niste uzrokovali vašom krivnjom ili povredom firme.
Prestankom radnog odnosa prestaje i uplaćivanje sredstava od strane poslodavca u obvezno mirovinsko osiguranje. Međutim, iz HZMO-a poručuju da se u tom slučaju možete osigurati na produženo osiguranje.
- Možete ga ugovoriti ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesete prijavu na osiguranje u tom roku za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja. Više o produženom osiguranju dostupno je na poveznici - kažu u HZMO-u.
Zbog svih navedenih razloga važno je na vrijeme pobrinuti se za budućnost i početi samostalno ulagati. Sustavom dobrovoljne mirovinske štednje osigurava se trajna i učinkovita socijalna sigurnost.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.