Planiranje mirovine često se čini kao nešto što je daleko i apstraktno, kao da uvijek ima vremena za pozabaviti se tom temom. No, prava istina je da odluke koje donosimo danas mogu imati veliku, ali i presudnu, ulogu za našu financijsku budućnost i stabilnost. Hrvatski mirovinski sustav složen je i višeslojan, a mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju – od obveznih do dobrovoljnih stupova, državnih poticaja i poreznih olakšica – mnogima još uvijek nisu dovoljno poznate.
Razumijevanje sustava je ključno, kako bi mogli donijeti dobre odluke, ali i znati kako možemo raspolagati svojim sredstvima. Važno je i znati koje nam dodatne opcije štednje stoje na raspolaganju, a sve te važne teme obradili smo kroz dva izdanja projekta Upoznaj svoj novac – Know your money, koji provode Raiffeisen mirovinski fondovi i Hanza Media.
Kako bismo olakšali snalaženje u svim tim informacijama, donosimo popis 10 najvažnijih stvari koje morate znati o mirovini, krenuvši od elementarnih do onih malo kompliciranijih tema.
1. Sustav se sastoji od tri mirovinska stupa
Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa: prvi stup je obvezan i temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti, drugi stup je također obvezan i temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji, dok je treći stup dobrovoljan i omogućuje dodatnu štednju za mirovinu.
Prvi i drugi stup su zakonski propisani za sve zaposlene, dok treći stup građani i poslodavci mogu uplaćivati prema vlastitim mogućnostima i željama. Ulaganje u treći stup može se provoditi putem otvorenih ili zatvorenih fondova, a država i poslodavci mogu ponuditi dodatne poticaje.
2. Na čemu se temelji prvi, a na čemu drugi stup?
Prvi stup funkcionira tako da sadašnji radnici izdvajaju dio svojih bruto plaća, 15 posto, za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Ovaj sustav je izložen pritisku zbog demografskih promjena i iseljavanja, što dovodi do sve većeg omjera umirovljenika prema zaposlenima i ugrožava dugoročnu održivost isplata.
Drugi stup obvezan je za sve zaposlene i temelji se na individualnoj štednji. Poslodavac izdvaja pet posto bruto plaće zaposlenika u odabrani mirovinski fond. Ova sredstva se ulažu i kapitaliziraju tijekom radnog vijeka, a visina buduće mirovine ovisi o uplaćenim doprinosima i prinosima fonda.
3. Fondovi drugog stupa podijeljeni su prema rizičnosti
Drugi stup nudi tri kategorije fondova: A (visok rizik, veći potencijalni prinos), B (umjeren rizik), C (najmanji rizik, stabilnost). Osiguranici mogu, ovisno o dobi i sklonosti riziku, birati između fondova i tako utjecati na potencijalni prinos, ali i na razinu sigurnosti svoje štednje.
4. Treći stup donosi brojne prednosti
Treći stup je dobrovoljan, fleksibilan i dostupan svima, uključujući samozaposlene i nezaposlene. Uplate nisu fiksne i mogu se prilagoditi financijskim mogućnostima, dakle, nije potrebno uplaćivati uvijek istu količinu novca istim ritmom. Osim individualne štednje, poslodavci mogu uplaćivati doprinose za svoje zaposlenike, čime im omogućuju dodatnu sigurnost u mirovini, a istovremeno čineći sebe atraktivnijim poslodavcem. Za godišnje uplate do 663,61 eura država daje poticaj do 99,54 eura, odnosno, 15 posto.
5. Uvjeti isplate sredstava iz trećeg stupa
Sredstva iz trećeg stupa mogu se isplatiti nakon navršenih 55 godina života, i to periodično kroz najmanje pet godina, uz mogućnost jednokratne isplate do 30 posto ukupno uplaćenih sredstava. Ostatak se isplaćuje u obliku mjesečne rente, što pruža dodatnu sigurnost u mirovini.
6. Nasljednost mirovinskih sredstava
Sredstva u trećem stupu u cijelosti su nasljedna, dok je kod drugog stupa nasljeđivanje moguće samo ako osiguranik umre prije početka isplate mirovine. To znači da u slučaju smrti članovi obitelji mogu naslijediti akumulirana sredstva i tako dodatno zaštititi financijsku sigurnost obitelji.
Nakon smrti supružnika, pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica ili udovac ako su do smrti bračnog druga navršili 50 godina života. Ako preživjeli supružnik nije navršio 50 godina, ali ima 45, pravo na isplatu obiteljske mirovine ostvaruje kad navrši 50 godina života.
Pravo na nasljednost postoji i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili ako je taj gubitak nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga. Dodatno, udovica stječe pravo i ako je dijete osiguranika rođeno nakon njegove smrti, a ako je pokojnik imao životno osiguranje, ugovoreni iznos isplaćuje se živućem supružniku ako je smrt nastupila uslijed nezgode ili bolesti
7. Prestanak uplaćivanja ne prekida članstvo
Ako prestanete uplaćivati u treći stup, članstvo se ne prekida. Sredstva koja ste već uplatili i dalje se kapitaliziraju, odnosno ostvaruju prinos, a kada ponovno budete u mogućnosti, možete nastaviti s uplatama bez dodatnih troškova ili gubitka prava
8. Udio mirovine u prosječnoj plaći kontinuirano pada
U posljednjih 30 godina udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći pao je s 47 posto na oko 39 posto, a projekcije pokazuju daljnji pad na oko 36 posto do 2030. godine. To znači da će buduće mirovine biti još niže u odnosu na plaće, što dodatno naglašava potrebu za dodatnom štednjom.
9. Inflacija i rast životnih troškova dodatno smanjuju kupovnu moć mirovina
Zbog inflacije, životni troškovi u mirovini stalno rastu. Primjerice, cijena osnovnih proizvoda poput kruha ili kave može se udvostručiti tijekom radnog vijeka, dok iznos mirovine ne prati taj rast, što znači da će kupovna moć umirovljenika biti sve slabija ako se ne osigura dodatna štednja.
10. Sve je transparentno
Članovi svih mirovinskih fondova imaju pravo na redovite izvještaje o stanju svoje štednje, ostvarenom prinosu i svim naknadama. Također, putem online servisa mogu u svakom trenutku provjeriti stanje svog računa, što osigurava transparentnost i kontrolu nad vlastitim ulaganjima.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....