Život daleko od vreve i stresa, u miru, na svježem zraku, u prirodi, zarada od zemlje, uzgoj vlastite hrane, briga o životinjama - ovaj idiličan prikaz svakodnevice Hrvatima je sve privlačniji. Ponovno je postalo in baviti se poljoprivredom, a sve što smo nabrojali su čimbenici koji taj posao čine tako posebnim i specifičnim, ali i izazovnim jer iziskuje gomilu truda, napora i znoja kako bi rezultati poslovanja bili pozitivni.
Dok stariji poljoprivrednici već imaju dobro razrađene planove, iskustvo i razna poznanstva, oni mlađi svojim inovacijama mijenjaju koncept bavljenja poljoprivredom i tako odgovaraju na izazove. Svakako pomaže i što na raspolaganju imaju europske i nacionalne resurse za unaprjeđenje svoje proizvodnje. Uz malo kreativnosti, hrabrosti i poduzetničkog duha, poljoprivreda doista može biti profesija za cijeli život - posao u kojem se uživa.
Posljednjih godina poljoprivreda ponovno dobiva na značaju, a to dokazuje i sve veći broj OPG-ova. Pomoću raznih poticaja i potpora, lokalne jedinice dodatno potiču razvijanje poljoprivrede i pomoću fondova EU-a čime se sve više ljudi vraća ruralnim sredinama. Primjerice, Zagrebačka županija projekte mladih poljoprivrednika sufinancira s čak 70 posto, a na godišnjoj razini mogu ostvariti bespovratnu potporu u iznosu do 150.000 kuna.
Osnivanjem novih poduzeća ili obrta doprinosi se razvitku gospodarstva, a ispostavilo se da je posebno pogodno djelovati u poljoprivredi, grani gospodarstva koja je posebno pogođena negativnim demografskim trendovima. No, poduzetnički duh i to može popraviti.
Unatoč još uvijek aktualnoj pandemiji, poduzetnička i investicijska klima u protekloj godini pokazala se izuzetno pozitivnom. Gospodarski rast u 2021. godini će prema očekivanjima Hrvatske narodne banke dosegnuti 10,8 posto, a u 2022. domaće i međunarodne institucije očekuju nastavak rasta hrvatskog gospodarstva. Uz najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske te blago smanjenje stope nezaposlenosti sa 8,2 posto u ovoj na 7,5 posto u idućoj godini, HNB očekuje i rast domaćeg izvoza.
Iznenađujući oporavak
Bilježi se snažan, štoviše iznenađujući, oporavak hrvatskoga gospodarstva od pandemijske krize pa čak i Europska komisija u najnovijim prognozama najavljuje da će Hrvatska biti jedna od najbrže rastućih zemalja u EU, te da ćemo 2022. godine ne samo vratiti nego i prestići pretpandemijsku razinu.
Sve ukazuje na to da se trenutačno isplati baviti poduzetništvom u poljoprivredi. Kada sam sebi postanete šef, preuzimate kontrolu nad vlastitom sudbinom, imate mogućnost iskorištavanja svojih potencijala i mijenjanja stvari, možete ostvariti neograničen profit, istaknuti se u društvu te, ono najbitnije, raditi stvari koje volite.
Svaka priča uspješnog poljoprivrednika započinje isto - nasljeđivanjem ili kupnjom zemlje ili gospodarske nekretnine.
- Idealna prilika za gospodarstvenike i ulagače su već izgrađeni objekti koji su prilagođeni toj svrsi jer su pošteđeni dugotrajnih administrativnih postupaka za dobivanje dozvola i gradnju - ističu stručnjaci iz B2 Nekretnina, koje su dio poznate grupacije B2 Kapital. Oni su nedavno na tržište za prodaju plasirali dvije farme.
Jedna je u nizinskom naselju Cirkvena, u općini Sveti Ivan Žabno u Koprivničko-križevačkoj županiji. Farma ukupne neto površine 572 m² nalazi se 16 km jugoistočno od Križevaca, u rezidencijalnom okruženju s direktnim pristupom javnoj cesti, nadomak centra naselja. Gospodarski objekti i farma nalaze se na zemljištu ukupne površine od čak 30.657 m² s kapacitetom za 200 grla muznih krava.
Druga, nešto veća farma za uzgoj stoke, s pripadajućim zemljištem površine 47.810 m², nalazi se u selu Strošinci, u općini Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 37 km udaljeno od Županje i u neposrednoj blizini granice s Republikom Srbijom. Ukupna površina farme koja je izgrađena 1988. godine je 3.995,21 m² se sastoji od nekoliko objekata prilagođeni za uzgoj stoke.
Stočarstvo kao temelj poljoprivrede
Istina je da su tijekom prvog vala pandemije, koji je zaustavio cijeli svijet, europski poljoprivrednici pretrpjeli značajne ekonomske gubitke, no kako je svijet polako izlazio iz strogog lockdowna, situacija se vraćala u normalu. Tako je u izazovnoj 2020. godini poljoprivredno-prehrambeni sektor EU zapravo imao relativno dobre rezultate, gledano kroz proizvodnju, cijenu hrane i razinu trgovine koja je ostala stabilna u većini sektora, pokazala je to studija Europskog parlamenta koja pruža preliminarnu analizu utjecaja covida-19 na europsku poljoprivredu i lanac opskrbe.
Čak i u jeku pandemije, u dramatičnom lockdownu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna proizvodnja u 2020. povećana je za 2,4 posto u brutu u odnosu na godinu ranije. Na rast ukupne poljoprivredne proizvodnje, kako se navodi, utjecao je rast biljne proizvodnje za sedam posto.
Od proizvoda koji imaju znatniji udio u stočnoj proizvodnji, svi su u 2020. zabilježili pad proizvodnje u odnosu na 2019., osim proizvodnje goveda, koja je porasla, za 1,2 posto, i proizvodnje jaja, koja je porasla za 11 posto.
U 2021. godini nastavilo se uzlaznom putanjom. Nedavno objavljene prve procjene realnog dohotka u poljoprivredi za ovu godinu, prema podacima DZS-a, predviđaju rast poljoprivredne proizvodnje za 6,5 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno s lanjskih 18,3 milijarde kuna, na 19,4 milijarde kuna.
Stočarstvo, a posebice govedarstvo temelj je svake napredne poljoprivrede, zato je državna vlast u pandemiji uspostavila mehanizam za pomoć poljoprivrednicima u teškoćama u vrijednosti većoj od milijardu kuna, a i Europska komisija je nedavno odobrila hrvatski program pomoći stočarstvu vrijedan 171 milijun kuna.
Stabilizacija proizvodnje mlijeka
Potpore u iznosu od gotovo 100 milijuna kuna isplatila je i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom u fokusu su bili primarni poljoprivredni proizvođači tovnih svinja, uzgajivači tovne junadi i proizvođači mlijeka.
Unatoč kriznim godinama koje su prethodile u sektoru mljekarstva, trendovi ukazuju kako se postupno se stvara povoljnija atmosfera za mljekare.
Prema podacima iz Jedinstvenog registra domaćih životinja koji je temeljna baza podataka o broju i kretanju stoke u Republici Hrvatskoj, zabilježen je rast primarne stočarske proizvodnje. Naime, povećanje ukupnog broja goveda vidljivo je i u usporedbi prva četiri mjeseca 2020. i 2021. godine pri čemu je ukupan broj goveda u ovoj godini veći za 13.850 goveda svih kategorija u odnosu na isti period prošle godine. Čak se i proizvodnja kravljeg mlijeka, u smislu količina mlijeka isporučenih u mljekare, u prva četiri mjeseca ove godine polako stabilizirala unatoč smanjenom broju isporučitelja na razini 2020. godine, što ukazuje na povećanje proizvodnosti po grlu i gospodarstvu.
Ambiciozni ciljevi
- Teška situacija u hrvatskom mljekarstvu u prethodnom razdoblju uzrokovala je pad potražnje za ulaganjem u proizvodnju i preradu mlijeka, ali, s druge strane, brojnim mjerama i poticajima za ulaganjem u proizvodnju stočarske hrane posredno se potiče i kupnja reprodukcijskog materijala u stočarstvu te proizvodnji i preradi mlijeka što će uzrokovati i povećanu potražnju za investiranjem u objekte prilagođene toj svrsi - objašnjavaju iz B2 Nekretnina.
Na tržište nekretnina stavili su veliki gospodarski kompleks koji se prostire na čak 78.136 m² u istarskom naselju Gornja Nugla, koje je u sastavu grada Buzeta od kojeg je udaljeno 5 km. Radi se o farmi stoke koja je smještena izvan naselja pa okolno područje čine šume i zemljišta. Kompleks je izgrađen 1993. godine i s ukupnom površinom od 16.683 m² spreman je uzgoj stoke i nastavak poslovanja u području odlične prometne povezanosti s Italijom, Slovenijom i Austrijom.
Kako bi nekretnina namijenjena proizvodnji i preradi mljekarskih proizvoda zadovoljila sve kriterije uspješnog poslovanja, preporuka je da između ostalog ima: hladnjaču, pogon i proizvodnju, tank za skladištenje te veći pogon i laboratorij za ispitivanje kvalitete i valjanosti mlijeka. Svakako je poželjno da ima omogućen pristup kamionima i dobru prometnu povezanost te da je odlikuje blizina grada i većih distributivnih centara. Sve to ima poslovni kompleks od 3.264,67 m² u Đurđevcu, sagrađen 1982. te adaptiran 2004., koji se koristio kao mljekara, a sada je dostupan za prodaju.
Posljednje dvije godine naučile su nas da se ne valja oslanjati na uvoz jer on u svakom trenutku može biti ugrožen. Čini se da je pandemija koronavirusa hrvatskoj poljoprivredi stvorila priliku za svojevrsno repozicioniranje na domaćem tržištu. Naime, zatvaranje granica i oštre epidemiološke mjere usmjerile su nas prema domaćim proizvođačima u našem susjedstvu, što je jedna od rijetkih dobrih posljedica pandemije.
No, budući da kupci sve veću važnost pridaju sastavu i kvaliteti proizvoda, ali i načinu uzgoja i biljaka i stoke, važno je poboljšati i kvalitetu proizvodnje jer se predviđa kako će trend biranja zdrave hrane nastaviti rasti.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s B2 Kapitalom.