Bila kiša, sunce ili snijeg, mi smo u polju. Obrađujemo ga, plijevimo, beremo plodove, vrlo često i po 12 sati dnevno. Sve smo uložili u taj posao, tako da za nas radno vrijeme ne postoji – govori Hrvoje Stanišić, 23-godišnji poljoprivrednik koji plodove svoga rada skuplja još od malih nogu.
Hrvojeva obitelj već se više od 20 godina bavi uzgojem voća i povrća u Vukosavljevici, naselju u Virovitičko-podravskoj županiji. U posljednjih šest godina Hrvoje se pridružio obiteljskom biznisu u kojem radi sve poslove – od rada na zemlji, berbe, prijevoza pa do administracije i marketinga. Za razliku od mnogih svojih vršnjaka koji se ne vide u fizičkom poslu, on je odmalena provodio vrijeme s roditeljima u polju.
Od poljoprivrede se, kaže Hrvoje, može živjeti, ali priznaje da to nije lak posao. Ne odnosi se to samo na zahtjevan fizički rad, nego i na sve češća izazovna vremena koja svaki puta donose neke nove probleme. Neki od njih su i nepredvidive vremenske prilike, ali i nestabilna financijska situacija u domaćoj proizvodnji zbog pojačanog uvoza.
No, da bi njihovi proizvodi bili dostupniji potrošačima, u distribuciji im mnogo pomažu otkupljivači. Među njima je i ENNA Fruit, vodeća tvrtka za organizaciju proizvodnje, otkup, distribuciju te preradu svježeg voća i povrća na području Hrvatske i regije. Riječ je o tvrtki koja surađuje s više od 1000 domaćih kooperanata te kroz skladištenje, sortiranje i pakiranje u svojim otkupnim centrima dodaje vrijednost, osigurava kvalitetu i kontinuitet isporuka kupcima, velikim trgovačkim lancima.
Imanje obitelji Stanišić prostire se na 17 hektara, a tamo se može pronaći zaista svačega. Od povrća uzgajaju krastavce, mahune, paprike, butternut i hokaido tikve, salatu, blitvu i mladi luk, a od voća breskve, šljive, trešnje, nektarine, mini lubenice, dinje i jagode. Iako su najpoznatije vrgoračke i one iz doline Neretve, nasadi obitelji Stanišić očit su dokaz da uspijevaju i u sjevernijim krajevima.
Ovo je mnogima omiljeno proljetno voće, a okus domaćih jagoda zaista je nešto posebno. Iako nemamo svi mogućnost posaditi jagode na velikim površinama, one uspješno rastu i u manjim vrtovima pa čak i u teglama na balkonima. Kako bismo svake godine uživali u sočnim, crvenim plodovima iz vlastitog uzgoja, Hrvoje nam je dao zlata vrijedne savjete o sadnji, održavanju i svim ostalim koracima za što bolji rezultat.
Kako odabrati sortu?
Prvo što je važno znati jest da se jagode mogu uzgajati iz sjemena, ali Hrvoje napominje da je za sadnju na malim površinama praktičnije posaditi ih kao mladice. Prodaju se s golim korijenom ili kao biljke jagoda u posudi. Iznimno je važno da su sadnice zdrave, s tri do pet listova te da im je razvijeno korijenje.
Kada je riječ o odabiru sorte, za manje vrtove i balkone, kaže Hrvoje, najbolji su izbor one koje ranije dozrijevaju poput sorte Kviki i koje nisu toliko zahtjevne. Upravo nju naš sugovornik uzgaja na svom OPG-u, ali ima i kasniju sortu Jolie. Naravno, kako bi plod bio što kvalitetniji, birajte one sorte koje dobro odgovaraju klimi u kojoj se nalazite.
Iako su jagode sezonski plod, njihov korijen može preživjeti zimu, što znači da u plodovima možete uživati više godina ako ih pravilno zaštitite i prije prve sadnje temeljito pripremite tlo.
Priprema tla
Tlo za uzgoj jagoda trebalo bi biti čim bogatije humusom, napominje Hrvoje. Kako je jagodama potrebna dobra drenaža, struktura tla bi trebala biti pjeskovito-ilovasta. Također, treba paziti da u zemlji u koju planirate posaditi jagode nisu posađene neke druge biljke poput graška, rajčice ili kukuruza. Naime, postoji mogućnost da jagode napadnu isti nametnici koji štete navedenim biljkama.
Ako je vaše tlo pjeskovito, možete ga učiniti pogodnim za sadnju jagoda tako da prvo uklonite korov i pomiješate ga sa slojem komposta ili stajskog gnojiva. Taj korak će vam omogućiti da smanjite količinu dodatnog gnojiva. Osim toga, tlo je potrebno izravnati i dovoljno navlažiti.
Priprema tla kod uzgoja jagoda u posudama ista je kao i za sadnju u vrtu.
Sadnja
Jagode se mogu saditi u proljeće ili na ljeto, ovisno u kojem dijelu zemlje živite. Iako je sadnja u proljeće karakteristična za kontinentalnu Hrvatsku, Hrvoje jagode sadi u kolovozu. Ako želite jagode posaditi ranije, pričekajte da se tlo potpuno odmrzne, osuši i počinje zagrijavati. Proljeće je varljivo pa postoji rizik da nagli naleti neočekivane hladnoće oštete biljke. Zato je važno pratiti vremensku prognozu i stanje tla.
Prije samog umetanja u tlo, sadnicama se skraćuju žile te je njima potrebno vrlo nježno rukovati. Također, treba paziti da se sadnice prije sadnje drži u hladu i da su vlažne. A sad sama sadnja: iskopajte rupu duboku šest do sedam centimetara, u nju položite sadnicu i zatrpajte korijen zemljom. Nakon toga, pritisnite zemlju da se ostvari kontakt između korijena i zemljišta.
- Optimalni razmak između sadnica je 25 centimetara, ali neće im smetati ni manji. Svakako pazite da sadnice posadite na osunčano mjesto jer što više sunca dobivaju, jagode su slađe - kaže Hrvoje Stanišić.
Navodnjavanje
Nakon sadnje, biljke jagode potrebno je zaliti s 0,5 do jedne litre vode. Ovo voće obožava vlagu pa je ne treba manjkati, no pretjerivanje isto tako nije dobro. Najbolje vrijeme za zalijevanje jagoda je jutro, kada sunce još nije zapeklo. Hrvoje na svom polju jagode zalijeva obilno jednom u dva tjedna za vrijeme jakih vrućina te koristi sistem navodnjavanja kap-na-kap. Vodi dodaje prihranu, odnosno gnojivo, koje zajedno s vodom puštaju kroz sustav. Važno je da se biljka dobro drenira kako bi se spriječilo propadanje korijena, a u tome može pomoći malčiranje tla borovim iglicama, slamom ili usitnjenim lišćem.
Zimi se jagode rijetko zalijevaju jer im vodu osiguravaju jake oborine te biljka ulazi u fazu mirovanja. Tijekom te faze jagode usporavaju rast kako bi preživjele nepovoljne uvjete.
Održavanje i zaštita
Hrvoje nam je ispričao da jagode uzgaja u plastenicima kako bi ih zaštitio od vremenskih nepogoda, od kojih su vjetar i kiša najveći problem. No, ako nemate mogućnost za izradu plastenika, možete ih osigurati mrežama za zaštitu od vjetra ili postavljanjem ograde oko sadnica. Malč će ih zaštititi od mraza i hladnoće, a u istu svrhu koristi se i agrotekstil koji se čvrsto pričvrsti na zemlji.
Prije zime potrebno je očistiti prostor oko biljke od korova i lišća koje privlači štetnike. Neki od najčešćih su uši i grinje, a od bolesti pepelnica, siva plijesan, antraknoza plodova i lisna pjegavost. Ovisno o vrsti bolesti, biljke jagode se prskaju specijaliziranim sredstvima protiv nametnika kod kojih treba paziti na deklaraciju i smiju li se uopće koristiti. Preventivno liječenje zasada obavlja se u jesen, a s prskanjem se staje pred berbu. Od ostalih prijetnji, poput puževa i buba, jagode možete zaštititi mrežom za ptice, a sadnja kadifa u blizini jagoda spriječit će zečeve da se njima oslade.
Za razliku od ostalih bobica, jagode nije potrebno redovito obrezivati. No, kada izrastu prvi cvjetovi, oni se režu kako bi biljka usmjerila svu snagu u ukorjenjivanje. Također, izdanci koje pušta mogu se ukorijeniti u tlo pa ih je potrebno ukloniti kako ne bi oduzimali energiju biljci.
Što se tiče prihranjivanja, ono se vrši specijaliziranim gnojivima svakih mjesec dana tijekom vegetacije. Ako jagode uzgajate u posudama, smjestite ih na toplo mjesto s dovoljno sunca i dobrim protokom zraka. U slučaju da ih držite na direktnom suncu, češće ih zalijevajte.
Berba
I na kraju, ono što svi čekamo – berba! Jagode se preporučuje brati nakon jutarnje rose ili poslijepodne kada je sunce slabije. Vrijeme berbe također ovisi o sorti koju uzgajate pa se tako one s mekanim plodovima beru dok još nisu zrele, a one s čvršćim kada dosegnu potpunu zrelost.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia Naturalis.