U realnosti koja od nas zahtijeva da uzmemo slobodan dan kako bismo promijenili osobnu, da potpišemo "knjigu" papira da bismo poslali zahtjev za kredit, da smrzavamo tisuće kuna na računima ne bismo li unajmili automobil na par dana, čini se gotovo znanstveno-fantastično da ostanemo bez tih malih zadovoljstava u životu. Kako bi uopće bilo moguće da banka s apsolutnom sigurnošću zna da smo financijski dovoljno stabilni da uzmemo 100.000 eura namjenskog kredita bez da provjeri imovinsku karticu trećeg rođaka? Bi li u takvom svijetu bilo moguće da se ode kod bilo kojeg doktora bez ijednog papira?
Marin Tvrdić, Infobipov startup analitičar i istraživač Web3 tehnologija, tvrdi da je to već moguće, ali su razvoji takvih sistema tek u začetku.
- Blockchain tehnologija već se primjenjuje, ali smo daleko od ostvarivanja njezinog punog potencijala. Tek smo počeli, a developeri koji danas sudjeluju u razvoju blockchain platformi zapravo grade našu budućnost. Od Web3 startupova koji se danas bore za svoje prve investicije 90 posto neće uspjeti, no onih 10 budući su Googleovi i Amazoni svijeta – pojašnjava mi Marin.
Najpopularnija primjena blockchain tehnologije je na kriptotržištu gdje možemo nabaviti Bitcoin ili Ethereum. Oni posljednjih dana pune naslovnice portala zbog zabrinjavajućeg pada vrijednosti. Od početka travnja postavljaju se pitanja stabilnosti tržišta, prepolovljene vrijednosti Bitcoina i njihove budućnosti s obzirom na nadolazeću krizu.
- U svibnju je najvećih pet tehnoloških kompanija svijeta izgubilo gotovo trilijun dolara u samo tri dana što je trenutna kapitalizacija tržišta kriptovaluta. Za očekivati je da kriptotržište ima takve nagle promjene vrijednosti zbog niske ukupne kapitalizacije samog tržišta. Blockchain kompanije će nastaviti rasti i već su sad preznačajan dio ekonomije da pukne balon i nestanu – govori Marin i naglašava da je istovremeno važno odvojiti kriptovalute od blockchain tehnologije.
Digitalni nacrtani majmuni
Kriptotržište tek je jedna od primjena blockchaina i to tako da je tradicionalno financijsko tržište zapravo kopirano. Na pitanje koliko je to bilo pametno, odgovara mi da industrijom vlada podvojeno mišljenje. Tehnologiju je bilo potrebno testirati, a za to je nužan neki temelj. Sada je moguće testirati procese gotovo u realnom vremenu jer svaka promjena na blockchain platformi odmah zaživi. I to je sve moguće s manje regulacija. Na tradicionalnom tržištu ovakvi bi testovi trajali godinama.
Još jedna popularna primjena blockchain tehnologije su NFT-evi ili nezamjenjivi tokeni. Oni su naslovnice osvojili s viješću o malim digitalnim nacrtanim majmunima koji su kupljeni za više od milijun dolara. Jedan je dostigao cijenu od čak 3.4 milijuna dolara.
- NFT tržište je privuklo mase prizvukom lake zarade. Za razliku od kriptovaluta, oni su jedinstveni i na njima autor može nastaviti zarađivati i nakon prve transakcije, putem tantijema. Najčešće vlasnici imaju benefite te zajednice poput ulaza na ekskluzivne evente ili jedinstvenih proizvoda nekog brenda. Marin smatra da prostora za efikasniju primjernu nezamjenjivih tokena ima jako puno, pogotovo u nekim birokratskim procesima.
Nadolazeći trend u industriji
Uzmimo za primjer zaštitu glazbenika i njihovih autorskih prava. Organizator filmskog festivala unaprijed će platiti pravo za prikazivanje svakog filma. Prije ili kasnije organizatoru će se pojaviti još jedan račun, ovaj će biti za puštanje glazbe koja je sastavni dio filma. Iako je organizator nije puštao izvan projekcije filma za koji je već osigurao prava, za glazbu vrijede ponešto drugačija pravila, a o tome u Hrvatskoj skrbi Služba zaštite autorskih muzičkih prava, tzv. ZAMP. ZAMP će osigurati da svatko tko koristi u bilo kakve svrhe autorsku glazbu za to i plati, a zatim da ta tantijema stigne i do autora.
Zar ne bi život svima bio jednostavniji da je svako autorsko djelo kodom u blockchainu osigurano od krađe, da prati svako korištenje i da platforma sama odradi transakciju koju danas vrši svaki put kad netko kupi NFT? Jednostavno prebaci tantijemu na račun autora. Bez posrednika, bez čekanja, bez prostora za propust.
Što nas u praktičnom smislu sprječava da se sutra probudimo u tom svijetu?
- Na blockchainu se trenutno sve vidi. Sve što je zabilježeno u sustav ujedno je dostupno svim korisnicima. Korporacije i javne institucije se ne mogu priključiti takvom sustavu iz brojnih razloga, od zaštite podataka korisnika i zaposlenika do zaštite tajnosti internih procesa. Zato ove godine na Infobip Shiftu predstavljamo nadolazeći trend u industriji. Zove se ZK ili ‘Zero Knowledge Proof Protocol‘ funkcija koja omogućava zaštitu podataka dok istovremeno sustav može ovjeriti vjerodostojnost bilo koje tvrdnje – uzbuđeno mi govori jer baš on ove godine priprema novu Web3 pozornicu na Infobip Shift konferenciji u Zadru 19. i 20. rujna.
Vratimo se na pitanje podizanja kredita u banci. Sa zero-knowledge protokolom banka može zaštititi sve svoje podatke, ali i mi možemo zaštititi svoje. Umjesto da banka unosi u vlastitu evidenciju stanje na svim našim računima, stanje naše imovine i detaljne podatke o našem financijskom ponašanju, ovaj protokol omogućava da sustav sam provjeri stanje naših financija prema kriterijima banke bez da banka ikada zna koliko smo tada imali na tekućem računu. S druge strane, nema načina da lažiramo podatke, da potkupimo sustav i banka može biti sigurna u procjenu protokola.
- U kombinaciji s tehnologijom decentraliziranih digitalnih identiteta ostrava se mogućnost korisnicima da sami upravljaju vlastitim. Drugim riječima, svoje podatke možeš doslovce grupirati u različite identitete. Jedan profil imaš za financijske institucije, drugi za online kupovinu i treći za društvene mreže. Facebook danas ima pristup svim našim podacima i ne možemo ništa učiniti po tom pitanju – pojašnjava Marin.
Nevjerojatna prilika
Ukratko, ZK protokol otvara vrata korporacijama i javnim institucijama da krenu koristiti blockchain tehnologiju u svojim svakodnevnim procesima i uslugama. No, uvjerava me, to još ni nije najuzbudljiviji dio cijele priče. Da bi radili na razvoju blockchaina, developeri ne moraju naučiti novi programski jezik.
- Developeri diljem svijeta imaju priliku stvarati budućnost. Web2 developeri to ne mogu jer tvrtke poput Googlea, Facebooka, Microsofta imaju ekskluzivna prava na svoje kodove. Ali blockchain je sasvim otvoren, radiš direktno u prototipovima proizvoda i dobiješ povratnu informaciju od tržišta gotovo instantno – objašnjava mi Marin.
U slučaju da dva developera rade na razvoju istog protokola u blockchainu, no imaju drugačije mišljenje oko dijela koda, svatko će napraviti svoj. Tako će stvoriti dva prototipa, a tržište će u kratko vrijeme odlučiti koje im je rješenje draže. Dok su Webu2 bile potrebne godine istraživanja i diskusija, Web3 se bazira na testiranju tijekom produkcije.
- Novom pozornicom na nadolazećem izdanju Infobip Shift konferencije želimo približiti blockchain tehnologiju developerima. Radi se o globalnom trendu, a Infobip Shift će osim posjetitelja uživo posjetiti i deset tisuća virtualnih posjetitelja. Dogovorili smo radionice u kojima će se moći upoznati s Near i Aleph Zero protokolima, kodirati na blockchainu u Java Scriptu i na licu mjesta vidjeti da se mogu već danas uključiti u razvoj blockchaina – napominje.
U Hrvatskoj i regiji sve je više obećavajućih startupova koji rade na razvoju blockchain usluga, a investicije, govori mi Marin, im je lakše dobiti nego startupima u Web2 developmentu.
Potražnja će samo rasti
- Web3 developera nedostaje svugdje pa tako i kod nas. To je zaista nevjerojatna prilika za sve developere na tržištu. Uz primamljive i velike plaće, međutim, dolazi i rizik nestabilnog zaposlenja zbog prebrzog razvoja blockchaina, jer nešto zastari tijekom rada, i efekta koji kripto valute imaju na sami ekosustav za vrijeme padova. Uz to, posljedice kodiranja su odmah vidljive. Dvije linije koda mogu uzrokovati gubitak milijuna dolara. Ali zato reviziju koda na visokim razinama tvrtke plaćaju čak 250 tisuća dolara – govori mi i ističe da potražnja za pregledom blockchain kodova toliko raste da cijena samo prati potražnju. Prosječna cijena za segment koda je 10 do 15 tisuća dolara.
I potražnja za blockchain developerima po svemu sudeći samo će rasti, a tako i njihova cijena. Trenutna je prosječna godišnja plaća Web3 developera na globalnoj razini između 100 i 150 tisuća dolara. S naprednim verzijama ZK protokola samo je pitanje vremena kada će lideri industrija, izuzev Big Techa koji na tome već radi, krenuti s integracijom blockchaina u vlastito poslovanje. No, da bi se tržišta mogla uhvatiti ukoštac s blockchainom, platforme moraju biti dovoljno razvijene, brze i sigurne za skalirati tolike količine podataka i procesa.
- Ova tehnologija nije user friendly. Ona neće zamijeniti Google, neće biti toliko vidljiva. Promijenit će način na koji svi ti sustavi koje svakodnevno koristimo funkcioniraju. Budućnost je hibridna gdje koristimo Web2 i Web3 tehnologije i stvaramo sigurnije, jednostavnije i više demokratično iskustvo online – zaključuje Marin.
Hanza Media medijski je pokrovitelj konferencije Infobip Shift 2022.