Svoj sud su donijeli na temelju izgleda, mirisa i okusa voća

Znaju li hrvatski građani razliku između domaćih i stranih jagoda? Pogledajte u našem videu!

U anketi smo koristili košaricu svježih domaćih jagoda koje je ENNA Fruit dostavila jednom trgovačkom lancu te košaricu jagoda grčkog podrijetla
 Shutterstock

Sezona jagoda je na vrhuncu. Police supermarketa i tržnica su preplavljene ovim crvenim miomirisnim bobicama, a malo je onih koji si dosad nisu priuštili barem jednu košaricu, ako ne za svježu konzumaciju, onda barem za pripremu deserata. Složit ćete se da im je uistinu teško odoljeti, već njihov spomen stvara zazubice. Naročito jer su sezonsko voće pa u njima u najvećoj mjeri uživamo od travnja do sredine lipnja.

Premda je obilna kiša pomrsila planove mnogim poljoprivrednicima, jagoda na tržištu ipak ne nedostaje. Štoviše, njihova proizvodnja zadnjih godina neprestano raste. Procjenjuje se da je u dolini Neretve ove godine zasađeno oko 40 hektara ili 1.600.000 sadnica jagoda, a očekivani urod je oko 800 tona.

Prve jagode mogli smo nabaviti već u ožujku i travnju i dolazile su iz uvoza, ponajprije Grčke, Španjolske i Turske. U drugoj polovici travnja na police su pristigle domaće jagode pa se one zapravo još uvijek „sudaraju“ s uvezenim. To dobro znaju oni koji čitaju deklaracije na ambalažama jagoda iz supermarketa.

No, nije ambalaža jedini indikator da je riječ o uvezenim, odnosno domaćim jagodama. Razlika je očita i u boji te izgledu peteljke. Uvozna je uglavnom stara oko pet dana kad dođe na policu pa joj se peteljka do tad osuši, dok je kod domaće potpuno svježa. Uz to, u većini slučajeva uvozne jagode su kalibrirane, znači sve su iste veličine u košarici, dok pakiranje domaćih sadrži različite veličine i oblike bobica, tvrdi neretvanski poljoprivrednik, ujedno i uzgajivač jagoda Matko Babić Bagurić.

I boja ploda je, kako kaže poljoprivrednik, dobar pokazatelj jesu li jagode iz domaćeg ili stranog uzgoja. Uvezene su najčešće jarkocrvene boje, ali da bi stigle u Hrvatsku, beru se manje zreli plodovi. Njihov presjek je blijedorozog pigmenta zbog nedostatka sunca tijekom uzgoja. Kod domaćih jagoda, pak, boja može varirati od tamnocrvene do svjetlocrvene sa zelenim rubovima oko peteljke, a kad ih prerežete dobit ćete dvije polovice rozocrvene boje. Razlog tomu je što su se dugo grijale na suncu i ubrane su netom prije slanja na police dućana pa tamo stižu u potpuno svježem izdanju.

Babić Bagurić također navodi i da ako u dućanu osjetite opojan miris jagoda, onda se na policama najvjerojatnije nalaze one iz domaćeg uzgoja.

A da svježa domaća jagoda u što kraćem roku stigne od hrvatskih proizvođača do stolova potrošača brine ENNA Fruit, tvrtka koja od domaćih kooperanata otkupljuje voće i povrće, skladišti ga, sortira i pakira te isporučuje svojim kupcim, trgovačkim centrima.

Košaricu svježih domaćih jagoda, koje je ENNA Fruit dostavila jednom trgovačkom lancu, te košaricu jagoda grčkog podrijetla koristili smo u anketi Jutarnjeg lista da provjerimo znaju li naši građani razliku između domaće i strane jagode. Svoj sud su donijeli na temelju izgleda, mirisa i okusa jagoda, a u kratkom videu pogledajte što su odgovorili:

Anketa pokazuje da većina građana, odnosno pet od sedam ispitanih, domaću jagodu prepoznaje već na temelju izgleda. Četvero građana je pristalo dati svoj sud i na temelju mirisa i okusa jagoda te ih je 75 posto prepoznalo domaću jagodu.

Na temelju odgovora sudionika ove ankete, može se zaključiti da hrvatski građani ipak znaju prepoznati domaću jagodu!


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke Energia naturalis​.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. travanj 2024 17:43