Danas svjedočimo početku jedinstvenog projekta i rješenju problema koji još nitko u svijetu nije uspio riješiti, najavio je u četvrtak na konferenciji za medije Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
U društvu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića objavio je da je riječ o nevjerojatnom smanjenju onečišćenja okoliša primjenom revolucionarnog stroja genijator mladog inovatora Petra Jončića, koji čisti automobilske motore i tako smanjuje količinu ispušnih plinova za nevjerojatnih 30 do 95 posto.
Riječ je o generatoru koji elektrolizom vode stvara kisik i vodik, takozvani plin praskavac, a koji se, pak, putem cijevi spaja s motorom automobila i čisti ga. Kako je objasnio Jončić, mala količina plina pojačava eksploziju i podiže temperaturu u motoru, a vodena para, viša temperatura i tlak zajedno djeluju tako da čiste naslage nastale sagorijevanjem goriva. Nestankom naslaga obilno se, tvrdi, smanjuju i količine ispušnih plinova.
Takvi spektakularni rezultati ne smiju ostati nezamijećeni te su Šostar i Bandić najavili kako će, ako testovi potvrde očekivano, žurno krenuti u opću primjenu stroja. Konkretno, postavit će više eko-stanica po Zagrebu, s konačnim ciljem postavljanja 250 genijatora diljem grada i uvođenjem obaveze da svaki vlasnik automobila jednom godišnje na ovaj način očisti motor automobila i za to plati 150 kuna.
- Najkasnije do kraja ove godine postavit ćemo prvu eko-stanicu, a do kraja 2019. bit će postavljene sve planirane, 250 genijatora, što je dovoljno za sva vozila u Zagrebu. Projekt smo predstavili i ministru energetike Tomislavu Ćoriću, koji ga je također podržao. Napadaju nas da uvodimo novu financijsku obavezu, ali ja sam i osobno to isprobao: ovakvo čišćenje dovodi isključivo do ušteda. Osim smanjenja količine ispušnih plinova, dovodi i do uštede goriva od najmanje deset posto. To je na godišnjoj razini za većinu vozača više od 150 kuna koliko će koštati čišćenje - potvrdio nam je u petak Šostar.
Međutim, nisu ih napali samo građani zbog mogućeg dodatnog troška. Prije svega, prijedlog su na nož dočekali struka i znanost, a njihove su optužbe mnogo ozbiljnije od onih koje stižu od građana: tvrde da nije riječ ni o kakvoj revoluciji, nego o staroj metodi koja nije dala nikakve rezultate te koja može biti opasna za automobilske motore. Upozorili su da nema nikakve znanstvene podloge za takav pristup te da je uvođenje takvog čišćenja kao obaveze opasni diletantizam.
- Razgovarao sam sa strojarima koji se bave termodinamikom i kažu mi da je sve što dečko govori ekstremno logično. Mi Hrvati smo jednostavno skloni negativistički gledati sve što netko od naših uspije napraviti. Pa, dosad nije zabilježen niti jedan incident. Osim toga, sada provodimo i pilot-projekt pa će svi dobiti potrebne odgovore - kaže Šostar.
Testirali Holdingova vozila
Naime, odmah u četvrtak nakon konferencije za novinare održana je i prezentacija rada genijatora: inovator i njegova ekipa testirali su vozila Zagrebačkog holdinga te precizno mjerili smanjenje ispušnih plinova prije čišćenja motora i poslije njega.
- U četvrtak smo testirali 37 vozila, u petak još 30 i planiramo još 40, tako da imamo testove na 100 vozila, da imamo težinu. Pratimo potrošnju goriva, subjektivne izjave vozača o vozilu prije čišćenja i poslije njega te, najvažnije, količinu ispušnih plinova - objasnio nam je u petak Petar Jončić, začetnik ideje i direktor tvrtke Genijator, baš dok su radnici istovarivali nekoliko strojeva korištenih prethodni dan za testiranje Holdingovih vozila.
Rezultati su zasad izvrsni, kaže, baš kao što su i znali da će biti.
- Razina ispušnih plinova pala je za 30 do 40 posto. Korištenjem ovog stroja Zagreb bi, prema najskromnijoj procjeni, smanjio količinu ispušnih plinova za najmanje 20 posto, što je naš cilj i obaveza. Pokaži rezultate onog kamiona - kaže Jončić partneru Srđanu Koliću koji premeće papiriće poredane po stolu ispred nas: za svako testirano vozilo ima po dva ispisa, s izmjerenim količinama ispušnih plinova prije čišćenja motora i nakon postupka.
- Evo ih - pruža nam dva papirića. No, nije baš najbolje izabrao: rezultati pokazuju da je srednja vrijednost ispušnih plinova nakon čišćenja motora kod tog vozila porasla oko 40 posto.
- Mislio sam na onaj drugi kamion, kojemu je količina pala za 40 posto. Ali, evo, u svakom se slučaju vidi utjecaj čišćenja, vidi se promjena. I ovom kamionu će pasti, samo ga treba razvoziti - govori Jončić.
Petar Jončić, 33-godišnjak, na našu zamolbu da nam o tehničkim pojedinostima svojeg izuma govori pojednostavljeno jer se ne razumijemo osobito u automobile, spremno odgovara - ni ja. Jončić je od formalnog obrazovanja završio zagrebačku Klasičnu gimnaziju, a onda je šarao po fakultetima: jednu je godinu studirao češki i povijest na Hrvatskim studijima, jednu godinu klasičnu filologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a sljedeće tri hotelsko-turistički menadžment u Zaboku. Nikakvog tehničkog obrazovanja nema.
- Uvijek me zanimala voda, to su mi roditelji prenijeli, tu ljubav prema prirodi. Oni vole čitati, prenositi znanje, pa sam i ja danas takav - kaže Jončić.
Ipak, kad je kretao u ovu ideju, još 2006., uz njega je bio treći partner, Dinko Jakušić koji je, kaže, lumen za aute - stalno ih je sastavljao i rastavljao. On se, priča, u međuvremenu teško razbolio i odustao od cijelog projekta.
- Bili smo mladi i nadobudni i zanijeli smo se idejom automobila koji bi vozio na vodu, umjesto na gorivo. Tu smo ideju našli na internetu. A onda smo se opametili. Rekli smo si - ajmo vidjeti što je sada društvu potrebno i što se može komercijalizirati. Nakon Kyota bilo je potpuno jasno da je onečišćenje problem broj 1 - priča.
I krenuli su tražiti rješenje. Prije svega, pitali su se kako smanjiti onečišćenje u prometu, koje je u Hrvatskoj, smatra, glavni generator onečišćenja. Kako su se stalno vrtjeli oko vode i automobila, naišli su na plin koji se dobiva elektrolizom, odnosno dijeljenjem vode na dva atoma vodika i jednog atoma kisika (HHO) te generatore koji ih proizvode.
Taj plin ima iznimnu eksplozivnu moć te je nazvan praskavac.
- Patentiran je još 1970. godine, a po osobi koja ga je patentirala službeno se zove Brownov plin - objašnjava.
Generatori za proizvodnju tog plina vani su se već proizvodili. Dečki su ih, kaže, krenuli kupovati i secirati da vide što s njima ne valja.
- Oni koje smo nabavili, trošili su previše struje i stvarali su vodenu paru. Htjeli smo poboljšati te generatore. Nakon nekog vremena smo uspjeli. I gle, napravili smo ih najbolje na svijetu. Imamo nešto najefikasnije što čovjek dosad poznaje - tvrdi Jončić.
Zatim su počeli razmišljati što bi tim plinom mogli raditi. Od jeseni 2008., kaže, na tome su radili svakodnevno.
- Prva nam je ideja bila koristiti generatore za smanjenje potrošnje goriva. No, to nije prošlo kako smo htjeli jer su se generatori trebali ugrađivati u automobile. Iako su generatori bili uspješni u smanjenju potrošnje i iako je riječ o zelenoj tehnologiji, kod nas se takva ugradnja tretirala kao oštećenje, automobili su proglašavani tehnički neispravnima. Užas - dodaje.
Kamion umrlih puževa iz Belgije
Priča, naravno, nije bila ni izbliza financijski isplativa. Jončić je stoga radio sve i svašta. U jednom od svojih životopisa sve je točno pobrojao. Predstavljajući se kao slobodni umjetnik, jer je dugi niz godina dodatno zarađivao kao DJ, Jončić navodi svoje radno iskustvo: voditelj pizzerije Bolji život, dostavljač, vozač u Cammeu, prodavač Herbalifea, financijski savjetnik, stage menager na festivalima, radijski voditelj, direktor marketinga tvrtke za uzgoj puževa...
Otkud puževi?
- Ma, to je bio neki posao koji sam radio u tvrtki bivšeg muža jedne moje rođakinje. Poslije se pokazalo da je tu možda bilo i mutnih poslova, a ni s puževima nije dobro završilo. Stigao ih je pun kamion, čini mi se iz Belgije, ali nisu preživjeli - govori nam smijući se.
Među projektima koje je vodio, uz one vezane za glazbu i partyje te projekt obnovljivih izvora energije (HHO generatori), navodi i sudjelovanje u Durexovoj kampanji.
- Sjećate se onog spermića Ranka Zaigranka? Ne? Onoga što skakuće okolo? E, to smo ekipa i ja smislili. Bila je u tijeku kampanja za Durex, jedan prijatelj je bio tamo direktor u marketingu pa nas je angažirao da mu pomognemo. I to smo smislili - prisjeća se.
Tvrtku Genijator osnovao je, prema podacima Poslovne Hrvatske, tek 2013. godine, nakon što su se tijekom 2012. okrenuli cilju smanjenja ispušnih plinova, i to čišćenjem motora plinom praskavcem.
“Ne žele nas jer smo predobri”
Te su godine, govori, predali i patentnu prijavu za sustav proizvodnje ortovodika, a patent su dobili krajem 2015. godine
Svoj proizvod počeli su nuditi autokućama.
- Radili smo s Porscheom, Mercedesom, s Renaultom još radimo. Istina, svi su ti ugovori 2016. raskinuti, ali mi nismo niti očekivali nekakvu suradnju, to što nudimo preefikasno je za njihove proizvodne kapacitete. Išli smo u suradnju s njima kako bismo dobili reference o učinkovitosti našeg sustava. I dobili smo ih - govori Jončić i pokazuje potpisane reference. Tako je u Auto Zubaku direktor Sektora postprodaje Denis Tepša u travnju 2016. godine potpisao pismo reference u kojem je ustvrdio: “23. rujna 2015. na 15 vozila je provedeno testiranje genijator dekarbonizacije.
Tri tjedna nakon tretmana vozači su zabilježili pozitivan efekt na vozila. Naša ocjena genijator CO2 neutralizatora je pozitivna i mi prihvaćamo biti referenca za genijator dekarbonizaciju”. Kolega iz autokuće PSC, Anto Klarić, snimio je i promotivni prilog za genijator u kojem hvali sustav i poboljšanja na vozilima. Direktor Autokuće Cindrić, Marko Cindrić, je, također u travnju 2016., u sličnom pismu zaključio kako ta kuća počinje poslovnu suradnju s Genijatorom jer pozitivno djeluje na vozila, a u srpnju je gotovo isto zaključio Auto Projekt, filijala Brabusa.
I direktor postprodaje kuće Porsche Inter Auto, Davor Palčić, potpisao je u studenome 2015. godine sličnu referencu. Ipak, kad smo u petak kontaktirali Porsche Inter Auto, poručili su nam da je tu referencu potpisalo bivše vodstvo tvrtke te da sadašnje vodstvo s tim projektom ne želi imati nikakve veze.
Unatoč referencama, nastavlja Jončić, nisu mogli doći do korisnika, trebali su se, kaže, spustiti na ulicu. Istodobno su se javljali na razne inovatorske sajmove i osvojili niz nagrada, kaže Jončić, pokazujući medalje i plakete. Na sajmu INOVA 2015., smotri sa 750 međunarodnih izlagača, prišla im je gospođa iz Ureda gradonačelnika Milana Bandića.
I to je bio začetak suradnje s Gradom Zagrebom.
- Javili smo se nakon nekog vremena gospođi i krenuli su razgovori i pregovori - kaže Jončić kojemu je gradonačelnik Milan Bandić prošle godine uručio i nagradu za životno djelo “Nikola Tesla”.
S 33 godine, a već nagrada za životno djelo?
- Ma da, kad se tako zove - smije se Jončić.
Ipak, nagrada se, kaže Ivan Bračić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske koja dodjeljuje tu nagradu svake godine, ipak tako ne zove.
- Pročitao sam i ja u novinama da je primio tu nagradu. Nagrada se dodjeljuje za inovaciju godine, a ne za životno djelo. Mislim da su lani, kad ju je dobio Jončić, u konkurenciji bile ukupno tri inovacije - kaže predsjednik udruge, poznati pčelar i osnivač tvrtke PIP.
Na prvom, načelnom sastanku s Gradom Zagrebom, kaže, bila je dogovorena neka suradnja, ali onda su počeli pravni problemi Milana Bandića i činilo se da će tu sve stati. Međutim, okolnim putem stupili su u kontakt sa Zvonimirom Šostarom.
Svjetska priča Zvonka Šostara
- Preko jednog zajedničkog prijatelja, arhitekta, stupili smo u kontakt sa Zavodom za javno zdravstvo i dobili posao čišćenja njihovih automobila. To je bilo putem jednostavne narudžbenice. Jednom, dok smo čistili automobile, naišao je i Šostar svojim BMW-om te tražio da i njemu očistimo automobil, da vidi kako to funkcionira. Nakon što smo mu ga očistili, zagrlio me. Auto mu je poletio, a on je samo rekao: “Ovo je svjetska priča” - priča Jončić. Dodaje da su nastavili čistiti vozila Zavoda s izvrsnim rezultatima: greške na vozilima su, tvrdi, same od sebe nestajale.
Zavod, nastavlja, obavlja i provjeru kvalitete zraka u Zagrebu te jednom godišnje objavljuje statističke podatke o kvaliteti zraka.
- Promet je najveći zagađivač u urbanim sredinama. Jončićev sam izum isprva uzeo sa skepsom, ali kad sam sve provjerio, vidio sam da je to ozbiljna stvar. Nakon što je očistio i moj automobil, on mi stvarno troši oko 12 posto manje goriva, a motor mu puno mirnije radi. Imam stari auto, ali nisam imao nikakvih problema na tehničkom - ističe Šostar.
Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka Genijator j.d.o.o. imala je ozbiljnih problema proteklih godina. Prvi je put tek 2016. uspjela ostvariti dobit od 28.500 kuna, a prethodnih je godina poslovala s gubitkom. Prosječna plaća jedinog zaposlenog bila je 1733 kune. Prema sudskim oglasima, proteklih je godina izdano i nekoliko rješenja o ovrsi: jednu od ovrha početkom 2016. pokrenuo je i Zagrebački holding, čija vozila Genijator sad testira, i to zbog neplaćenih obaveza prema Čistoći tijekom polugodišnjeg razdoblja i osnovnog duga od 606,33 kune.
Partner Srđan Kolić, inače zrakoplovne struke, ni danas nije zaposlen u tvrtki Genijator. Nije to, kaže, proteklih godina baš išlo, pa je osnovao svoju tvrtku koja se bavi graviranjem nakita i suvenira za poslovne i privatne svrhe. - Ja sam od 2010. samo u ovome. Nije bilo lako, ali mama me hranila, preživio sam. Falili su nam terenci, oni koji bi znali prodati naš proizvod. Nitko nije znao za nas. Godinama samo trošak, trošak, trošak. Morao sam i tvrtku predati u sigurne ruke... - priča Jončić.
Kome je morao predati tvrtku, pitamo.
- Mami - odgovara.
No, financijska situacija bi se sada stubokom mogla promijeniti. Prošle je godine, kaže Jončić, upravo Genijator bio razlog za rebalans zagrebačkog proračuna jer se osiguravao novac za testiranje 100 automobila. Osigurano je 64.000 kune plus PDV. Čišćenje jednog automobila Genijator naplaćuje 500 kuna. Gradu, očito, nisu dali popust, štoviše.
Svaki stroj je ručni rad
A to je tek početak. Obistine li se najave Milana Bandića i Zvonimira Šostara te čišćenje u Zagrebu postane obaveza, tvrtka Genijator bi od Zagreba godišnje dobivala oko 1,2 milijuna eura plus PDV: iznajme li 250 strojeva po sadašnjoj cijeni od 3000 kuna mjesečno, uvećano za PDV, mjesečno bi inkasirali, bez PDV-a, oko 750 tisuća kuna. Njihova je politika, naime, da genijatore nikad ne prodaju, nego da ih isključivo iznajmljuju. Svaki je stroj, kažu, ručni rad. Sastavljaju ih - uz poznate sirovine i vlastito znanje - u radionici u podrumu unajmljenih prostorija tvrtke.
- Profit ću nastaviti ulagati, želim da genijator bude u svakoj autopraonici u svakom gradu. Moj sveti gral je priznanje - ne meni, nego tehnologiji - kaže Jončić.
A Šostar je uvjeren da će ovo biti svjetska priča. - Vani postoji interes. Prije tri mjeseca sam na sastanku Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu prezentirao sustav i interes je bio velik. Pročelnica Gradskog ureda za zdravstvo Mirka Jozić naišla je također na velik interes u Londonu. Javljaju se odasvuda - kaže Šostar.
Dečki iz Genijatora već su se i sami okušali u inozemstvu. Imali su svoje strojeve u Norveškoj, Danskoj, Njemačkoj, Srbiji, Bosni, Sloveniji. Ali, slabo su prošli.
- Nismo znali prodati - kažu.
Tvrtka Genijator trenutačno ima osam iznajmljenih strojeva, pretežno kod mehaničara i u autopraonicama.
- Postupak čišćenja je jako jednostavan: stisneš gumb i stroj obavi svoje za najviše jedan sat. Jedna litra destilirane vode dovoljna je za 300 automobila - objašnjava Jončić. Već su prije, kaže, pokušali raditi na projektima eko-centara i pripremi vozila za tehnički pregled kako automobili ne bi padali na eko-testu. No, traje li smanjenje ispušnih plinova dulje od samog prolaska eko-testa?
- Ma traje, oko 15.000 kilometara, dakle oko godinu dana. Zato je važno da se vozilo redovito čisti svakih godinu dana. Ali, i kad ne bi trajalo, sustav mjerenja ispušnih plinova vozila u EU svodi se isključivo na mjerenje tijekom tehničkog pregleda. Znači, bili bi uspješni čak i kada bi smanjenje bilo samo privremeno - objašnjava.
Tijekom našeg 1,5-satnog razgovora s inovatorom Jončićem na parkiralištu ispred tvrtke na zagrebačkom Trnju bilo je živo. Stigla su dva automobila na čišćenje. Dok jednom od njih dečki dižu haubu i spajaju ga cijevima na stroj, čavrljamo s vlasnikom. Kako je uopće saznao za ovu uslugu?
- Ma, to su mi frendovi, pa su me pozvali da dođem. Rade dobar posao, pa da pomognem - kaže nam.
Tri velike nelogičnosti izuma koji će promijeniti Zagreb, Europu i svijet
S vremena na vrijeme do nas dopiru vijesti o rješenjima za neke od najvećih problema čovječanstva. Senzacionalna su to otkrića, koja prkose zakonima termodinamike, liječe sve bolesti, i to u paketu, uklanjaju onečišćenje i tako dalje. Jedan je velik problem svih tih otkrića: nakon vrlo kratkog vremena svima postaje jasno da ona ne funkcioniraju.
Prije nekoliko dana tako se pojavila vijest o senzacionalnom, ultraefikasnom pročistaču automobilskih motora. Uređaj, koji je izradio Petar Jončić, trebao bi, prema njegovim riječima, oprati i najtvrdokorniji smrad iz unutrašnjosti motora te time smanjiti emisije ispušnih plinova do 50 posto, a na jednom drugom mjestu kaže Jončić da bi to smanjenje bilo između 30 i 95 posto. Za širenje radosne vijesti Zagrebom pobrinuo se sam gradonačelnik, zajedno s priručnim ađutantom za pitanja efikasnosti izgaranja u motorima s unutarnjim izgaranjem Zvonimirom Šostarom.
Pritom rečenu gospodu nimalo ne zabrinjavaju riječi samog Jončića kako njegov uređaj nije prošao nikakvo znanstveno utemeljeno ispitivanje. “Prije tri godine je (tehnologija, op. a.) prvi put prepoznata od Grada”, kaže Jončić. A Grad je, svi to znamo, najmjerodavnija institucija za donošenje znanstveno utemeljenih sudova. A kako radi taj pročistač, to što je nazvano uređajem za proizvodnju ortovodika? Ukratko, on elektrolizom vode proizvodi smjesu vodika i kisika u omjeru 2:1.
Onda to ulazi u motor kako bi tamo izgorjelo, pri čemu se razvijaju visoka temperatura i tlak, ali i voda - ili, kako se Jončić u poetskom zanosu izrazio, treći element. A ta voda, prema njegovim riječima, otapa i najtvrdokorniju prljavštinu. Tu se postavlja gomila pitanja iz područja kemije i znanosti o motorima s unutarnjim izgaranjem, a najočitija su: 1. nije li za automobilski motor, koji je optimiziran za izgaranje smjese benzina i zraka, štetan visokoenergetski plamen smjese vodika i kisika?
Sadržaj energije te smjese je nekoliko puta veći od gorive smjese koju upotrebljavaju ti motori. 2. Voda otapa produkte izgaranja ugljikovodika, koji se nakupljaju na stijenkama motora? Riječ je o kompliciranoj smjesi raznih policikličkih i lančastih ugljikovodika, koje zovemo čađom, a redom su to potpuno nepolarne molekule. Voda je jako polarna. Svi smo u osnovnoj školi čuli princip da polarno otapalo otapa polarne tvari, a nepolarno nepolarne. “Nisu li to fizikalna svojstva u prirodi potrebna da se nešto tvrdokorno otapa?” pita se Jončić. E, pa nisu! 3.
Gdje se u svemu tome nalazi uzrok radikalnog smanjenja količine emitiranih ispušnih plinova? I dalje u tom motoru izgaraju ugljikovodici, čiji je neizbježan produkt izgaranja ugljikov dioksid, ali i čađa itd. Smrdi li vam išta u ovoj fantastičnoj priči o najboljem čistaču motora svih vremena? Čini se da je vrhunski znanstveni argument u ovoj priči upravo onih 60.000 kuna za pilot-projekt, s velikim potencijalom bujanja iznosa, plus 150 kuna po automobilu.
(piše dr. Nikola Biliškov, Institut “Ruđer Bošković”)