POSLJEDNJE ZBOGOM LIMENOM GEEKU

KRAJ MISIJE OPPORTUNITY Robot kojem su davali tri mjeseca, a opstao je 15 godina

NASA

 

"Baterija je pri kraju, svjetla je sve manje", bila je zadnja poruka koju je postojani istraživač poslao s Marsa. Prošao je brojne nedaće, već su ga nekoliko puta skoro otpisali, ali uvijek se uspio oporaviti. Očekivali su da će izdržati malo dulje od tri mjeseca, no on je preživio 15 godina. Konačno, u lipnju prošle godine, suočen s najvećom pješčanom olujom do tada, poslao je status o stanju baterije i količini svjetlosti te utonuo u san posljednji put.

Mars Reconnaissance Orbiter, NASA-in satelit koji od 2006. godine proučava površinu Marsa, vidio je kako se silovita, za marsovske pojmove, pješčana oluja približava Dolini izdržljivosti, mjestu na Marsu na kojem se nalazio rover Opportunity (Prilika). No, nikakvo upozorenje nije ga moglo spasiti. Nije se imao gdje sakriti. Uz prosječnu brzinu od oko 60 cm u minuti, nije mogao ni pobjeći. Gusta prašina prekrila je solarne kolektore malog rovera i više nije mogao upijati sunčevu svjetlost. Ušao je u stanje hibernacije i čekao bolje prilike. No, bez naboja u baterijama, nije mogao upaliti ni grijače koji bi štitili njegovu osjetljivu elektroniku i instrumente.

Ne znamo je li došlo do kvara u hladnim noćima na Marsu ili su kolektori nepovratno uništeni u oluji, no osam mjeseci kasnije i više od 835 poslanih naredbi “Javi se!” sa Zemlje, NASA se u srijedu odlučila konačno oprostiti od Opportunityja. “Stojim ovdje, s dubokim štovanjem i zahvalnošću, i proglašavam misiju Opportunityja završenom”, izjavio je tom prilikom NASA-in administrator Thomas Zurbuchen. Uz posljednju poruku, centrala na Zemlji poslala je roveru i prigodnu pjesmu - “I’ll Be Seeing You” pjevačice Billie Holiday.

Bio je to kraj najdugovječnije planetarne misije u povijesti, i jedne od najuspješnijih. Iako više neće slati podatke, ostavština Opportunityja i njegovog brata blizanca Spirita, čija je misija završila 2010., ostavila je dubok trag na poljima egzoplanetologije i geologije. “Zahvaljujući misijama poput Opportunityja, koje su utrle put, jednog će dana naši hrabri astronauti hodati na površini Marsa”, rekao je administrator Jim Bridenstine. “A kada taj dan stigne, dio tog prvog otiska stopala pripadat će i ljudima iza Opportunityja, i malom roveru koji je prkosio svim nedaćama i učinio toliko puno u ime istraživanja.”

NASA
 

Koja je bila misija Opportunityja?

Spirit i Opportunity bili su “lovci na vodu”. Tragali su za dokazima da je na Marsu nekada postojala tekuća voda, u količini i obliku koji je bio pogodan za održavanje života. Njihov je cilj bio otkriti kako je izgledao Mars u dalekoj prošlosti i je li njegov okoliš ikada mogao podržavati život. Ta je misija znatno nadmašila očekivanja.

Znanstvenici i inženjeri koji su ga dizajnirali, poslali na Mars, proučavali njegova otkrića i slali mu upute, očekivali su da će trajati 90-ak marsovskih dana. Na Marsu su česte pješčane oluje koje podižu čestice fine prašine. Ta prašina, ako prekrije solarne kolektore, prekida glavni izvor energije roveru. No, znanstvenike je iznenadila spoznaja da na Marsu često puše i lagani povjetarac, dovoljan da otpuše finu prašinu s kolektora, koji potom opet mogu raditi svoj posao.

Kako je ispunio svoju misiju?

Već na mjestu gdje je sletio, u krateru Eagle, Opportunity je pronašao prvo iznenađenje - nebrojeno mnogo malih plavkastih kuglica na površini, koje su znanstvenici proglasili “borovnicama”. Te su “bobice” bile kuglice hematita - minerala koji na Zemlji takav oblik poprima samo u prisutnosti vlage. Bio je to prvi trag da je na Marsu nekada bilo vode, no mali rover nije stao na tome.

Otkrio je i depozite gipsa na rubu kratera Endeavour - još jedan trag vode koja je nekad tekla kroz podzemne pukotine. U kamenju istog kratera otkrio je i minerale gline, koji se formiraju u vodi pretežito neutralnog pH faktora, niti kiseloj niti lužnatoj, što znači da je bila optimalna za život. Uzeti svi zajedno, Opportunityjevi nalazi iz kratera Endeavour tvorili su vrlo uvjerljive dokaze da se na tom mjestu nekada nalazilo kilometarsko jezero, rijeka ili oboje.

Je li otkrio još nešto osim toga?

Izvan opsega svoje primarne misije, otkrio je i prvi meteorit na površini tijela koje nije Zemlja, a uspio je uslikati i “pješčanog vražićka” - vrtlog vjetra na površini koji podiže prašinu u visoki stup.

Ukupno je na Zemlju poslao više od 217.000 fotografija, među kojima i 15 punih panorama u boji. Dok se spuštao niz padinu kratera Endeavour, pružio je nevjerojatne stratigrafske podatke - dao nam je uvid u geološku povijest Marsa sloj po sloj.

Otkrio je i bitne detalje o strukturi tla na Marsu, pješčanim dinama i vjetru, koji su pomogli u planiranju i izradi budućih rovera - problemi s kojima se suočavao, a bili su brojni, neće toliko mučiti njegove nasljednike.

Kakve probleme je svladao?

Već godinu dana nakon slijetanja, kada je već nadživio svoj planirani životni vijek, Opportunity je naišao na prvi problem - kvar na upravljanju jednog od prednjih kotača. Nešto kasnije, jedan od grijača nije se više mogao ugasiti, što je ozbiljno ugrožavalo dostupne zalihe energije. Iste godine, Opportunity je zaglavio u “valovima” pijeska.

Dvije godine kasnije, Opportunity je pogodila prva velika pješčana oluja. Trajala je dva mjeseca, i znanstvenici su tada, kao i danas, strahovali da se neće moći oporaviti od nje. No, nekako je izdržao i nastavio svoj put. Veliki udarac misiji dogodio se 2015., kada je rover ostao bez flash memorije - 256 megabajta na koja je spremao znanstvene podatke za slanje na Zemlju. 2017. pokvarilo se upravljanje i na drugom prednjem kotaču.

No, nakon svakog velikog problema, snalažljivi i kreativni znanstvenici misije Opportunity našli su rješenje. Zakrpu, alternativu, nekakav način kako zaobići problem i omogućiti nastavak istraživanja. Nakon svakog neuspjeha, Opportunity bi se podigao i nastavio dalje, postojano i nezaustavljivo.

No, pješčana oluja prošlog ljeta ipak je bila previše. Opportunity se tada oprostio od nas, a NASA se ovaj tjedan oprostila od njega.

Po čemu će ostati zapamćen?

Osim po nevjerojatnim znanstvenim otkrićima i priči o nevjerojatnoj izdržljivosti, Opportunity u povijest ulazi i kao rover koji je oborio mnoge rekorde. Trebao je trajati tri mjeseca, 90 marsovskih dana, 40 minuta dužih od zemaljskih, no na površini Marsa izdržao je gotovo 15 godina. Trebao je prijeći kilometar udaljenosti, no ukupno je prešao 45,16 kilometara.

Rekord u duljini trajanja na Marsu oborio je već 2010. - 20 dana nakon što se njegov brat blizanac Spirit, koji je sletio tri tjedna ranije, prestao javljati na Zemlju. Njihov nasljednik, Curiosity, koji je sletio 2011., prestići će Opportunityjev rekord ukoliko će još uvijek biti aktivan do 2027. godine.

Rekord u prijeđenoj udaljenosti na drugom nebeskom tijelu oborio je 2014. godine, nakon što je prešao više od 40 kilometara na Marsu. Prethodni rekord bio je ruski Lunohod 2, koji je prešao 39 kilometara na Mjesecu. Curiosity je za sada prešao 19,75 kilometara, no s obzirom na to da su mu kotači već sad teško oštećeni, pitanje je hoće li uspjeti oboriti Opportunityjev rekord.

Što je sljedeće?

Rover Curiosity još uvijek istražuje površinu Marsa, a sa svojim RTG generatorom koji ne ovisi o sunčevoj svjetlosti znatno je otporniji na pješčane oluje. Već iduće godine, NASA će na Mars poslati zasad neimenovani rover sljedeće generacije, a isto će učiniti i rusko-europska misija ExoMars. I Kina planira slanje malog rovera sljedeće godine te je sigurno da će crveni planet vrlo brzo dobiti nove robotske stanovnike. No, koja nam god nova otkrića i spoznaje donijeli, Opportunity je bez sumnje osigurao svoje mjesto u povijesti.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo