JEAN-CLAUDE BIVER

NAJUTJECAJNIJI ČOVJEK URARSKE INDUSTRIJE DOLAZI U HRVATSKU Gigant koji je spasio mnoge brendove i koji vjeruje u mehaničke satove

BRUNNEN, SWITZERLAND - MARCH 14: (EDITORS NOTE: Picture has converted to balck and white) Jean-Claude Biver, CEO of TAG Heuer and President of the LVMH Watch Division
poses after press conference during the international launch of the TAG Heuer Connected Modular 45 Swiss Made on March 14, 2017 in Brunnen, Switzerland. (Photo by Alexander Hassenstein/Getty Images For TAG Heuer)
Alexander Hassenstein / Getty Images For TAG Heuer

Jean-Claude Biver

 

U svijetu urarstva neće biti moguće pronaći osobu koja će osporiti da je Jean-Claude Biver najutjecajniji živući čovjek u toj industriji; zapravo; u posljednjih 50-ak godina jedini koji je po važnosti bio važniji od njega bio je pokojni vlasnik Swatch grupe Nicolas Hayek. Iako od početka ove godine u mirovini, u koju je otišao s pozicije CEO-a TAG Heuera, čovjek koji je transformirao sudbine brendova kao što su Omega, Audemars Piguet, Blancpain, Hublot, TAG Heuer, Zenith… nikada ne miruje. Između ostalog, na predstojećem Weekend Media Festivalu, koji će biti održan u Rovinju od 19. do 22. rujna, u sklopu Weekend Masterclassa Biver će održati predavanje u Grand Park Hotelu. Uoči njegova dolaska u Hrvatsku Nedjeljni Jutarnji kratko je porazgovarao s ovim titanom urarstva.

Znajući za njegovu radoholičarsku povijest, prvo što smo pitali bilo je što mu je danas glavna preokupacija kada je umirovljenik i, uostalom, smatra li se uopće umirovljenim. Odgovor čovjeka koji će uskoro ući u osmo desetljeće života bio je krajnje očekivan.

“Nisam u potpunoj mirovini jer se intenzivno trudim prenijeti svoje znanje i iskustvo drugima. A na kraju krajeva, sada se možda napokon posvetim nečemu što mi je san već dugo - stvaranju vlastitog brenda”, rekao nam je Jean-Claude Biver.

O stvaranju satova po imenom Biver znao je povremeno govoriti i prije, s idejom da njegova djeca vode posao, a da on bude siva eminencija, mozak operacije koji iz sjene daje svoje pečat proizvodima. I da, postoji još nešto od čega nije odustao.

“Imamo svoje stado krava i bavimo se izradom sireva.”

BRUNNEN, SWITZERLAND - MARCH 14: Jean-Claude Biver, CEO of TAG Heuer and President of the LVMH Watch Division
cut his own cheese after a press conference at the international launch of the TAG Heuer Connected Modular 45 Swiss Made on March 14, 2017 in Brunnen, Switzerland. (Photo by Alexander Hassenstein/Getty Images For TAG Heuer)
Alexander Hassenstein / Getty Images For TAG Heuer

Jean-Claude Biver reže sir

 

Proizvodi vlastite sireve

Biver se time, naime, bavi već desetljećima, vlastoručno izrađuje sireve i način na koji pristupa toj aktivnosti demonstrativan je i za njegovu karijeru u urarstvu. Naime, te svoje vrhunske sireve Biver odbija prodavati. Poklanja ih prijateljima i dijeli ih restoranima u okolici koje ocijeni dovoljno posvećenima kvaliteti vlastitog rada da zavređuju tu povlasticu. Ništa oko tog sira za njega nije dovoljna sitnica da se ne bi mogla poboljšati: kada je na predstavljanju prvog TAG Heuerova sata Connected u New Yorku catering služba iznijela kolute Biverovih sireva gostima na prezentaciji, nakon nekoliko minuta je blago iznerviran sišao s pozornice i uzeo u ruku nož kako bi sam rezao sir, jer poslužitelji to nisu radili na ispravan način.

Iako rođen u Luksemburgu 1949. godine, s obitelji se preselio u Švicarsku kada mu je bilo 10 godina (tek je prije par godina napokon uzeo i švicarsko državljanstvo). Studirao je ekonomiju na Sveučilištu u Lausanneu, a 1975. se preselio u Vallée de Joux, mjesto koje se sasvim zasluženo smatra kolijevkom švicarske satne industrije. Zaposlio se u Audemars Piguetu i dok danas ta kompanija bez ikakvih problema svoje satove prodaje po minimalno 20 tisuća franaka i ima dovoljno ugleda i novca da za svog ambasadora privuče LeBrona Jamesa, sredinom 70-ih stanje je bilo malo drugačije. Radio je za polovicu plaće, bez telefona, bez podsjetnica. Ono što mu je tadašnji CEO Audemars Pigueta bio spreman dati bilo je šansa da prikuplja ogromno iskustvo i Biver je to prihvatio. Puno više od toga mu nije niti mogao dati, jer je Švicarskom upravo harala kvarcna kriza. Iz Japana su, naime, stizali dramatično jeftiniji, precizniji i, u tom trenutku, moderniji satovi na baterije koji su pokosili prodaju klasičnih, tradicionalnih mehaničkih satova iz Švicarske. U to doba nestalo je više od 80 posto švicarskih brendova, koji se nikada više nisu vratili.

SYDNEY, AUSTRALIA - FEBRUARY 04: Chris Hemsworth and CEO of Tag Heuer, Jean-Claude Biver arrive at the Australian launch of Heuer 01 at The Royal Botanic Gardens on February 4, 2016 in Sydney, Australia. (Photo by Brendon Thorne/Getty Images for TAG Heuer)
Brendon Thorne / Getty Images for TAG Heuer

Jean-Claude Biver i Chris Hemsworth

 

“Ono čega se najbolje sjećam iz razdoblja kvarcne krize je panika, silna panika. Također, i to je možda bilo još i gore, nedostatak vizije”, prisjeća se Biver.

Doguravši do pozicije prodajnog menadžera za Europu, Biver je 1979. došao svom direktoru Golayu i iznio mu cijeli popis preporuka za promjene za koje je smatrao da mogu donijeti uspjeh, prisjetio se svojedobno za GQ. Kada mu je ovaj odgovorio da nema problema, može, ali da će uvođenje tih promjena trajati barem 14 godina, Biver se pokupio u Omegu, gdje je postao najmlađi zamjenik direktora, zadužen za diviziju zlatnih satova. Nije se, međutim, zadržao dugo, nego je s prijateljem Jacquesom Piguetom skovao plan - u vrijeme kada kvarcni, baterijski satovi haraju tržištem i gotovo svi transformiraju svoje poslovanje prema njima, napuštajući pritom finu mehaniku koja je švicarske satove učinila onime što jesu, Biver je zaključio da je upravo to trenutak kada treba zaplivati protiv struje. Pronašli su Blancpain, staro, ugledno ime pod kojim su se satovi izrađivali još od 1735. godine, ali koje je bilo u mirovanju od 1961. Nekako su skupili 22 tisuće franaka, kupili pravo na brend i bacili se u projekt vraćanja mehaničkog urarstva u život. Teško je iz današnje perspektive ilustrirati koliko je taj potez bio sulud: otprilike kao da odlučite kupiti lubenicu upravo nakon što ju je prodavatelj bacio van s četvrtog kata, a vi ste sigurni da možete na vrijeme stići u prizemlje i uhvatiti je čitavu. Ali, Jean-Claude Biver točno je znao kakve satove želi raditi i bio je uvjeren da će biti i više nego dovoljno ljudi koji će ih željeti kupiti - jednostavne, malene, okrugle satove s pokazateljem mjesečevih mijena na brojčaniku. Naravno, danas znamo da je bio u pravu, ali kako je on to tada znao?

“Zato što sam puno bolje od ostalih znao da mehanički satovi spadaju u sferu umjetnosti. A umjetnost nikada ne može postati zastarjela ili izlišna. Bog, umjetnost i ljubav su vječni”, govori nam Biver.

BRUNNEN, SWITZERLAND - MARCH 14: Jean-Claude Biver, CEO of TAG Heuer and President of the LVMH Watch Division
poses after press conference during the international launch of the TAG Heuer Connected Modular 45 Swiss Made on March 14, 2017 in Brunnen, Switzerland. (Photo by Alexander Hassenstein/Getty Images For TAG Heuer)
Alexander Hassenstein / Getty Images For TAG Heuer

Jean-Claude Biver

Umjetnost mehaničkog sata

I doista, mehanički satovi već dva desetljeća proživljavaju ogromnu renesansu, ne samo novi, nego i vintage satovi koji i danas funkcioniraju jednako dobro kao što su radili kada su napravljeni, prije 50, 60 ili više godina.

“Danas, u vrijeme sveprisutne tehnologije i ugrađenog zastarijevanja u uređaje, ljudi se pokušavaju povezati s nečim što ima ‘vječnost’, a umjetnost izrade satova je, kao i sve ostale umjetnosti, povezana s vječnošću”, kaže, dodajući da je njemu osobno daleko najljepši mehanizam u povijesti Lemania CH27, “iz kojeg su se rodili Omega Moonwatch i brojni kronografi i vječni kalendari Patek Philippea”.

Anegdote iz prvih dana Blancpaina, međutim, pokazuju da je moglo završiti katastrofalno. Nisu baš imali više novca da razvijaju biznis. Pa je tako jednom Biver, kako je također prepričao za GQ, uzeo vreću za spavanje na ženevski aerodrom i čekao da uhvati neku jeftinu kartu za New York nakon što bi netko odustao od leta. Kada je došao u SAD, nazvao je slavnu draguljarnicu Tiffany & Co i mrtav-hladan im rekao da bi htio doći na sastanak već sutra, da je trenutačno u Švicarskoj, ali da može uhvatiti Concorde pa dojuriti u New York. Kada bi on i Piguet išli u posjet kupcima, spavali su u kamp-kućicama i tuširali se na benzinskim postajama. Na urarskim sajmovima također. Ali, njihov marketing privlačio je pozornost - umjesto da na štandovima pokazuju satove, nije bilo nijednog, nego bi samo ponosno isticali svoj slogan: “Od 1735. nikad nije bilo kvarcnog Blancpaina. I nikada ga neće ni biti”.

Brojke, nažalost, nisu bile prijatelj Blancpaina. U prvoj godini proizvodnje, 1982., napravili su 97 satova. Uz malo sreće i nekoliko većih narudžbi i to se počelo popravljati, do te mjere da je Biver znao sve radnike odvesti na tjedni odmor u Amalfi. A onda, 1992. godine, došla je ponuda koju nije mogao odbiti: konglomerat SMH, danas poznat kao Swatch Group, kupio je Blancpain za 60 milijuna franaka. Umjesto da bude sretan u statusu multimilijunaša, Biver se potpuno raspao i pao u depresiju, što od besposlenosti, što zato što se rastao od supruge. Pa je nazvao Nicolasa Hayeka, vlasnika Swatcha i čovjeka kojemu je upravo prodao Blancpain, i zamolio ga za neki posao.

Ušao je u odbor direktora SMH i posvetio se Omegi. Tada je ta velika marka bila u problemima, katalog je bio preširok, nedefiniran, i podosta se kretao prema kvarcnim satovima. Biver ga je pomogao suziti, ali ono najvažnije što je učinio bilo je da je Omegu neraskidivo postavio kao sat Jamesa Bonda i kao ambasadoricu angažirao Cindy Crawford. Kasnije će brend ambasadori biti jedna od njegovih glavnih strategija.

“Marketing je izuzetno važan za, recimo to tako, obične satove, industrijske satove, jednako kao što je važan za autoindustriju. Ali, s druge strane, za brendove koji su aktivni u polju izrade satova kao umjetnosti, za njih je marketing, naravno, puno manje bitan”, objašnjava Biver.

BASEL, SWITZERLAND - MARCH 18: Jean-Claude Biver (L) and Bar Refaeli attend a Hublot press conference to mark the 10th Anniversary of the iconic Big Bang Collection at the Baselworld 2015 on March 18, 2015 in Basel, Switzerland. (Photo by Clemens Bilan/Getty Images)
Clemens Bilan / Getty Images

Jean-Claude Biver i Bar Refaeli

 

Guma na zlatnom satu

Krajem 2003. godine dolazi možda i najpoznatiji dio Biverove karijere. Nakon odlaska iz Swatcha, nakon novog vjenčanja i kratke poslovne pauze, naciljao je Hublot, malenu marku pokrenutu 1980. godine, koja je imala prilično neobičan koncept zlatnih satova s gumenim remenima, što nije baš dobro prolazilo na tržištu. “Svidjela mi se ta ideja spajanja gume i zlata, odmah me privukla da disruptivna crta koju je brend imao. To me i dovelo do definiranja centralne poruke brenda - ‘Umjetnost fuzije’. Preobrazba Hublota nabolje počela je kada smo moj tim i ja dali Hublotu poruku, ‘statement’”, rekao je Biver i dodajući da je nova definicija Hublota izašla iz brenda samog. Sat s kojim su izašli 2005. bio je Big Bang, predstavljen te godine na sajmu Baselworld, doista je bio “veliki prasak”. Uslijedile su nagrade, prodaja je eksplodirala.

Zahvaljujući Biverovoj sklonosti privlačenja zvijezda, Hublot je dobio nebrojene ambasadore. Uostalom, nosi ga i sam Biver. Hublot je bio ili je još uvijek službeni sat svjetskih i europskih prvenstava u nogometu, Ferrarija, Usaina Bolta, Bayerna München, Juventusa, Manchester Uniteda, Ajaxa, PSG-a, Miami Heata; posebne serije su se radile zajedno s Jay-Z-jem, Kobeom Bryantom, zakladom Ayrtona Senne…

BASEL, SWITZERLAND - MARCH 21: Jose Mourinho and Diego Maradona attend the Match of Friendship by Hublot at Baselworld on March 21, 2018 in Basel, Switzerland. (Photo by Alexander Scheuber/Getty Images For Hublot)
Alexander Scheuber / Getty Images For Hublot

Jose Mourinho i Diego Maradona

Rast bez presedana privukao je velike igrače i 2008. godine konglomerat LVMH kupio je Hublot od vlasnika Carla Crocca za nepoznatu svotu (ali ono što se zna je da je Biver prodaju povećao sa 25 milijuna franaka godišnje na više od 200 milijuna franaka 2008.).

Biver tada postaje predsjednik urarske divizije grupacije LVMH, koja je još posjedovala i TAG Heuer te Zenith. U njegovu predsjedanju TAG Heuer je bio jedna od prvih velikih tradicionalnih tvrtki koja je izbacila pametni sat. Iako se danas prodaje više pametnih satova nego mehaničkih, Biver ne misli da će preuzeti primat.

“Većina švicarskih brendova je u gornjem segmentu tržišta i funkcioniraju kao statusni simboli, prestižni i ekskluzivni predmeti. Te elemente tehnologija ne može poraziti”, navodi Biver.

Posljednje poglavlje njegove karijere počelo je 2015. godine, kada je preuzeo ulogu privremenog CEO-a TAG Heuera. Među prvim potezima bilo je - snižavanje cijena.

“Brend je morao ojačati svoju bazu. Što je jača baza, više se na njoj može nadograđivati”, kaže Biver.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo