- Tijekom cijelog života imao sam samo dva posla. Na prvome sam, radeći u Microsoftu, sudjelovao u razvoju softvera čiji je cilj bio ljudima pružiti više mogućnosti i alata. Drugi sam posao počeo raditi puno radno vrijeme 2008. godine. U njemu bogatstvo koje sam stekao u Microsoftu vraćam društvu, s ciljem da svijet učinim zdravijim, obrazovanijim i pravednijim mjestom. To je posao kojim ću se baviti do kraja života - riječi su kojima jedan od najbogatijih ljudi svijeta i osnivač Microsofta započinje svoj AI manifest/ esej.
Bill Gates smatra kako će umjetna inteligencija postati alat koji će najviše u povijesti smanjiti društvene i ekonomske razlike ili pak najveći izvor nepravde. Čak i u najboljim okolnostima, prijelaz u novo doba umjetne inteligencije bit će jedno od najburnijih razdoblja u ljudskoj povijesti, dodaje. Ono po čemu se Gatesove poruke razlikuju od dobra dijela ovakvih projekcija jest to što on u sebi sadrži i konkretne prijedloge, poput oporezivanja umjetne inteligencije i zaštite određenih zanimanja.
Gatesov esej, čije se ime u Epsteinovim dokumentima spominje više od 3000 puta, a sa samim Jeffreyjem Epsteinom se našao najmanje 30 puta, Reuters i Financial Times predstavljaju kao veliki povratak osnivača Microsofta u javnu raspravu o umjetnoj inteligenciji, a Guardian navodi da je riječ o njegovu prvom velikom javnom komentaru o AI-ju u otprilike tri godine.
Valja podsjetiti i kako je 10. lipnja 2026. Gates gotovo šest sati svjedočio pred Odborom Zastupničkog doma koji istražuje slučaj Jeffreyja Epsteina. Prije ulaska dao je i kratku izjavu novinarima, a u uvodnom iskazu rekao je da je susretanje s Epsteinom bila „teška pogreška u prosudbi“ te je negirao da je znao za njegovo kriminalno ponašanje.
Tko je prvi na udaru?
U eseju od oko 6000 riječi, naslovljenom nimalo suptilno „Burno doba umjetne inteligencije je stiglo. Odluke koje donosimo presudne su“, milijarder je usporedio potrebu da se određena zanimanja zaštite od prodora digitalnih tehnologija s načinom na koji prirodni rezervati štite okoliš.
- Mnoga će radna mjesta zauvijek nestati. Vjerujem da ćemo, kako se umjetna inteligencija i roboti budu usavršavali, određene poslove ostaviti isključivo ljudima. Počeo sam to područje nazivati ‘rezerviranim za ljude’. Sviđa mi se taj izraz jer me podsjeća na prirodne rezervate, mjesta na kojima bismo mogli graditi zgrade i ceste, ali svjesno odlučujemo da to ne činimo jer bi gubitak bio prevelik - poručuje Gates.
Kao primjer naveo je zdravstvene djelatnike koji su skrbili o njegovu ocu, preminulom prije šest godina od Alzheimerove bolesti.
- U načinu na koji su se brinuli za mog oca bilo je nešto nezamjenjivo ljudsko; nijedan robot to nije mogao niti bi trebao raditi. Zamislite da vam robot priopći strašnu vijest da bolujete od neizlječive bolesti. Tehnički nema razloga zašto to ne bi mogao učiniti. Ali to ne bi trebao biti njegov posao - piše.
Gates dalje upozorava da će umjetna inteligencija trajno promijeniti tržište rada i da njezin utjecaj neće nestati s prolaskom ekonomskog ciklusa. Najugroženija su, smatra, nisko i srednje kvalificirana radna mjesta.
Promjene su već vidljive među mladim zaposlenicima u zanimanjima posebno izloženima automatizaciji. Gates očekuje da će među prvima biti pogođeni prodaja, korisnička podrška, programiranje i pravni pomoćni poslovi, ali i širi spektar zanimanja, uključujući obradu kredita, analizu podataka i dio poslova u zdravstvu. S vremenom će napredak robotike zahvatiti i fizičke poslove, primjerice u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Problem vidi i u kombinaciji AI-ja i robota: kada jedna tvrtka automatizacijom smanji troškove i cijene, konkurenti će biti prisiljeni učiniti isto. Time bi se mogao pokrenuti začarani krug ubrzane automatizacije, uz smanjenje broja kvalitetnih poslova i koncentraciju koristi u rukama malog broja ljudi.
Mladima će biti najteže
Gates je posebno zabrinut za mlade, koji će, kako piše, ulaziti na tržište s manje početnih prilika. Ključni prijelom nastupit će kada AI bude mogao raditi gotovo bez pogrešaka i bez ljudskog nadzora, što će otvoriti pitanje kako će gospodarstvo funkcionirati ako ljudi budu radili manje ili uopće ne budu radili, smatra američki biznismen.
Istodobno, tvrdi kako bi AI pratitelji, dizajnirani tako da korisnika nikada ne uznemire ili mu se ne suprotstave, mogli stvoriti svojevrsno „stakleno zvono“ koje mladima otežava razvoj emocionalne otpornosti i sposobnosti suočavanja s neugodnim situacijama.
- Rizici koje već povezujemo s internetom i društvenim mrežama (kompulzivno korištenje, poremećaj sna, cyberbullying i izloženost štetnom sadržaju) mogli bi se uz AI dodatno pojačati jer će takvi sustavi biti uvjerljiviji, osobniji i teže izbježivi. Zbog toga neke zemlje već uvode stroža pravila za zaštitu djece - napominje.
Kao realne opasnosti vidi i hakiranje te bioterorizam, budući da umjetna inteligencija u tim područjima znatno ubrzava procese destrukcije.
- Najhitniji zadatak trebao bi biti stvaranje potpuno novog nacionalnog i međunarodnog okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom. Postojeće institucije nisu osmišljene za tehnologiju koja se tako brzo širi i istodobno zahvaća nacionalnu sigurnost, tržište rada, obrazovanje, poreze, energetiku, izbore, zdravstvo, financije, policiju i promet. Problem je u tome što svaka institucija vidi samo dio rizika, dok se posljedice AI-ja prelijevaju iz jednog područja u drugo. Zato bi države trebale uspostaviti tijela koja mogu koordinirati različite resore i osigurati da nijedna prijetnja ne ostane bez odgovora.
Istodobno će biti potrebna i nova međunarodna organizacija jer mnogi rizici ne poznaju granice. Gates zamišlja sustav koji bi kombinirao elemente kontrole nuklearnog naoružanja, pravila međunarodnog zračnog prometa i globalnih okolišnih sporazuma.
Poseban problem vidi u sporosti vlada i geopolitičkim podjelama, zbog čega će biti potrebna barem određena suradnja SAD-a i Kine.
- Države bi već sada trebale okupljati stručnjake, poslovni sektor i radnike te dogovarati zajednička pravila prije nego što konkurencija među zemljama dodatno oteža suradnju. Takav će sustav nastajati godinama, pa s njegovom izgradnjom treba početi odmah - dodaje.
Porez na AI i robote
Gates smatra da će države morati temeljito promijeniti porezni sustav ako umjetna inteligencija i roboti počnu u većoj mjeri zamjenjivati ljudski rad. Njegova je glavna briga da bi automatizacija mogla stvoriti fiskalni problem: radnicima koji izgube posao trebat će prekvalifikacija, socijalna pomoć i druge vrste potpore, dok će istodobno država ubirati manje poreza na dohodak i doprinosa jer će manje ljudi raditi ili će raditi manje sati.
Kao dio rješenja Gates predlaže oporezivanje AI tokena i robota. Ističe da sadašnji porezni sustav često zapravo potiče zamjenu ljudi strojevima. Poslodavac za zaposlenika plaća poreze i doprinose, dok kupnju robota često može odmah knjižiti kao poslovni trošak i tako ostvariti poreznu olakšicu.
Takav porez, prema Gatesu, imao bi dvije funkcije: usporio bi nagli prijelaz s ljudskog rada na automatizaciju i istodobno osigurao novac za prekvalifikaciju radnika i jačanje socijalne sigurnosne mreže.
Pritom naglašava da porezi ne bi smjeli kočiti korisne primjene umjetne inteligencije, primjerice one koje pojeftinjuju zdravstvo ili obrazovanje. Iako priznaje da bi takav sustav mogao biti nešto manje ekonomski učinkovit, Gates smatra da je to prihvatljiva cijena ako pomaže očuvati zaposlenost i društvenu stabilnost tijekom prijelaza u gospodarstvo u kojem će AI imati sve veću ulogu.
- Moja poruka političarima jest sljedeća: imate priliku djelovati sada, prije nego što nezaposlenost naglo poraste, zajednice počnu trpjeti, a povjerenje javnosti oslabi. Možete osigurati da se vaša vlada problemom bavi cjelovito, umjesto da ga razdijeli među brojne birokratske resore koji djeluju svaki za sebe. Možete osigurati da umjetna inteligencija koristi svima. I možete surađivati s drugim vladama kako biste odgovorili na ovaj nacionalni i globalni izazov - zaključuje Gates.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....