Deset mladih voćara, udruženih u proizvođačku organizaciju Crovita, u okolici Vinkovaca grade najveću hladnjaču za voće u Hrvatskoj, vrijednu 21,6 milijuna eura te kapaciteta 10.000 tona, koja bi s radom trebala početi 1. kolovoza, kada počinje i berba prvih sorti jabuka. Ova bi investicija mogla potaknuti val podizanja novih nasada jabuke u Slavoniji. Cilj im je da postanu lideri u proizvodnji jabuka te da potaknu druge mlade poljoprivrednike da im se pridruže i zajedno pokrenu proizvodnju u, kako ističu, "kolijevci hrvatskog voćarstva".
Ambicije Crovite idu i dalje od izgradnje hladnjače, pa su trenutačno u razgovorima oko mogućeg preuzimanja nasada jabuka u Borincima, nekada najvećoj plantaži u Hrvatskoj i Europi, a koja je sada u vlasništvu Fortenova grupe.
"Plantaža Borinci je u mom mjestu, Jarmini, na samo par kilometara od naše hladnjače. Proizvodnja na njoj je sada na niskim granama i treba je revitalizirati, a idealno se uklapa u naše poslovne planove. Kako smo krenuli s ogromnom investicijom u hladnjaču, logično bi bilo da preuzmemo i proizvodnju jabuka u Borincima. Već smo obavili neke razgovore sa sadašnjim vlasnicima i vjerujem da možemo postići dogovor u interesu svih, a posebno hrvatskog voćarstva", otkrio nam je direktor proizvođačke organizacije Crovita Miroslav Kolić u podcastu Jutarnjeg lista "Tko nas hrani".
Kolić ističe da nikome od proizvođača, pa ni Županiji i Ministarstvu, nije u interesu da se sadašnji nasadi jabuka u Borincima krče i pretvore u ratarsku proizvodnju.
"Nadamo se da će nasadi jabuka kad-tad doći u naše ruke jer nama je to potrebno. Šteta bi bilo da takva proizvodnja, koja je blizu hladnjače, propadne i pretvori se u ratarske usjeve. Sinergijski učinci bi bili ogromni i pridonijeli bi povećanju hrvatske samodostatnosti u ovoj proizvodnji", kaže Kolić.
Borinci, ističu, danas imaju proizvodnju jabuka na oko 90 hektara te imaju i oko 300 ha višanja. "Nasade jabuke i višnje treba spašavati jer kad se jednom iskrče, teško ih je ponovo podići. Imamo podršku Županije i želimo pokrenuti novi uzlet u voćarstvu, a pokrenuli smo razgovore s vlasnikom da bismo preuzeli proizvodnju jabuka, dakle spomenutih oko 90 ha nasada, što bi se idealno uklopilo u kapacitete naše hladnjače", kaže Kolić.
Svi voćari udruženi u Crovitu imaju ispod 40 godina i žele da se kroz investiciju u hladnjaču dokažu kao proizvođači, a ne kao otkupljivači, te da Vinkovci - kolijevka hrvatskog voćarstva i proizvodnje jabuke - ponovo postanu lider u proizvodnji. Trenutačno imaju 162 ha nasada i proizvodnju od oko 8000 tona, a cilj im je da proizvodnju podignu na 15.000 tona, za što bi im bile potrebne površine jabuka Borinaca.
Novu investiciju Crovita financira kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (15 milijuna eura, dok je preostali dio iz kredita HBOR-a). U LDC bi posao trebalo naći oko 30 radnika. Ovo je inače treći LDC koji se financira iz NPOO-a u posljednjih nekoliko godina, pa je pitanje mogu li sve tri hladnjače opstati jer imamo sve manju proizvodnju. Jedan LDC radi već u Osijeku, a drugi je prošle jeseni otvorila PZ Jabuka.hr u Križu kod Zagreba.
Kolić odgovara da vjeruje da ova tri LDC-a mogu biti dovoljna za potrebe hrvatskog voćarstva. Pod uvjetom da se država strateški usmjeri na povećanje novih površina i proizvodnje, te potakne ulazak mladih u ovu perspektivnu proizvodnju jer smo danas ispod 50 posto samodostatnosti u voću.
"Danas je za podizanje novog suvremenog nasada, koji ima mreže protiv tuče, sustav protiv obrane od mraza i drugo, potrebno oko 50.000 eura po hektaru. Da bi se moglo dobro živjeti od voćarstva, potrebno je imati od pet do 10 hektara, ozbiljne proizvodnje, jer proizvodnja ‘kraljice voća‘ traži velik napor i cjelogodišnji rad", objasnio je Kolić. Dodaje da to nisu mali novci, ali uz potpore za mlade poljoprivrednike, potpore za proizvodnju i korištenje investicijskih fondova EU moguće je opstati u proizvodnji i ostvarivati solidan dohodak. Danas je u voćarstvu najveći problem nedostatak radne snage te borba na tržištu s konkurencijom iz uvoza.
"Dio smo tržišta EU i ako mi možemo svoje jabuke prodavati u drugim državama, onda se moramo nositi i s uvozom. Ako nas strana konkurencija pobjeđuje na domaćem terenu, znači da nešto ne štima u našem dvorištu", kaže Kolić. Ističe da su voćarima najveći problem, primjerice, dugotrajne akcije u trgovačkim lancima.
"Trenutačno na tržištu imate akcije u trgovinama od 0,99 eura za kilogram jabuka, što je nešto malo više od proizvođačke cijene i s njom ne možemo opstati, u gubicima smo. Sve što se prodaje od 1,29 eura po kg naviše je dobra cijena s kojom se može opstati i ostvarivati koliko-toliko dobar dohodak, pa su moguća i daljnja ulaganja", zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....