Dobitnici nagrade Zaklade ‘Marijan Hanžeković‘: Inflatorni udar sve izraženije dolazi sa strane ponude

Ususret isteku roka za zaprimanje prijava kandidata za ovogodišnje nagrade Zaklade prof. dr. Marijana Hanžekovića namijenjene autorima najboljih znanstvenih radova iz područja ekonomike javnog sektora, u Hrvatskoj narodnoj banci, jučer su priređene prezentacije prošlogodišnjih dobitnika nagrade. Riječ je, podsjetimo, o radovima Frane Banića i Guzmana Gonzaleza-Torresa u konkurenciji redovite nagrade te Jakova Čorka i Mihaela Brusana u izboru najboljeg studentskog rada.

Frane Banić, zaposlenik Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke (HNB), i Guzman Gonzalez-Torres iz Direkcije za ekonomiku, statistiku i istraživanje Središnje banke Italije trijumfirali su s radom "Različiti putevi inflacije: uloga šokova ponude i potražnje primjenom anketnih podataka u analizi sektorskih pritisaka u Hrvatskoj".

- Iako se inflacija u većem dijelu eurozone ublažila od svog vrhunca nakon pandemije, neke se zemlje još uvijek suočavaju s iznadprosječnim cjenovnim pritiscima. U Hrvatskoj se inflacija usporila, ali ostaje postojana, što postavlja pitanja o njezinim temeljnim uzrocima - rekao je, predstavljajući pobjedničko istraživanje, jedan od autora, Frane Banić.

Jaz proizvodnje

Govoreći o izvorima podataka za rad, Banić je naveo da su korišteni podaci ankete na razini tvrtki o ograničenjima proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta kako bi se, pojasnio je, razdvojili čimbenici ponude i potražnje u uslugama i proizvodnji, uzimajući u obzir sektorsku divergenciju inflacije.

- Za razliku od tradicionalnih pristupa, naš sektorski jaz proizvodnje obuhvaća pokretače inflacijskih pritisaka i na strani ponude i na strani potražnje. Nalazi pokazuju da je inflacija nakon pandemije uglavnom bila potaknuta čimbenicima ponude, nedostatkom radne snage i međuproizvoda, dok kontinuirani pritisci potražnje, posebno u uslugama, i dalje potiču inflaciju - istaknuo je Banić. Podsjetivši kako su šokovi potražnje povijesno imali veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo od šokova ponude te da isto vrijedi i za većinu zapadnih gospodarstava, Banić je naveo kako je takav odnos snaga ponude i potražnje u kreiranju inflacije naveo ekonomiste da se oslanjaju na tradicionalni jaz proizvodnje, koji ispravno odražava inflacijske pritiske kada dominiraju šokovi potražnje, kao ključni doprinos procesu donošenja odluka monetarne politike.

- Međutim, pokazali smo da je potreban oprez u vremenima poput sadašnjih, u kojima veliki šokovi ponude utječu na naše gospodarstvo. Konkretno, naša analiza pokazala je da sektorski jaz proizvodnje temeljen na anketama, uvećan čimbenicima koji ograničavaju proizvodnju, točno signalizira inflacijske pritiske - naznačio je koautor nagrađenog rada u konkurenciji redovitih nagrada.

Studentski pobjednici

Jakov Čorak i Mihael Brusan pobijedili su u lanjskom izboru nagrade s radom "Inflacija u Hrvatskoj: nova era prognoziranja uz strojno učenje". Prema riječima Jakova Čorka, nagrađeni rad ispituje upotrebu metoda strojnog učenja za predviđanje inflacije u Hrvatskoj.

- Prognoze izvan uzorka generiraju se za više horizonta korištenjem deset modela i četiri alternativna skupa ulaznih značajki koje uključuju vremenske pomake ciljane varijable, konvencionalne makroekonomske pokazatelje, nekonvencionalne varijable, uključujući podatke Google Trendsa i kombinirani skup značajki - pojasnio je Čorak. Govoreći o rezultatima istraživanja, Čorak je naveo kako nijedan model ne nadmašuje dosljedno druge u svim postavkama, no, istaknuo je, metode strojnog učenja, posebno modeli temeljeni na stablima, pružaju vrhunske performanse pod određenim uvjetima.

- Prognoze koje su proizvela dva modela s najboljim učinkom, SARIMA i LightGBM, premašuju točnost projekcija Europske komisije (EK) - upozorio je Mihael Brusan i dodao kako projekcije EK o stopi inflacije uglavnom idu ispod stopa koje se kasnije bilježe, što je izazvalo reakciju glavnog ekonomista HNB-a Vedrana Šošića. Šošić je napomenuo da zadaća EK nije prognoziranje inflacije, nego uvrštenje inflacijskih očekivanja u projekcije za izradu proračuna.

Prema riječima Katarine Ott, bivše ravnateljice Instituta za javne financije koji je suosnivač Zaklade prof. dr. Marijana Hanžekovića, rok za zaprimanje radova kandidata za nagrade u 2026. je 1. lipnja.