U nastavku donosimo:
- usporednu sliku koliko je inflacija u Hrvatskoj postala posebno žilava naspram ostatka eurozone, uz jasno naznačene prekretnice
- što podaci Eurostata otkrivaju o strukturnim slabostima tržišta, od koncentracije u maloprodaji do energetskih ovisnosti
- pregled političkih poruka oporbe i vlasti te gdje izostaju konzistentne javne politike
- iskustva i stavove aktera o učincima gradske politike Možemo! na cijene i ponudu u Zagrebu
- koje bi vrste strukturnih promjena realno smanjile ranjivost na nove inflacijske valove, bez prečaca i populizma
Jučer je Eurostat objavio prvu tzv. „flash" procjenu inflacije za svibanj 2026. Hrvatska je opet pri vrhu eurozone, treća najgora. To zapravo više nije vijest.
Drukčija analiza
Ono što je pak novo u ekonomsko-političkom kontekstu hrvatskog inflacijskog fenomena, koji predugo trese siromašnu Hrvatsku, jest da oporba već neko vrijeme organizirano, kroz oficijelno i pažljivo dizajniranu predizbornu kampanju, godinama prije parlamentarnih izbora, doslovno radosno kroz medije, na trgovima i društvenim mrežama slavi „Plenkovićevu inflaciju" kao alat za rušenje – Plenkovića.
S obzirom da niti od Možemo!, niti od SDP-a, nismo čuli baš niti jednu doista konstruktivnu tezu kako točno prekinuti hrvatsku inflacijsku dramu, nego isključivo „Plenkovićevu", za čitatelje Jutarnjeg prip...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....