Slab rast turističkog prometa u EU - Hrvatska na dnu plusa, ispod svih na Mediteranu

Turistički rezultat prve polovice godine u Europi može se ocijeniti kao pretežna stagnacija uz neke iznimke, što bi mogao biti rezultat globalnih zbivanja (od rata do velikih sportskih priredbi) u kombinaciji s ekonomskim krizama, ali i znak sazrijevanja tržišta koje je doseglo svoje vrhunce i po dinamici rasta sve je sličnije američkom. Hrvatska je pritom nešto slabija od europskog prosjeka, pokazale su upravo objavljene brojke Eurostata, koje kažu da je u prvoj polovici 2026. godine u turističkim smještajnim objektima diljem Europske unije ostvareno 1,321 milijun noćenja, što je povećanje od 1,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2025. godine, kada je ostvareno 1,299 milijuna noćenja. Uđutim, upada u oči da smo imali najmanji rast od svih zemalja koje su polugodište završile u plusu, uključujući i sve naše izravne konkurente na Mediteranu.

Od prosjeka odskaču tri zemlje, Irska s porastom broja noćenja od čak 14 posto, Malta s gotovo 10-postotnim rastom te Slovačka s gotovo 6 posto rasta u noćenjima. Rast u Irskoj povezuje se s povećanjem kapaciteta na zračnoj luci u Dublinu, koja je lani imala problema s administracijom i ograničenjem prometa. Malta se generalno nalazi u uzlaznoj putanji turističkog razvoja što je između ostalog rezultat snažne promocije njihove ponude van glavne ljetne sezone - već u prvom tromjesečju broj noćenja stranih turista na Malti bio je gotovo 12 posto veći nego godinu prije, u travnju su ukupni dolasci porasli za 17 posto, u svibnju za čak 22 posto. Slovačka rast temelji najviše na domaćem turističkom prometu.

Istodobno, u devet zemalja zabilježen je pad broja noćenja, pri čemu su najveći pad imale Cipar (-7,7%) i Rumunjska (-6,7%). Pad u Rumunjskoj nastavlja trend u toj zemlji koja zbog slabljenja potrošačke moći bilježi pad domaće potražnje, a većinu turističkog prometa i dalje im čine lokalni turisti. Cipar je ove godine nadrapao zbog rata na Bliskom istoku, u ožujku i travnju imali su totalni zastoj turističkog prometa, a nakon djelomične stabilizacije ostao je oslabljen interes turista sa zapadnih tržišta.

Inače, strani posjetitelji (nerezidenti zemlje, iz EU i zemalja izvan EU) činili su gotovo polovicu (48,9%) svih noćenja na europskom tržištu u prvoj polovici 2026. godine, uz velike razlike među državama članicama EU-a. Najveći udio stranih noćenja početkom godine zabilježen je na Malti (95,2%), Cipru (92,6%) i u Luksemburgu (87,7%). Nasuprot tome, strani gosti činili su manje od četvrtine svih noćenja u Njemačkoj (18,5%), Poljskoj (19,8%) i Rumunjskoj (23,0%).

Hrvatska se na grafikonu nalazi iza svih zemalja koje su imale rast u prvoj polovici godine, s rastom broja noćenja od niti 1 posto, iako je ta dinamika rasta bila vrlo blizu našim takmacima, Grčkoj i Španjolskoj koje su ostvarile jedva 2 posto rasta, dok je Italija dosegnula oko 3 posto rasta. Susjedna Slovenija međutim pretekla nas je značajno bolje s gotovo 6 posto više noćenja nego lani u prvih 6 mjeseci, i time zapravo nastavljaju trend rasta koji je vrijedio i lani.