Tržišta kapitala Hrvatske, Slovenije i Poljske posljednjih su godina ostvarivala prinose koji su, prema riječima Tomasza Bardziłowskog, glavnog izvršnog direktora Varšavske burze, nadmašivali čak i američko tržište. No, unatoč dobrim rezultatima, njihov potencijal još je daleko od iskorištenog. Ključ daljnjeg razvoja, smatra Bardziłowski, leži u snažnijem uključivanju domaćih ulagača, posebno mirovinskih fondova, čija ulaganja mogu povećati likvidnost, smanjiti troškove financiranja kompanija i privući strani kapital. Kao uzor izdvojio je Švedsku, koja je zahvaljujući razvijenoj kulturi ulaganja, snažnim mirovinskim fondovima i poticajnom investicijskom okruženju izgradila jedno od najuspješnijih europskih tržišta kapitala.
Na važnost snažnijeg uključivanja domaćih ulagača i razvoja tržišta kapitala Bardziłowski je upozorio tijekom panel-rasprave „Zagreb, Ljubljana, Varšava – tri udružene burze govore o stanju na tržištu kapitala”, održane u sklopu hrvatsko-slovenskog foruma „Tržišta kapitala 2026. – kako ojačati financijsku moć Europe i regije?”, u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela. Uz njega, na panelu su sudjelovali Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze i Marko Bombač, predsjednik Uprave Ljubljanske burze, koji su raspravljali o mogućnostima jačanja regionalne suradnje, privlačenja novih ulagača i daljnjeg razvoja tržišta kapitala.
Ivana Gažić osvrnula se na razvoj tržišta kriptovaluta i njihovu regulaciju u Europskoj uniji, upozorivši na relativno mali broj kompanija koje imaju odgovarajuće dozvole za poslovanje.
– Jučer sam pročitala članak u kojem se navodi da u Europi samo 370 kompanija ima odobrenje za poslovanje s kriptovalutama. Zanimljiv je primjer Estonije, koja je poznata po razvijenom kriptosektoru. Ondje je poslovalo oko 1200 kompanija povezanih s kriptovalutama, ali su samo dvije dobile licenciju – kazala je Gažić.
Pritom je izrazila kritičan stav prema ulaganju u kriptovalute, upozorivši na rizike i visoke troškove pojedinih proizvoda koji su dostupni građanima. Govoreći o tradicionalnom tržištu kapitala, Gažić je istaknula optimizam kada je riječ o budućnosti ulaganja i mogućnostima privlačenja šireg kruga građana..
Tomasz Bardziłowski, glavni izvršni direktor Varšavske burze, istaknuo je da Hrvatska, Slovenija i Poljska imaju velik prostor za daljnji razvoj tržišta kapitala, koja su još uvijek relativno mala u odnosu na veličinu njihovih gospodarstava.
– Pred nama je velika prilika za razvoj tržišta kapitala. Naše zemlje među vodećima su u Europskoj uniji po gospodarskom rastu, ali njihova tržišta kapitala još uvijek nisu dovoljno razvijena. Moramo razmišljati o tome kako osigurati kapital novim i manjim kompanijama, a za to su nam potrebna snažnija tržišta kapitala – poručio je Bardziłowski.
Kao primjer uspješnog razvoja tržišta kapitala izdvojio je Švedsku, koja je tijekom proteklog desetljeća zabilježila više od 500 inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO). Dodao je da je jedan od ključnih razloga takvog uspjeha snažan sustav mirovinskih fondova i razvijena kultura ulaganja među građanima.
Prema njegovim riječima, švedski građani znatno veći dio svoje financijske imovine ulažu u dionice, dok se u zemljama srednje i istočne Europe štednja još uvijek u velikoj mjeri zadržava u bankovnim depozitima.
– Razvoj tržišta kapitala mora početi na razini javnih politika, stvaranjem snažne baze domaćeg kapitala. Pritom su posebno važni mirovinski i investicijski fondovi koji mogu ulagati u domaće kompanije – istaknuo je.
Objasnio je da veća ulaganja domaćih institucionalnih investitora mogu povećati likvidnost tržišta, smanjiti trošak kapitala za kompanije i postupno privući dodatna strana ulaganja.
Uz mirovinske fondove, istaknuo je važnost razvoja fondova rizičnog kapitala i cjelokupnog investicijskog ekosustava, uključujući domaće brokere, investicijske institucije i kompanije koje traže financiranje za daljnji rast.
Bardziłowski je istaknuo i potrebu poticanja građana na ulaganje, među ostalim odgovarajućim poreznim olakšicama i drugim poticajima, te napomenuo regionalna tržišta kapitala već imaju dobre temelje za daljnji rast te da su proteklih godina ostvarivala konkurentne prinose, u pojedinim razdobljima čak bolje od američkog tržišta.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, naglasila je da suradnja burzi iz Zagreba, Ljubljane i Varšave ne podrazumijeva stvaranje jedinstvene regionalne burze, nego povezivanje tržišta uz očuvanje njihove samostalnosti i lokalnih posebnosti.
– Često me pitaju znači li povezivanje burzi da ćemo imati jedno zajedničko tržište kapitala. Međutim, to nije naša uloga. Uloga svake burze u njezinoj zemlji mnogo je šira od samog omogućavanja pristupa kapitalu – istaknula je Gažić.
Objasnila je da burze imaju važnu ulogu u stvaranju i razvoju domaćeg investicijskog ekosustava. Osim što kompanijama omogućuju prikupljanje kapitala, osiguravaju informacije o uvrštenim društvima i kretanju cijena dionica, brinu o kvaliteti tržišta te aktivno promiču ulaganja. Inzistira na važnosti lokalnih ulagača, koji često radije ulažu u kompanije koje poznaju i koje posluju na njihovim domaćim tržištima. Upravo je zbog toga, smatra, važno očuvati nacionalne burze i njihove veze s lokalnim gospodarstvom.
Kao jednu od najvećih prednosti suradnje s Varšavskom burzom izdvojila je ravnopravan odnos partnera, unatoč velikim razlikama u veličini njihovih tržišta.
– Iako je poljsko tržište približno stotinu puta veće od našeg, sjedimo za istim stolom kao ravnopravni partneri i razgovaramo o tome kako zajedno možemo stvarati dodatnu vrijednost – poručila je Gažić.
Takva suradnja, objasnila je, može hrvatskim kompanijama olakšati predstavljanje poslovanja poljskim ulagačima i pronalaženje novih izvora financiranja, dok istodobno poljskim kompanijama i investitorima otvara mogućnosti na hrvatskom tržištu.
Gažić je istaknula i da Zagrebačka burza priprema projekt kojim želi građanima olakšati ulaganje u najlikvidnije dionice na domaćem tržištu. Cilj je proširiti bazu ulagača, povećati dostupnost tržišta kapitala i potaknuti veće sudjelovanje građana u ulaganjima.
Naglasila je da povezivanje regionalnih tržišta treba pridonijeti većoj vidljivosti domaćih kompanija među stranim investitorima, ali i dodatno osnažiti lokalne investicijske ekosustave.
Marko Bombač, predsjednik Uprave Ljubljanske burze, osvrnuo se na pitanje zašto je Hrvatska posljednjih godina imala nekoliko inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO), dok ih u Sloveniji nije bilo.
Istaknuo je da veličina zemlje nije presudna za uspjeh tržišta kapitala, navodeći primjer Švedske, koja je unatoč relativno malom broju stanovnika uspjela razviti snažno tržište i privući velik broj kompanija na burzu.
– Švedska je prema svjetskim mjerilima malo tržište, ali uspjela je razviti vrlo uspješno tržište kapitala jer je povezala sve njegove ključne sudionike u funkcionalan ekosustav – kazao je Bombač.
Kao važan događaj za slovensko tržište izdvojio je nedavno uvrštenje dionica jednog osiguravajućeg društva na Ljubljansku burzu. Iako nije riječ o klasičnom IPO-u, naglasio je da je to uvrštenje značajno jer je velik broj slovenskih građana dobio dionice društva.
Kaže da takav razvoj događaja predstavlja priliku za jačanje financijske pismenosti i uključivanje građana na tržište kapitala, ali istodobno donosi odgovornost da im se osiguraju kvalitetne informacije potrebne za donošenje investicijskih odluka. Govoreći o preduvjetima za veći broj izlazaka kompanija na burzu, Bombač je istaknuo da je prije svega potrebno imati dovoljno ambicioznih i brzorastućih poduzeća kojima je potreban kapital za daljnji razvoj.
Takve kompanije često teško dolaze do tradicionalnog bankovnog financiranja jer njihovi poslovni modeli još ne ostvaruju stabilne novčane tokove ili ne ispunjavaju uvjete koje banke postavljaju pri odobravanju kredita.
– Banke bi ponekad željele financirati sve, osim onih kojima je novac najpotrebniji. To nije kritika banaka, nego posljedica regulative koja ih usmjerava prema predvidljivim novčanim tokovima i projektima s manjim rizikom – objasnio je Bombač.
Zbog toga je, naglasio je, iznimno važno razvijati alternativne izvore financiranja, uključujući poslovne anđele, fondove poduzetničkog kapitala (venture capital) i fondove privatnog kapitala (private equity). Ponovno se osvrnuo na primjer Švedske, koja znatno više ulaže u takve oblike financiranja od Hrvatske i Slovenije. Upravo snažan ekosustav privatnog i poduzetničkog kapitala, smatra, omogućuje razvoj novih kompanija koje s vremenom postaju dovoljno velike i zrele za izlazak na burzu.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, istaknula je da je posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj znatno porastao interes za razvoj tržišta kapitala, kako među donositeljima političkih odluka tako i među građanima. Prema njezinim riječima, tom su trendu pridonijele inicijative Europske komisije usmjerene na jačanje ulaganja i financijske pismenosti, ali i sve veće zanimanje domaće javnosti za mogućnosti investiranja.
– Posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikom porastu interesa za tržište kapitala. Jedan dio poticaja dolazi iz Europe, ali istodobno raste i interes građana. U tom procesu bili smo vrlo uporni i imali smo široku podršku domaće financijske industrije – kazala je Gažić.
Bardziłowski apelira da je za daljnji gospodarski rast nužno povećati ulaganja i osigurati više kapitala za razvoj domaćih kompanija, osobito mladih i inovativnih poduzeća.
– Želimo imati više snažnih, uspješnih i konkurentnih startupa, ali za to nam je potrebno više kapitala na tržištu. Razvoj snažnijih tržišta kapitala ključan je za rast naših gospodarstava – zaključio je Bardziłowski.
Na hrvatsko-slovenskom forumu „Tržišta kapitala 2026. – kako ojačati financijsku moć Europe i regije?”, u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela, održan je i panel pod nazivom „Digitalni platni promet, tokenizacija i institucionalna uloga kriptovaluta”, posvećen razvoju digitalnih financijskih usluga, novim tehnologijama na tržištu kapitala i sve važnijoj ulozi digitalne imovine u financijskom sustavu.
Na panelu su sudjelovali Uroš Ačko, CFA, direktor u SID Upravljanju premoženja d.o.o., Vid Pajič, član Uprave Ilirike, Sašo Šmigić, član Uprave Generali Investmentsa, te Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha.
Hrvoje Ćosić, govoreći o razvoju kompanije i važnosti jedinstvenog europskog tržišta za širenje digitalnih financijskih usluga.
Podsjetio je da je Aircash od početka razvijan s ambicijom poslovanja u reguliranom financijskom okruženju.
– Od prvog dana, kada smo osmislili projekt i počeli razvijati platformu, znali smo da želimo poslovati na cijelom europskom tržištu. Velika tržišta su dobra, mala nisu. Veličina tržišta iznimno je važna za razvoj poslovanja – istaknuo je Ćosić.
Objasnio je da Aircash posluje kao institucija za elektronički novac, pri čemu mu regulatorni okvir Europske unije omogućuje širenje poslovanja na druga tržišta bez potrebe za ishođenjem zasebne dozvole u svakoj državi članici.
– Europsko tržište od 456 milijuna ljudi za nas je najbolje tržište. Naravno, postoje izazovi, poput velikog broja jezika i potrebe za prilagodbom usluga lokalnim korisnicima, ali regulatorno možemo poslovati diljem Europske unije. – rekao je.
Pritom je naglasio da regulacija nije samo administrativni uvjet za poslovanje, nego i okvir koji određuje način rada financijskih institucija, uključujući zaštitu korisnika, privatnost, sprječavanje pranja novca i poštovanje drugih propisa.
Ipak, upozorio je da mogućnost poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu ne znači da su potrebe korisnika u svim državama jednake. Svako tržište ima svoje specifičnosti, zbog čega je potrebno prilagoditi proizvode i usluge lokalnim navikama. Govoreći o poslovnom modelu Aircasha, Ćosić je objasnio da kompanija nastoji povezati gotovinu i digitalne načine plaćanja. Korisnici putem aplikacije mogu generirati barkod i uplatiti gotovinu na svoj Aircash račun na prodajnim mjestima partnerskih trgovačkih lanaca, kioska i benzinskih postaja.
Sredstva potom mogu koristiti za različite vrste plaćanja, uključujući internetsku kupnju i plaćanja karticom. Aircash tako nastoji omogućiti korisnicima da gotovinu jednostavno uključe u digitalni platni promet.
Ćosić se osvrnuo i na pitanje budućnosti gotovine, istaknuvši da digitalizacija plaćanja ne bi trebala značiti njezino ukidanje.
– Ljudi vole gotovinu, ali vole imati novac i na kartici i na računu. Ljudi vole sve te mogućnosti. Zalažem se za slobodu izbora, ona je važna – kazao je.
Upozorio je pritom na iskustva skandinavskih zemalja, u kojima je snažan razvoj bezgotovinskog plaćanja otvorio i pitanje dostupnosti financijskih usluga dijelu stanovništva. Prema njegovu mišljenju, gotovina mora ostati dostupna kao jedan od načina plaćanja, usporedno s razvojem digitalnih financijskih usluga.
Vid Pajič, član Uprave Ilirike, osvrnuo se na razvoj tokenizacije i mogućnosti njezine primjene na tržištima kapitala, istaknuvši da je riječ o tehnologiji čiji će razvoj ovisiti i o regulatornom okviru, ali i o spremnosti ulagača na prihvaćanje novih financijskih instrumenata.
Govoreći o kriptovalutama i njihovoj mogućoj ulozi u upravljanju imovinom, Pajič je istaknuo da u Ilirici prate razvoj reguliranih kriptoimovinskih proizvoda i razmatraju mogućnosti njihove integracije u postojeće investicijske usluge.
Posebno se osvrnuo na tehnološke mogućnosti koje donosi kriptoindustrija, uključujući drukčiji način trgovanja i dostupnost tržišta izvan uobičajenog radnog vremena tradicionalnih burzi.
Pritom je naglasio važnost razumijevanja novih tehnologija i njihove moguće primjene u financijskom sektoru, uz potrebu da se pažljivo razmotre rizici povezani s takvim oblicima ulaganja. Kritpovalute, u koje i sam ulaže, vidi kao "začin na portoflio".
Sašo Šmigić, član Uprave Generali Investmentsa, istaknuo je da razvoj novih tehnologija i digitalnih financijskih usluga vodi prema pojednostavljenju svakodnevnog života, što korisnici sve više očekuju i od financijskih institucija.
– Idemo prema pojednostavljenju života. Hoće li to značiti više ili manje kontrole, ne znam, ali korisnici to vole – kazao je Šmigič.
Osvrnuo se na rizike povezane s kriptoimovinom te na pitanje kako nove tehnologije i financijske instrumente približiti širem krugu ulagača.
Govoreći iz perspektive tradicionalnog društva za upravljanje imovinom, Šmigič je istaknuo da njihovi klijenti traže investicijske proizvode koji odgovaraju njihovim potrebama, pri čemu važnu ulogu imaju razina rizika i karakteristike pojedinog ulaganja.
Naglasio je pritom da je Generali Investments tradicionalni pružatelj financijskih usluga, koji se u svojem poslovanju usredotočuje na provjerene investicijske proizvode i ne nudi visokorizične proizvode.
Uroš Ačko, CFA, direktor u SID Upravljanju premoženja, smatra da bi tokenizacija bi mogla biti posebno zanimljiva manjim izdavateljima i sudionicima tržišta kapitala, kojima bi nove tehnologije mogle otvoriti dodatne mogućnosti financiranja i pristupa ulagačima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....