Digitalni upis vrijednosnica približio je ulaganje građanima. O tome što je još potrebno kako bi poduzeća lakše dolazila do kapitala, a ulagatelji mogli računati na likvidno i pouzdano tržište razgovaramo s Gordanom Soldo, savjetnicom Uprave i direktoricom Sektora usluga za financijsku industriju u Fini.
Znači li više ulagatelja ujedno i likvidnije tržište?
Ne nužno. Veći interes građana širi bazu ulagatelja, ali likvidnost ovisi i o slobodnom optjecaju dionica, raznolikosti sudionika, redovitim objavama te troškovima trgovanja i namire. Zato uz broj računa i izdanja treba pratiti mogu li se dionice kupovati i prodavati uz razumne troškove. Veći promet pojedinim dionicama još ne znači da je cijelo tržište duboko.
Što je sljedeći korak u digitalizaciji?
U Fini smo izradili E-RIZNICU i M-RIZNICU, internetsku i mobilnu aplikaciju u vlasništvu Ministarstva financija. Time je, putem jedinstvene digitalne platforme, dostupne na dva kanala, omogućen jednostavan i siguran upis državnih vrijednosnih papira te dionica iz javnih ponuda. Digitalni upis povezuje izdavatelje, Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) i ulagatelje. Trgovanje i namira obavljaju se putem postojeće infrastrukture i ovlaštenih posrednika, pa je sljedeći korak jednostavnije povezati usluge u svim fazama ulaganja.
U Fini smo uspostavili EuroNKSInst, sustav za instantna plaćanja. To iskustvo, kao i rad na nacionalnim platnim infrastrukturama, prekograničnim plaćanjima, uvođenju eura i provjeri primatelja, pokazalo nam je koliko su važni povezani sustavi, pouzdani podaci i koordinacija. Isto vrijedi i ovdje.
Što E-RIZNICA i M-RIZNICA konkretno znače za građane?
Rekla bih da to za građane znači nov, sve popularniji način ulaganja u kojem su prepoznali brojne prednosti. Omogućili smo im da, osim u Fininim poslovnicama, državne vrijednosnice mogu upisati i digitalno te, kod izdanja koja to omogućuju, odabrati reinvestiranje bez čekanja isplate i ponovne uplate. Ulaganje je tako postalo dostupnije, a ponovno ulaganje jednostavnije. Digitalni upis pridonio je i financijskoj pismenosti i širenju baze ulagatelja. Stoga smatram da digitalizacija ovog procesa predstavlja veliku prekretnicu.
Jesu li ti kanali otvoreni i privatnim izdavateljima?
Da, dostupni su im E-RIZNICA, M-RIZNICA i Finine poslovnice. Ta je infrastruktura omogućila tri uspješne inicijalne javne ponude dionica (IPO) i jednu sekundarnu javnu ponudu (SPO).
Time se poduzećima otvara pristup širem krugu ulagatelja i dodatnim izvorima financiranja. No takve ponude zahtijevaju kvalitetne objave, dobro upravljanje i stalnu komunikaciju, a nakon njih potrebno je graditi likvidnost i povjerenje.
Što je dosad ostvareno u razvoju tržišta?
Smjer razvoja određuju Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj 2025. - 2030. i Akcijski plan 2025. - 2026. Njihovu provedbu prate radne skupine. Već imamo digitalni upis državnih izdanja, inicijalne javne ponude privatnih izdavatelja i Hanfin projekt PutNaTržište. Zakon o tržištu kapitala u proceduri je izmjene te bi i te izmjene trebale ići u smjeru smanjivanja troškova izdavatelja. Pritom je važno ulagateljima osigurati pravodobne i usporedive informacije.
Što očekujete od hrvatskog investicijskog računa?
Hrvatski investicijski račun (HIR) važan je sljedeći korak. Digitalizacija državnih izdanja pokazala je koliko jednostavan upis može približiti ulaganje građanima. HIR otvara prostor za dugoročnije ulaganje u dionice, obveznice i fondove, širi bazu domaćih ulagatelja i poduzećima može omogućiti dodatni izvor kapitala. Njegov doprinos tržištu ovisit će o tome koliko će građana aktivno ulagati, koliko će ulaganja biti raznovrsna i u kojoj će mjeri kapital biti usmjeren prema gospodarstvu. Važan je dio tog procesa kvalitetno informiranje građana o poreznom tretmanu, troškovima i rizicima ulaganja. Zato moramo jačati financijsku pismenost kako bi građani mogli donositi promišljene odluke i graditi povjerenje u dugoročno ulaganje.
Što je PutNaTržište i kome može pomoći?
Riječ je o edukativno-simulacijskom programu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Ministarstva financija, u kojem je Fina institucionalni partner. Poduzeće prije ulaganja može provjeriti odgovara li mu tržišno financiranje i što treba pripremiti, od izvještavanja i upravljanja do izbora instrumenta. Pilot je koristan ako poduzeće zna što dalje, čak i ako još nije spremno za tržište. To je simulacija, a ne izuzeće od pravila.
Što europske promjene znače za domaću infrastrukturu?
Unija štednje i ulaganja želi povezati štednju s dugoročnim financiranjem, a paket za integraciju i nadzor te Akt o uvrštenju ciljaju na manje fragmentirano i dostupnije tržište. Sama integracija ipak ne stvara domaće izdavatelje ni likvidnost. Za to trebaju usklađeni procesi, kvalitetni podaci i infrastruktura. Troškovi i otpornost ovise o kliringu, sredstvima osiguranja, upravljanju rizikom i namiri. Vlasnička struktura može pridonijeti usklađenijim procesima, kvalitetnijim podacima, sigurnosti i digitalizaciji. Pritom su nužne jasne odgovornosti, operativna neovisnost, jednak pristup i neovisni nadzor.
Kako se pripremiti za kraću namiru i nove tehnologije?
Od 11. listopada 2027. prelazimo na T+1, odnosno na namiru sljedećeg radnog dana nakon trgovanja. To zahtijeva prilagodbu rokova, automatizaciju i koordinaciju sudionika te kibernetičku otpornost i kontinuitet rada. Pilot-projekt infrastrukture temeljene na tehnologiji distribuiranog zapisa (DLT) omogućuje testiranje trgovanja i namire instrumenata u obliku digitalnih tokena. Pritom treba procijeniti koristi, povezanost sustava, pravnu sigurnost i zaštitu ulagatelja.
Kakvu ulogu Zagrebačka burza treba imati nakon uvrštenja?
Uvrštenjem počinje nova faza odnosa kompanije s tržištem. Zagrebačka burza pritom osigurava uređeno trgovanje, okvir za objavu informacija i podršku izdavateljima. Kvalitetne i pravodobne objave, vidljivost kompanija i interes ulagatelja za trgovanje pridonose trajnosti tog odnosa. Zato se razvoj tržišta ne očituje samo u broju novih izdanja nego i u tome koliko su izdavatelji aktivni i prepoznatljivi nakon uvrštenja.
Koji su prioriteti i kako mjeriti uspjeh?
IPO je važna mogućnost za kompanije kojima odgovara izlazak na javno tržište. Istodobno treba razvijati i druge mogućnosti financiranja, poput izdavanja obveznica i pristupa multilateralnim trgovinskim platformama (MTP), kako bi poduzeća mogla odabrati instrument koji odgovara njihovoj fazi razvoja i potrebama za kapitalom. Praćenje provedbe treba pokazati u kojoj fazi i zašto poduzeća odustaju te koje im mjere mogu pomoći. Osim prometa, treba pratiti i koncentraciju trgovanja, a za T+1 treba uskladiti provedbu s europskim planom i testirati cijeli lanac trgovanja i namire. Uspjeh se vidi u ponovljenim izdanjima, likvidnosti nakon uvrštenja i kvaliteti objava, uz praćenje financijske pismenosti ulagatelja.
Sadržaj nastao u suradnji s Finom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....