Hrvatska elektroprivreda (HEP) itekako je zainteresirana za projekte primjene geotermalne energije i već radi na pripremi prostorno-planskih dokumenata, objavio je na jučerašnjem skupu Agencije za ugljikovodike (AZU) direktor Strategije i razvoja HEP-a Dražen Lovrić. Komentirajući AZU-ova otkrića izvora geotermalne energije pokraj Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića, Lovrić je podsjetio da se radi o gradovima u kojima HEP-Toplinarstvo već pruža usluge grijanja i ulaže u pripadajuću infrastrukturu.
- Pruža nam se prilika za potpunu dekarbonizaciju grijanja u četiri spomenuta grada. Kada govorimo, primjerice, o Velikoj Gorici i istražnoj bušotini koja je potvrdila izvor geotermalne energije u tom gradu, možemo razmišljati o spajanju Velike Gorice i Zagreba na jedan, geotermalni izvor grijanja - rekao je Lovrić, čiju je ocjenu o Zagrebu nadopunila direktorica Sektora za geotermalnu energiju AZU Martina Tuschl, podsjetivši da metropola ima i zaseban geotermalni potencijal koji se već koristi za grijanje Sportskog centra Mladost na Savi.
Gradonačelnici gradova u čijoj je blizini AZU pronašao izvore geotermalne energije, Josip Romić (Vinkovci) i Željko Turk (Zaprešić), kao i zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin, istaknuli su na skupu AZU kako su zainteresirani za zajednička ulaganja s HEP-om u spajanje izvora geotermalne energije na centralne toplinske sustave u svojim sredinama.
Rezanje cijena
Trenutačno HEP-Toplinarstvo osigurava energiju za grijanje u tim sredinama koristeći plin i mazut.
- Grijanje na geotermalne izvore moglo bi, prema europskim iskustvima, biti jeftinije 50 do 70 posto od sadašnjih cijena - ustvrdio je Josip Romić, skrenuvši pozornost na aktualne globalne poremećaje koji, primjerice, utječu na cijene plina. Što, međutim, treba uslijediti u redoslijedu ulaganja nakon što je AZU pronašao izvore geotermalne energije pokraj spomenutih gradova, pojasnila je Marica Balen iz AZU.
- Prvo što je potrebno učiniti nakon pozitivnih rezultata istraživačkih bušotina jest izgradnja utisnih bušotina na istim lokacijama. Da bi postojeći sustavi grijanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Zaprešiću i Vinkovcima bili priključeni na izvore geotermalne energije, bit će potrebno izgraditi infrastrukturu do izvora. Trebat će definirati trase toplovoda do bušotina, rješavati imovinsko-pravne odnose i prilagođavati prostorne planove kako bi se izgradili toplovodi - navela je Marica Balen.
Kada su u pitanju iznosi potrebnih ulaganja kako bi se geotermalni izvori pripojili na sustave grijanja u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i u Vinkovcima, samo za pripreme i montiranje utisnih bušotina bit će potrebno 30 milijuna eura. I za potonje ulaganje AZU će posegnuti u fondove Europske unije.
Plodovi znanja
Predsjednik Uprave AZU-a, Marijan Krpan, ocijenio je dosadašnje rezultate u istraživanju izvora geotermalne energije izvanrednima, navevši, među ostalim, kao dokaz te ocjene standardne proračune prema kojima je vjerojatnost pronalaska geotermalne energije na istraživačkoj lokaciji 6,25 posto.
- Mi smo imali pogodak od 100 posto. Razlika između 6,25 i 100 posto ne može biti slučajna, već je plod znanja. Mi smo dokazali da imamo znanje - poručio je Krpan, izrazivši uvjerenje kako bi rezultati AZU na istraživanju geotermi mogli biti putokaz i za istraživanje ugljikovodika.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar podsjetio je da su istraživanja geotermalnih izvora u blizini spomenuta četiri grada financirana s 50,8 milijuna eura iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti.
- Geoterme su jedan od najperspektivnijih izvora obnovljivih izvora energije i imat će potporu države - najavio je Špehar.
Zagreb i Ljubljana
Natjecanje za poticaje iz fondova Europske unije za primjenu geotermalne energije najavio je i zamjenik gradonačelnika Osijeka.
- Od istražne bušotine do centralnog toplinskog sustava Osijeka ima 6,3 kilometara. Osijek je spreman izgraditi potrebne cjevovode, no ako postoje i drugi izvori financiranja, zašto ih ne iskoristiti - poručio je Dragan Vulin.
Predstavnici HEP-Toplinarstva upozorili su sudionike skupa da je standard u Europi da gradske sustave grijanja financiraju i da su njihovi vlasnici gradovi, dok je u Hrvatskoj izniman slučaj jer je toplinska infrastruktura u vlasništvu državnog poduzeća, odnosno HEP-a. Skrenuli su pozornost i na činjenicu da cijene grijanja u Hrvatskoj nisu mijenjane od 2012. te da grijanje za stan od 80 kvadrata u Zagrebu nosi godišnji trošak od 450 eura što je, istaknuli su, dvostruko jeftinije od istovrsnog troška u Ljubljani.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....