Nevjerojatno: Bacamo struju jer ju nemamo gdje spremiti. Gubimo energiju za 20.000 kućanstava

Zbog zagušenja u domaćoj prijenosnoj mreži električne energije i posljedičnih negativnih burzovnih cijena električne energije, Hrvatska je samo prije tri godine izgubila vrijednost struje dovoljnu za godišnju opskrbu 20 tisuća kućanstava, upozorili su investitori u obnovljivce okupljeni pri Odjelu za energetiku Hrvatske gospodarske komore (HGK). Da bi se smanjili i spriječili spomenuti gubici, investitori i HGK kroz pripadajući "position paper" traže hitne mjere države da bi se potaknule i realizirale investicije u skladištenje električne energije, odnosno baterije.

- Gubici zbog negativnih cijena gotovo su svakodnevni i sve veći. U petak 6.ožujka imali smo na našoj burzi električne energije šest sati negativnih cijena koji su dosegnuli cijenu minus 68 eura po megavatsatu. To je fascinantan podatak jer smo u trećem mjesecu i zbog toga se ove godine očekuje čak 350 sati negativnih burzovnih cijena struje - upozorio je zamjenik predsjednika Udruženja OiE HGK Aljoša Pleić ilustrirajući utjecaj negativnih cijena na rad sunčanih elektrana. Prosječno, naveo je Pleić, sunčane elektrane imaju 1200 sati rada godišnje, pa kada se spomenuto očekivanje broja negativnih cijena primijeni na solare, dolazi se do podatka da gotovo trećinu proizvodnje neće predati u mrežu jer nemamo razvijene baterijske sustave.

Plan razvoja prijenosne mrežu šalje nam lošu poruku, upozorio je zamjenik predsjednika Udruženja OiE HGK Aljoša Pleić.

Hgk/

- Europa u ovom trenutku ima instalirano 27.000 megavata u baterijama, a mi imamo 11 megavata. Nismo baš toliko mali u odnosu na EU da bismo imali ovakav zaostatak - komentirao je Pleić podsjetivši da je Hrvatska značajan uvoznik električne energije, što znači da uvozi i struju iz inozemnih baterija.

Usporavanje investicija

Govoreći o prijedlozima investitorima za ubrzanje investicija u baterije, Pleić je između ostalog upozorio da je trenutačno u javnoj raspravi Desetogodišnji plan razvoja prijenosne mreže od 2026. do 2035. koji, istaknuo je, ide na usporenje ulaganja u mrežu. - Time nam se šalje poruka da je upitna realizacija novih projekata koji čekaju naknade za priključenje, a koji su dobili nekakve ugovore. To stvara veliku pravnu i ekonomsku nesigurnost - komentirao je zamjenik predsjednika Udruženja OiE HGK.

Prema riječima voditeljice Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Tamare Kelave, prvi korak države u smjeru otvaranja investicija u baterije treba biti donošenje cijene naknade za priključenje. - Cijena naknade za priključenje čeka se od rujna 2022., odnosno više od 1200 dana. Cijena priključenja je ključni faktor koji utječe na odluku je li neki projekt isplativ ili nije - upozorila je Kelava dodavši da se cijena naknade priključenja direktno nadovezuje na problematiku energetskih odobrenja, što je prvi formalni korak. Lokacijska dozvola za elektranu ili baterije, podsjetila je, mora se riješiti u roku od tri godine od izdavanja energetskog odobrenja, što je u aktualnim kašnjenjima nemoguć pothvat.

- Više od 350 megavata dodijeljenih energetskih odobrenja već je isteklo - navela je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo.

Kao treću odluku koju bi država što prije trebala donijeti da bi se pospješile investicije u baterije investitori su označili usklađivanje propisa o energetskom odobrenju s ulaganjima u baterije. Nejasno je, kažu u HGK, treba li za postojeću elektranu mijenjati energetsko odobrenje ako se dodaju baterije te hoće li ugradnja baterije utjecati na status povlaštenog proizvođača električne energije.

Izmjene zakona

U Komori ističu da je interes investitora za ulaganja u baterije velik, no postojeća regulativa za energetska odobrenja zasad samo na papiru potiče uključivanje baterijskih pohrana u projekte obnovljivih izvora energija. Zahtjevi iz "position papera", kako se čulo, iziskuje izmjene Zakona o električnoj energiji.

Iznoseći trenutačnu situaciju s proizvodnjom u elektranama na obnovljive izvore energije i investicijama u obnovljivce, Tamara Kelava ukazala je, između ostalog, na rast instaliranih solarnih elektrana zahvaljujući mjesečnom rastu novih solara na mreži od 25 do 30 megavata mjesečno.

- Veliki je interes za solarima, tehnologija je postala pristupačnija. Trenutačno ima oko 1,3 gigavata instalirane snage u sunčanim elektranama, nakon što je prošle godine priključeno 417 megavata - navela je voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo. Govoreći o ciljevima za baterije iz nacionalne energetske politike, samostalna savjetnica u Odjelu za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Nina Domazet podsjetila je da bi prema tom planu Hrvatska trebala do 2030. imati u baterijskim sustavima instaliranih 250 megavata. U ovoj godini, dodala je Domazet, očekivanja su da bismo trebali dosegnuti tek oko 25 posto ciljanih instaliranih kapaciteta baterija za 2030.