Hrvatska bi u idućem desetljeću mogla imati manjak od oko 327.000 radnika

Trendovi rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti nastavit će se, navodi se u strategiji poslovanja HZZ-a do 2030., u kojoj se upozorava na starenje i pad radno sposobnog stanovništva te se iznosi i procjena OECD-a da bi Hrvatska u idućem desetljeću mogla imati manjak od oko 327.000 radnika.

Projekcije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pretpostavljaju stabilan rast BDP-a od 2,5 posto godišnje, uz nastavak rasta zaposlenosti - s 1,73 milijuna u 2025. do 1,84 milijuna do 2030., što predstavlja gotovo 110 tisuća više zaposlenih. HZZ napominje da BDP i zaposlenost ostaju pozitivno korelirani, pa tako predviđeni rast BDP-a vodi do stabilnog povećanja zaposlenosti za 30 do 35 tisuća osoba godišnje.

S druge strane, očekuje se da će broj nezaposlenih i dalje padati, uz određene nestabilnosti zbog sezonskih efekata tržišta rada. Tako će, prema projekcijama, do 2030. broj nezaposlenih pasti na manje od 60 tisuća, s oko prosječne 81 tisuće nezaposlenih na razini 2026. godine.

HZZ očekuje da će broj korisnika novčane naknade ostati relativno stabilan, od 20 do 26 tisuća, ali da će udio korisnika unutar ukupno nezaposlenih značajno porasti. To implicira da će sve veći udio nezaposlenih ostvarivati pravo na novčanu naknadu jer se očekuje stanje pune zaposlenosti i strukturalnih promjena u profilu nezaposlenih, u smislu manje mladih, manje dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnih radnika koji ulaze samo privremeno u nezaposlenost između dva radna odnosa, navode.

"Zbog demografskih promjena, starenja stanovništva i nedostatka domaće radne snage, strani radnici postaju važan čimbenik održavanja gospodarske aktivnosti i popunjavanja potreba poslodavaca. Istodobno, takvi trendovi dodatno naglašavaju potrebu za aktivacijom domaće radne snage, razvojem vještina i učinkovitim usklađivanjem ponude i potražnje na tržištu rada", poručuje HZZ.

Ključni zaključak OECD-ove analize za Hrvatsku jest da demografija postaje dominantna strukturna sila hrvatskog tržišta rada.

"Bez snažnih, koordiniranih i teritorijalno diferenciranih politika, Hrvatska ulazi u razdoblje trajnog manjka radne snage, usporavanja rasta i fiskalnog pritiska - čak i uz nisku nezaposlenost. Drugim riječima, problem tržišta rada više nije nezaposlenost, nego nedostatak ljudi, vještina i produktivnosti", navodi se.