NOVI PODACI

Hrvatska je u rujnu srušila turistički rekord

Nijemaca manje, ali Austrijanaca čak 15,7, a Amerikanaca 12,8 posto više

Piše:

Objavljeno: 8. studenoga 2026. 13:18

HNB je u procijenio da bi BDP u trećem tromjesečju mogao porasti 2,8% na godišnjoj razini, 1,2% u odnosu na 2. tromjesečje

Niksa Stipanicev/Cropix

Rujanski turistički rezultati i ove su godine poboljšali ukupnu sliku sezone, dodatno potvrđujući sve izraženiji trend dolazaka gostiju i nakon završetka glavnog dijela ljeta. Prema podacima DZS-a, u rujnu je ostvareno rekordnih 12,3 milijuna noćenja i 2,5 milijuna dolazaka turista, što je 3,5 odnosno tri posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Na razini trećeg tromjesečja, koje obuhvaća glavninu ljetne sezone, ostvareno je 3,1 posto više noćenja i 2,6 posto više dolazaka nego lani. Zahvaljujući dobrim rezultatima u rujnu, rast je ubrzan u odnosu na prva dva ljetna mjeseca. Ipak, zbog skromnijih rezultata u prvom dijelu godine, u prvih devet mjeseci broj dolazaka bio je veći za 1,8 posto, a broj noćenja za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.

Prilagođavanje cijena

Najviše stranih turista i u rujnu je stiglo iz Njemačke, na koju se odnosilo 20,6 posto ukupnih dolazaka stranih gostiju i gotovo trećina njihovih noćenja. Ipak, u usporedbi s lanjskim rujnom broj dolazaka njemačkih turista bio je manji za 2,9 posto, a broj noćenja za dva posto. Slabiji interes njemačkih gostiju mogao bi se povezati s usporavanjem njemačkoga gospodarstva i opreznijom potrošnjom kućanstava, koja se odražava i na odluke o putovanjima. Dio manjka nadoknadili su gosti s drugih tržišta, ponajprije iz Austrije, čija su noćenja porasla 15,7 posto, te SAD-a, s rastom od 12,8 posto. Rast interesa za Hrvatsku pokazali su i gosti iz Češke, koji su ostvarili 7,2 posto više noćenja, Slovenije (5,7 posto) i Poljske (5,1 posto).

Hrvatsku munjevito osvaja novi turistički fenomen. Ulažu se milijuni eura, za njim poludjele mlađe generacije

Unatoč poboljšanju fizičkih pokazatelja i nastavku rasta prihoda od turizma, analitičari upozoravaju da cjenovna konkurentnost ostaje jedan od ključnih rizika za nastavak turističkog rasta. Ipak, rujanski rezultati mogli bi upućivati na to da se i dio turističkog sektora počeo cjenovno prilagođavati tržišnim okolnostima, što je važno za održavanje potražnje i produljenje sezone. U uvjetima sve snažnije konkurencije mediteranskih destinacija, fleksibilnija cjenovna politika mogla bi postati jedan od preduvjeta daljnjeg rasta.

Sve upućuje na to da turizam i dalje pruža važnu potporu osobnoj potrošnji, pa i ukupnoj potražnji u hrvatskoj ekonomiji. Tome u prilog govore i podaci o prometu u trgovini na malo, koji je u rujnu realno porastao 2,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u usporedbi s kolovozom bio veći za 0,5 posto. Pritom je promet prehrambenim proizvodima, pićem i duhanskim proizvodima na godišnjoj razini porastao 4,3 posto, a neprehrambenim proizvodima 3,1 posto. U prvih devet mjeseci realni promet u trgovini na malo bio je veći za 2,4 posto nego u istom razdoblju lani.

Kako je potrošnja kućanstava ključna sastavnica BDP-a za očekivati je da će dati doprinos i rastu BDP-a u trećem tromjesečju, za koji će prvu procjenu DZS objaviti 27. studenog. Prema najnovijoj procjeni Ekonomskog instituta, rast bi mogao iznositi oko dva posto na godišnjoj razini. Institut procjenu temelji na kretanju prihoda od PDV-a, prometa u trgovini na malo, industrijske proizvodnje i turističkih dolazaka, pri čemu su godišnji pokazatelji uglavnom bili pozitivni, unatoč mjesečnom padu trgovine i industrijske proizvodnje u kolovozu.

Poslovni optimizam

HNB je pak u rujanskom Biltenu procijenio da bi realni BDP u trećem tromjesečju 2026. mogao porasti 2,8 posto na godišnjoj razini, odnosno 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je znatno optimističnija procjena od one Instituta. HNB-ova procjena temelji se na modelu brze procjene ekonomske aktivnosti i povoljnim kretanjima većine tada dostupnih pokazatelja, poput industrijske proizvodnje i maloprodaje.

Jutarnji je bio na najprestižnijoj svjetskoj turističkoj burzi u Londonu: Ovo su najnoviji trendovi

HNB je zabilježio i oporavak pouzdanja potrošača te jačanje poslovnog optimizma. No, usporavanje ekonomske aktivnosti itekako je prisutno, što se odražava i na sporiji rast zaposlenosti.

Prema podacima HZMO-a, broj osiguranika, jednog od važnih pokazatelja kretanja zaposlenosti, u listopadu je na godišnjoj razini porastao za 0,71 posto, odnosno za 12.501 osobu u odnosu na isti mjesec lani. Usporedba s listopadom 2024. pokazuje nešto snažniji rast: u dvije godine broj osiguranika povećan je za 40.961 ili 2,38 posto.

HZMO: U obrazovanju čak 5.000 više zaposlenih

U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u rujnu je bilo 120.136 osiguranika HZMO-a, što znači da je njihov broj u godinu dana povećan za 2.745. U trgovini ih je bilo 1.850 više, a u građevinarstvu oko 3.700. Ipak, najveći doprinos godišnjem rastu ukupnog broja osiguranika, koji je premašio 12 tisuća, dalo je obrazovanje. U toj je djelatnosti broj osiguranika povećan za oko pet tisuća, na 139.578. Nastavljen je i rast zaposlenosti u zdravstvu, gdje je broj osiguranika porastao za približno 3.100. Istodobno, u prerađivačkoj industriji zabilježen je pad od 4.318 osiguranika, na ukupno 242.326.