JEDAN OD KLJUČNIH IZAZOVA

Hrvati u zdravstvo ulažu puno manje novca od prosjeka EU. Uskoro bi cijeli sustav mogao biti ugrožen

Niska potrošnja, manji udio u BDP-u i oslonac na javne izvore otkrivaju krhak financijski okvir
 Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix
Niska potrošnja, manji udio u BDP-u i oslonac na javne izvore otkrivaju krhak financijski okvir

U nastavku donosimo:

  • pregled ključnih nalaza znanstvenog rada Sanje Pešić (zdravstvena ekonomija) i Mirka Pešića (zdravstvena politika) o financiranju hrvatskog zdravstva
  • gdje se Hrvatska nalazi prema tri glavna indikatora financiranja u odnosu na EU
  • što znači oslanjanje na Bismarckov model za dostupnost i otpornost sustava
  • koji su rizici održivosti u kontekstu starenja stanovništva i javnih izvora
  • strukturu javnog i privatnog financiranja te usporedbu s državama zapadne i srednje Europe
  • fokus na učinkovitost: gdje nastaju troškovno neisplative prakse i gdje su najveći potencijali ušteda


U usporedbi s prosjekom Europske unije građani Hrvatske puno manje novca izdvajaju za zdravstveni sustav. Zaostatak je jasan i u druga dva ključna pokazatelja financiranja zdravstva: ukupnim izdacima i udjelu zdravstva u BDP-u. Zdravstveni sustav snažno je oslonjen na javne izvore financiranja, pa je jasno kako se pitanje upravljanja zdravstvenim troškovima nameće kao jedno od ključnih fiskalnih i društvenih izazova.

Zaključak je to znanstvenog rada Sanje Pešić s osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo i Mirka Pešića s Medicinskog fakulteta Osijek.

Rezultati istraživanja, temeljeni na detaljnom pregledu podataka i statističkoj obradi, u skladu su s drugim znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju da zemlje srednje i istočne Europe, odnosno novije članice EU-a, u...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. svibanj 2026 08:02