Predstavnici Hrvatskih šuma potvrdili su na skupu Hrvatske udruge poslodavaca o stanju u drvnoprerađivačkoj industriji poskupljenje drvne građe od osam posto zbog rasta troškova poslovanja.
- Inflacija pogađa i nas, a posljednjih godina imamo velik rast troškova održavanja šuma zbog klimatskih promjena te štete od vjetroloma, poplava i porasta štetnih nametnika - obrazložio je odluku Hrvatskih šuma predsjednik Uprave tog javnog poduzeća Joško Radanović. Komentirajući najavu HŠ-a, direktor Drvnog centra Glina Elmor Baraković podsjetio je, među ostalim, na prethodno poskupljenje drvne građe od devet posto.
Buba u Jankovićevu autu razotkrila aferu Hrvatske šume, doslovno su snimljeni kako broje eure, imali su i šifru: ‘Nosim ti viljamovku!‘
- Ne znam tko može izdržati takva uzastopna poskupljenja u dva mjeseca. Da nismo ulagali u proizvodnju električne energije, već bismo bili ‘pod vodom‘. Iz nekih vrsta drva, kao što je bukva, ne može se raditi nikakav finalni proizvod - rekao je Baraković.
Nedostatak sirovine
Predsjednik Uprave Bjelin Industriesa Croatia Robert Žulj požalio se i na kvalitetu usluga Hrvatskih šuma.
- U Hrvatskoj smo uložili 300 milijuna eura, a susrećemo se sa situacijama da ne možemo dobiti dva kamiona kvalitetne sirovine. Mi i Hrvatske šume moramo biti partneri - apelirao je Žulj. Reagirajući na spomenute istupe, Radanović ustvrdio je da Hrvatske šume mogu ponuditi sirovinu koja je na raspolaganju te da se ugovori o isporuci sirovina sklapaju na temelju javnog poziva.
- Svi trebaju određene količine kada tržište raste, ali Hrvatske šume moraju održavati poslovanje i kada nema rasta potražnje - rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, čiji su predstavnici ukazali i na probleme nepovlačenja drvne sirovine iz njihova skladišta koja je ugovorena za isporuku.
Predsjednik HUP - Udruge drvne i papirne industrije Ivić Pašalić zatražio je aktivniju ulogu države u zaštiti domaće drvne industrije i usmjeravanju njezina razvoja.
- Ne mogu Hrvatske šume same pomoći drvnoj industriji. Šume održavaju i nešto što je osnova života u Hrvatskoj, a to su čist zrak, pitka voda i prekrasna priroda. Bez toga u Hrvatskoj ne da nema turizma, nego nema ničega. Onaj tko bi išao privatizirati šume, počinio bi veleizdaju - komentirao je Pašalić. Zatražio je od Hrvatskih šuma i institucija da istraže izvoz najkvalitetnijih trupaca u inozemstvo. Za izvoz najkvalitetnijih furnirskih trupaca od hrasta netko bi trebao u zatvor, dodao je Pašalić.
Neuspjeli pokušaji
Pašalić se osvrnuo i na česte kritike na račun drvoprerađivača da izvoze trupce umjesto da proizvode i izvoze namještaj.
- U ovoj prostoriji su svi koji nešto znače u drvnoj industriji, pa neka nam netko kaže koji se to finalni proizvod, koji namještaj, može proizvoditi u Hrvatskoj, a da mi to ne želimo. Većina nas je pokušala proizvoditi finalne proizvode i vidjeli smo da to nije održivo u sadašnjim uvjetima. Tko je lud da ide u nešto što je osuđeno na propast? Trideset tisuća obitelji u Hrvatskoj ovisno je o ovoj industriji, generiramo 16 milijardi eura godišnjeg prihoda, a u razmjeni s inozemstvom imamo suficit, što je rijetkost - kazao je Pašalić, izrazivši žaljenje što na skup nije došao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i šumarstva David Vlajčić. Umjesto Vlajčića, koji je bio na sjednici Vlade, skup je uvodnim obraćanjem pozdravio državni tajnik u resornom ministarstvu Marinko Beljo, obećavši dijalog s poduzetnicima.
- Vodite računa o tome da nisu svi dobronamjerni koji utječu na odluke koje se donose. Neki žele uništiti proizvodnju kako bi imali prazan prostor - upozorio je Beljo.
Apel znanstvenika
Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić predstavio je poslodavcima u drvnoprerađivačkoj industriji rezultate istraživanja o unaprjeđenju proizvodnje i poslovnih rezultata tvrtki u toj branši. Drezgić je, među ostalim, skrenuo pozornost na nisku dobit i dodanu vrijednost u domaćoj u odnosu na drvnoprerađivačku industriju u drugim državama EU, poput Finske, Austrije i Švedske.
- Drvnoprerađivačka industrija od strateške je važnosti za našu zemlju i mora biti dio industrijske strategije koja se trenutačno izrađuje. Moramo pažljivo planirati njezino poticanje i razvoj, inače bi mogla doživjeti sudbinu brodogradnje - apelirao je Drezgić.
Poslodavci u drvnoprerađivačkoj industriji upozorili su i na nelojalnu konkurenciju u zemljama okruženja, subvencioniranu azijsku industriju i na rad na crno dijela domaćih pružatelja usluga u industriji.
- Europa je slaba, carine na robu iz Europe, kada ide na strana tržišta, iznose 20, 30 i više posto. Cjelokupna proizvodnja masivnog namještaja dolazi iz Azije, sve drugo su priče. U Srbiji i BiH imate tvornice s kineskim kapitalom u kojima rade isključivo Kinezi - naveo je Baraković.
Rast broja tvrtki
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković pozvao je tvrtke u drvnoprerađivačkoj industriji na ulaganja u automatizaciju i digitalizaciju kako bi se povećala njihova profitabilnost i dodana vrijednost.
- U Hrvatskoj se dobro živi, iz nje se ljudi više ne iseljavaju. Postoji prostor za veliki napredak drvnoprerađivačke industrije, ali se mora povećati njezina konkurentnost - ocijenio je Balković.
Direktor jednog od najvećih domaćih proizvođača parketa PPS Galeković Filip Galeković izrazio je uvjerenje kako automatizacija i digitalizacija ne znače prestanak potrebe za radnicima.
- U ovom trenutku mi kao industrija imamo manjak radne snage, što prije desetak ili više godina nisam mogao ni sanjati - komentirao je Galeković. Drezgić je skrenuo pozornost na podatak da se broj tvrtki u ovoj branši povećava posljednjih godina, kao i zaposlenost, što je rijetkost i u europskim okvirima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....