Hrvatska je u posljednjih šest godina gotovo prestala rasti kada je riječ o broju stranih turističkih dolazaka, dok su njezini glavni konkurenti na Mediteranu ostvarili znatno bolje rezultate. U odnosu na 2019. godinu, Hrvatska je 2025. imala samo 1,5 posto više dolazaka stranih gostiju u turističkom smještaju, dok je Malta ostvarila rast od 40 posto, Turska 26 posto, Portugal 21 posto, a Grčka 13 posto. Istodobno je Hrvatska ostvarila najveći rast prihoda po stranom gostu među uspoređenim destinacijama, ponajprije zahvaljujući rastu cijena.
Pokazala je to analiza koju je na 28. kongresu hotelijera u Poreču predstavio Siniša Topalović, globalni voditelj savjetovanja u turizmu tvrtke Horwath HTL, upozorivši da se hrvatski turizam nalazi na svojevrsnoj prekretnici.
- Hrvatska je prestala rasti, naši konkurenti nisu. Šest godina nakon 2019. imamo praktički isti broj stranih gostiju u turističkom smještaju, dok su Grčka, Portugal, Turska i Malta ostvarili znatno veći rast. Ne možemo i ne bismo trebali kao industrija biti zadovoljni takvim rezultatom - upozorio je Topalović.
Od velikog rasta do stagnacije
Posebno je zanimljiva usporedba dvaju razdoblja. Između 2013. i 2019. Hrvatska je ostvarivala prosječni godišnji rast stranih turističkih dolazaka od 8,3 posto, čime je bila među najbrže rastućim destinacijama. Međutim, od 2019. do 2025. prosječna godišnja stopa rasta pala je na svega 0,3 posto.
Iako je usporavanje rasta zabilježeno i u drugim mediteranskim zemljama, razlika je velika. Portugal je u posljednjih šest godina ostvarivao prosječni godišnji rast od 3,2 posto, Slovenija 2,6 posto, a Grčka dva posto.
- Moramo biti objektivni i priznati da su se stope rasta usporile i u drugim državama. Međutim, kada usporedimo naših 0,3 posto godišnjeg rasta s 3,2 posto Portugala ili 2,6 posto Slovenije, jasno je da naš model rasta više ne daje rezultate kakve je davao ranije. Stalno udaramo u svojevrsni stakleni plafon - rekao je Topalović.
Naime, kada se usporede prihodi od putovanja po dolasku stranog gosta u smještaj, Hrvatska je između 2019. i 2025. ostvarila rast od čak 43 posto, sa 608 na 869 eura. Portugal je rastao 32 posto, Španjolska 25 posto, Grčka 16 posto, a Cipar 15 posto.
- Rasli smo cijenom, a ne volumenom. Bez daljnjeg rasta kvalitete proizvoda prostor za povećanje cijena značajno se sužava. Moramo biti svjesni da su i naši konkurenti imali inflaciju, rast troškova energije, rada i gradnje, ali nisu svi povećavali cijene jednakom dinamikom kao Hrvatska - istaknuo je.
Pad konkurentnosti
Još ozbiljniji problem pokazuje usporedba turističke konkurentnosti. Prema pokazateljima Svjetskog ekonomskog foruma koje je predstavio Topalović, Hrvatska je u promatranom razdoblju pala za tri mjesta, na 46. poziciju. Slovenija je na 45. mjestu, dok su druge konkurentske zemlje napredovale. Albanija je skočila za čak 20 mjesta, Turska za 13, a Grčka za četiri mjesta.
- Naš najjači segment i dalje je osnovni turistički proizvod. Hoteli, resorti i smještaj među najbolje su ocijenjenim komponentama hrvatske turističke ponude. Tu smo peti globalno i to znači da je privatni sektor napravio dobar posao. S hotelima kakve danas imamo možemo parirati najboljim hotelima u Ateni ili Barceloni. Međutim, kada izađemo iz hotela i pokušamo doći do zračne luke, koristiti javni prijevoz ili pronaći otvoren restoran u studenome, dolazimo do problema - upozorio je Topalović.
Kao primjer naveo je Poreč i Eufrazijevu baziliku, jedan od najvrjednijih hrvatskih spomenika pod zaštitom UNESCO-a.
- Nalazimo se u Poreču, gdje imamo Eufrazijevu baziliku, svjetsku baštinu UNESCO-a. Ali kada bismo danas otišli u njezin obilazak, nisam siguran da bismo se tamo mogli zadržati dva sata. Kolika je stvarna turistička vrijednost resursa koji nije dovoljno dobro interpretiran i prezentiran? Upravo takve stvari utječu na konkurentnost destinacije - objasnio je.
Tirana prestigla tri hrvatske zračne luke
Koliko Hrvatska zaostaje u razvoju prometne povezanosti, Topalović je ilustrirao usporedbom zračnih luka. Tirana je 2019. imala oko 3,3 milijuna putnika, a 2025. čak 11,64 milijuna. To je više nego što su iste godine zajedno ostvarile zračne luke Zagreb, Split i Dubrovnik, koje su imale ukupno 11,61 milijun putnika.
Rast prometa zračne luke Tirana između 2019. i 2025. iznosio je čak 249 posto, dok je ukupni promet hrvatskih zračnih luka porastao 23 posto. Među hrvatskim zračnim lukama najviše je napredovao Zadar, s rastom od 107 posto. Zagreb je ostvario rast od 37 posto, Split 18, a Dubrovnik sedam posto.
Istodobno su dvije hrvatske zračne luke zabilježile pad prometa. Rijeka je imala 22 posto manje putnika nego 2019. godine, a Pula čak 29 posto manje.
- Ako želimo razvijati predsezonu i posezonu, ako želimo kvalitetniji turizam i promijeniti strukturu gostiju, zračna povezanost nešto je na čemu moramo strateški raditi. Nije važno samo povećavati volumen, nego i strukturu putnika, kvalitetu povezanosti i tržišta koja želimo privući - naglasio je Topalović.
Posebno je zanimljivo da je snažan rast Tirane potaknut promjenama u upravljanju zračnom lukom i dolaskom niskotarifnih prijevoznika, među kojima važnu ulogu ima Wizz Air. Takav razvoj pokazuje koliko prometna dostupnost može promijeniti turističke rezultate pojedine destinacije.
Hotela je premalo
Jedan od ključnih strukturnih problema hrvatskog turizma ostaje izrazito nizak udio hotelskog smještaja. Prema Topalovićevoj prezentaciji, hoteli čine samo oko 15 posto ukupnih turističkih kreveta, što otežava razvoj destinacije koja bi ostvarivala značajniji promet tijekom osam ili devet mjeseci godišnje.
- Sa samo 15 posto hotelskih kreveta jako je teško graditi cjelogodišnju destinaciju. Ne moramo čak govoriti o turizmu tijekom svih dvanaest mjeseci, ali moramo razgovarati o osam ili devet mjeseci turističkog prometa. Postojeći model rasta, koji se dominantno temelji na cijenama, u određenoj je mjeri iscrpljen i potrebna su nam nova rješenja - rekao je Topalović.
Za razliku od hotela, koji mogu organizirano razvijati prodaju, kongresne sadržaje, gastronomiju i druge oblike ponude izvan glavne sezone, veliki dio privatnog smještaja i dalje je snažno vezan uz ljetne mjesece.
Topalović smatra da je upravo razvoj hotelijerstva jedna od najvažnijih poluga za povećanje konkurentnosti. Međutim, Hrvatska i u tom segmentu zaostaje za regionalnim konkurentima, posebno kada je riječ o privlačenju međunarodnih hotelskih brendova i velikih investicija.
Potrebna je promjena modela
Njegova je poruka da Hrvatska mora prestati promatrati turistički uspjeh isključivo kroz prihode i cijene. Bez novih hotelskih kapaciteta, bolje prometne povezanosti, snažnijeg razvoja destinacijskih sadržaja i privlačenja međunarodnog kapitala teško će zadržati položaj na sve konkurentnijem mediteranskom tržištu.
- Imamo određene izazove i signale na koje moramo reagirati. To danas nije nikakva drama niti potop, nego poziv da neke stvari koje smo dosad radili na jedan način pogledamo iz druge perspektive i problemima pristupimo drukčije. Konkurentnost nam pada, hotelski deficit sve je izraženiji, a model rasta temeljen na cijenama dosegnuo je svoja ograničenja - zaključio je Topalović.
Hrvatska još uvijek ima iznimno vrijedne prirodne i turističke resurse, ali njezini konkurenti posljednjih su godina pokazali da se na temelju tih resursa može ostvariti znatno snažniji razvoj. Pitanje je hoće li Hrvatska na vrijeme promijeniti model koji joj je dosad donosio rast ili će nastaviti stagnirati dok drugi napreduju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....