Hrvatsko gospodarstvo ima snagu, ali pobjedu nosi brzina promjene

U vremenu ubrzanih promjena, više nije sporno hoće li se gospodarstvo transformirati, već tko će u toj transformaciji uhvatiti korak. Rezultati vodećih 1500 hrvatskih kompanija za 2025. godinu pokazuju da domaće gospodarstvo ima čvrste temelje, ali i da će daljnji uspjeh ovisiti prvenstveno o sposobnosti prilagodbe globalnim trendovima i iskorištavanja europskog okvira kao razvojne prednosti te o dodatnom osnaživanju poduzetništva, poduzetničkog duha i energije koji stoje iza tog rasta. Istodobno, prvi signali usporavanja rasta dodatno naglašavaju koliko će brzina i kvaliteta tih prilagodbi biti presudne.

Hrvatska je danas, zahvaljujući ulasku u europodručje i dubljoj integraciji u europsko tržište, u znatno stabilnijoj i predvidljivijoj poziciji nego prije deset godina. Stabilnost monetarnog okruženja, fiskalna disciplina te otporniji privatni sektor omogućili su poduzećima sigurnije poslovanje i dugoročnije planiranje razvoja. To se jasno reflektira i u rezultatima najuspješnijih kompanija, što potvrđuje da su temelji hrvatskog gospodarstva danas kvalitetniji nego u ranijim ciklusima.

Istovremeno, bankarski sektor prolazi kroz duboku transformaciju. Regulativa, tehnološki razvoj i promijenjena očekivanja klijenata redefiniraju način na koji banke posluju. Dok snažan regulatorni okvir ostaje ključ stabilnosti, dugoročna konkurentnost sve više ovisi o brzini prilagodbe, inovativnosti i sposobnosti pojednostavljivanja kompleksnih sustava. Upravo tu vidim jedan od ključnih izazova, ali i prilika.

Digitalizacija pritom više nije pitanje strategije nego temelj konkurentnosti. Bankarski sektor već godinama prolazi kroz intenzivan proces digitalne transformacije, pri čemu istovremeno zadržava stabilnost sustava i preuzima ulogu jednog od nositelja promjena u gospodarstvu. Naša je odgovornost graditi sigurno, transparentno i inkluzivno financijsko okruženje u kojem su prednosti novih tehnologija dostupne širokom krugu korisnika. Tehnološki napredak pritom omogućuje brže, jednostavnije i dostupnije financijske usluge, ali istovremeno zahtijeva kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, podatkovnu analitiku i kibernetičku sigurnost. Istodobno, promjene nisu ograničene samo na tehnologiju - one uključuju i način rada, organizacijsku kulturu te razvoj novih kompetencija. Agilni modeli rada, kraće vrijeme razvoja proizvoda i fokus na korisničko iskustvo postaju standard, a ne iznimka.

U takvom okruženju banke više nisu samo pružatelji financijskih usluga, već partneri u transformaciji poslovnih modela svojih klijenata. To se posebno odnosi na digitalizaciju, ali i na širu investicijsku dinamiku gospodarstva. Razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj u tom je smislu važan korak naprijed. Rast aktivnosti u tom segmentu pokazuje da interes investitora postoji, ali i da postoji prostor za njegov daljnji razvoj. I tu digitalna rješenja imaju ključnu ulogu - kroz jednostavniji pristup tržištu, niže transakcijske troškove i veću uključenost građana. Tako smo, primjerice, u Erste banci, uvođenjem digitalnog upisa vrijednosnih papira, online investicijskih usluga i novih platformi smanjili barijere ulaska i dali poticaj razvoju tržišta kapitala, što je posebno važno za manja gospodarstva poput hrvatskog.

Kada govorimo o perspektivama hrvatskog gospodarstva, imamo razloga za optimizam. Naše su tvrtke puno zdravije u odnosu na vrijeme prije desetak godina, a posebno one male i srednje veličine, koje su sada puno bolje kapitalizirane, imaju veću likvidnost te prihvatljive razine zaduženosti, što otvara prostor za daljnji zdrav i kvalitetan rast. Jako je puno lijepih, uspješnih i kvalitetnih poduzetničkih priča u Hrvatskoj. Posebno bih izdvojio sjeverni dio Hrvatske, gdje postoje tvrtke - volim ih tako zvati - skriveni prvaci o kojima se možda manje govori, s udjelom izvoza od gotovo 90 posto. Upravo su to pozitivni primjeri oko kojih treba graditi i unapređivati poduzetničku i tržišnu klimu u Hrvatskoj, kao glavni motor razvoja realnog sektora i ukupnog gospodarstva.

Uz njih, sektori poput ICT-a, logistike, farmaceutske industrije i obnovljivih izvora energije potvrđuju da Hrvatska ima potencijal za razvoj gospodarstva veće dodane vrijednosti. Turizam, kao tradicionalno snažan sektor, ima priliku dodatno ojačati svoju konkurentnost kroz kvalitetu i održivost. Ipak, kako bi se taj potencijal u potpunosti realizirao, potrebno je dodatno unaprijediti poslovno okruženje. U kontekstu usporavanja gospodarskog rasta, koje se već nazire kroz aktualne makroekonomske pokazatelje, dodatno raste važnost stvaranja okruženja koje neće dodatno opterećivati privatni sektor, nego ga poticati na investicije i razvoj. Dodatno, jedan od ključnih izazova ostaje i razina regulative i njezina predvidljivost. Česte promjene pravila i administrativna kompleksnost mogu usporiti investicije i inovacije, osobito u trenutku kada je brzina prilagodbe presudna. Zato je važno postići ravnotežu između stabilnosti i razvoja. Regulativa mora biti jasna, učinkovita i usmjerena prema poticanju tržišnih mehanizama. Samo tako Hrvatska može dodatno ojačati svoju poziciju - ne samo kao financijsko, već i kao gospodarsko središte regije.

U konačnici, rezultati vodećih hrvatskih kompanija jasno pokazuju da osnova za daljnji rast postoji. Stabilan bankarski sustav, otporniji poduzetnički sektor i europski institucionalni okvir predstavljaju snažnu kombinaciju. Ključno pitanje nije postoji li potencijal, jer on je evidentan, nego koliko ćemo brzo i odlučno djelovati kako bismo ga pretvorili u dugoročni, održivi rast. I naravno, hoćemo li to učiniti na vrijeme.