Sigurnost opskrbe energijom počinje ulaganjem u istraživanja, bušotine i postrojenja koja omogućuju pouzdanu proizvodnju i prilagodbu tržišnim promjenama. U godini geopolitičke neizvjesnosti INA nastavlja jačati upravo te temelje. U prvih devet mjeseci 2026. uložila je 250,5 milijuna eura, 73 posto više nego u istom razdoblju lani, od čega 237,2 milijuna eura u Hrvatskoj. Ulaganja povezuju pouzdanu opskrbu energijom danas i razvoj novih energetskih rješenja za budućnost.
Više dizela u pravom trenutku
Puštanje novog postrojenja za obradu teških ostataka, poznatog kao DCU, u probni rad došlo je u posebno važnom trenutku za sigurnost opskrbe Hrvatske i regije, u okolnostima ograničene dostupnosti dizela na europskom i regionalnom tržištu. Postrojenje već pridonosi proizvodnji vrijednih goriva i poslovnim rezultatima, a modernizirana Rafinerija nafte Rijeka učvršćuje ulogu jednog od stupova stabilnosti opskrbe Hrvatske i okolnih tržišta.
DCU je izgrađen u sklopu modernizacije vrijedne gotovo 700 milijuna eura, najvećeg pojedinačnog ulaganja u povijesti Ine. Nakon dovršetka izgradnje i ispitivanja, sirovina je uvedena u rujnu, čime je započela proizvodnja. Od tada postrojenje radi kontinuirano i pouzdano, u okviru probnog rada i postupne optimizacije, a svi ključni proizvodi zadovoljavaju propisane specifikacije kvalitete.
Prvi učinci vidljivi su i u proizvodnim rezultatima: u trećem tromjesečju proizvedeno je 366 tisuća tona dizela, približno osam posto više nego u istom razdoblju 2025. U prvih devet mjeseci ukupno je proizvedeno 927 tisuća tona dizela. Pozitivan doprinos DCU-a, uz operativne učinke rafinerije i povoljno okruženje cijena i marži, pridonio je i rastu CCS EBITDA djelatnosti Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, na 265,8 milijuna eura.
Fleksibilnija prerada, otpornija opskrba
Nakon planiranog remonta početkom godine riječka rafinerija radi maksimalnim mogućim kapacitetom s obzirom na trenutačnu preradu lake nafte. Pritom je važno razlikovati kapacitet ostvariv s određenom sirovinom od punog projektiranog kapaciteta moderniziranog sustava. Tijekom studenoga planirano je uvođenje težih vrsta nafte, čiji će teški ostatak biti sirovina za DCU, što će omogućiti potpunije iskorištavanje postrojenja i dodatni rast proizvodnje dizela. Nakon dostizanja punih učinaka očekuje se do 30 posto više dizela, odnosno približno 400.000 dodatnih tona godišnje u odnosu na proizvodnju bez DCU-a.
Postrojenje ujedno uklanja potrebu za uvozom vakuumskog plinskog ulja, dok mogućnost prerade težih nafti proširuje krug dobavljača. Za Hrvatsku to znači snažniju domaću proizvodnju i manju potrebu za uvozom gotovog dizela, ključnog goriva za promet i gospodarstvo. Veći proizvodni potencijal otvara i dodatne mogućnosti opskrbe susjednih tržišta, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju.
Tijekom zime nisu planirani zastoji, uz kontinuirani rad u skladu s tehničkom raspoloživošću i prioritet sigurnosti i pouzdanosti. INA ima osiguranu sirovinu za planirani rad u predstojećim mjesecima i trenutačno ne očekuje poremećaje u opskrbi rafinerije. Položaj na moru omogućuje dodatnu fleksibilnost nabave sirovine, ali i uvoz gotovog dizela pokaže li se potreba.
Novi zamah proizvodnji nafte i plina
Uz preradu, drugi oslonac sigurnosti opskrbe vlastita je proizvodnja nafte i plina. INA je tijekom proteklih pet godina u istraživanje i proizvodnju uložila više od 500 milijuna eura. U prvih devet mjeseci 2026. ulaganja te djelatnosti dosegnula su 111,5 milijuna eura, 66 posto više nego godinu ranije.
Na Jadranu je proizvodnja prirodnog plina u trećem tromjesečju 2026. porasla 21 posto u odnosu na isto razdoblje lani, čemu pridonose nove razradne bušotine na platformama Ika A i Ana. Trenutačno INA proizvodi više od 600.000 kubičnih metara plina na dan. Ulaganjem u kampanju vrijedna približno 65 milijuna eura, a koja obuhvaća pet novih plinskih bušotina, razrada plinskih polja sjevernog Jadrana se nastavlja. Uz navedeno, u tijeku je i razrada polja Izabela koju INA provodi kroz zajedničku kompaniju EDINA gdje je partner s tvrtkom Energean. Taj projekt uključuje instalaciju nove proizvodne plinske platforme na Jadranu, prve nakon 15 godina. Prema sadašnjim planovima, proizvodnja s Ininih jadranskih plinskih polja, zajedno sa EDINA projektom, tijekom 2027. mogla bi doseći milijun kubičnih metara plina na dan, ovisno o provedbi projekata i rezultatima ležišta.
Na kopnu je INA preuzela Vermilionov udio od 60 posto u istražnom prostoru SAVA-07 i postala njegov jedini nositelj. Nastavljaju se projekti spajanja šest postojećih bušotina na eksploatacijskom polju "Kutina" i nova istraživanja na bloku, dok dodatnu perspektivu poslovanju otvaraju novi prostori SAVA-10/1 i DRAVA-02/02, s programima geofizičkih snimanja i istražnog bušenja.
U Egiptu je Inina proizvodnja nafte porasla 18 posto, potaknuta novim bušotinama i remontima na koncesijama North Bahariya i Ras Qattara. Rast proizvodnje jadranskog plina i egipatske nafte, uz optimizaciju kopnenih polja pridonio je povećanju ukupne Inine proizvodnje ugljikovodika za jedan posto u trećem tromjesečju 2026. u odnosu na isto razdoblje lani.
Ulaganja u energiju budućnosti
Razvoj rafinerije nastavlja se projektom zelenog vodika vrijednim približno 61 milijun eura. Obuhvaća elektrolizator snage 10 MW i sunčanu elektranu snage 11 MW. Prva proizvodnja očekuje se 2027., uz planirani godišnji kapacitet od oko 1.500 tona.
INA tako povezuje razvoj postojećeg poslovanja s novim tehnologijama. Domaća proizvodnja i moderna prerada ne uklanjaju potrebu za uvozom ni utjecaj međunarodnih cijena, ali uz raznolike dobavne pravce, veću učinkovitost i nove izvore energije stvaraju otporniji sustav za građane i gospodarstvo.
Sadržaj nastao u suradnji s INA-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....