U nastavku donosimo:
- zašto je uvriježena slika o tehnološkim limitima Kine pukla i koje sektore danas predvode kineske kompanije
- što politologinja Jennifer Lind naziva “pametnim autoritarizmom” i kako je to preoblikovalo inovacijski ekosustav
- ključne korake i prepreke na putu RMB-a prema širem međunarodnom prihvaćanju, uz uloge onshore i offshore tržišta
- što o internacionalizaciji juana ističe ekonomist Edwin Lai te koje reforme kineskog financijskog sustava postaju presudne
- promjene u globalnoj monetarnoj arhitekturi, s fokusom na SDR i implikacije za središnje banke i devizne rezerve
Stari postkolonijalni Zapad opet je pogriješio pod pritiskom vlastitih predrasuda. Godinama, zapravo desetljećima, analitičari i profesori europskih i američkih medija i sveučilišta ponavljali su mantru da Kina nikada neće postati tehnološka velesila. Dugo se činilo da su u pravu, od kasnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća do ranog 21. stoljeća, unatoč brzom gospodarskom rastu zemlje, kineska je tehnološka baza desetljećima zaostajala i za europskom, a pogotovo za američkom.
Zapadni "gurui" čitali su statistike, poneki od njih provjerio je i stanje na terenu, tamo gdje je kineska vlast to dopuštala, i zaključak je uvijek bio jednak: Kina neće moći sustići Zapad jer njezine autoritarne institucije guše inovacije represijom, cenzurom i korupcijom. To je sprečava da dois...
