U nastavku donosimo:
- što pokazuju pokazatelji HNB‑a o priuštivosti kupnje danas naspram “zlatnog doba” i koje su im granice
- prigovor profesora Josipa Tice (tržište nekretnina) na ključni indikator i alternativni okvir usporedbe
- kako prostorna struktura Zagreba i javni prijevoz, prema Vedrani Pribičević, oblikuju cijene i dostupnost stanovanja
- gdje gradske politike danas traže rješenja – od praznih stanova do programa priuštivog najma
- što znači širenje učinkovitog javnog prijevoza za tržište stanovanja i raspored potražnje po kvartovima
Nikad u povijesti Hrvatska nije imala tako niske kamatne stope kao danas. Kredit za stan moguće je dobiti po povoljnijim uvjetima nego u Njemačkoj. Mnogim kupcima stanova, međutim, taj statistički uspjeh malo znači jer su nekretnine postale skupe i teško dostupne. U razdoblju od 1997. do 2002. godine, po mnogima "zlatnom dobu" za kupnju nekretnina, kamatne su stope dosezale i 10 posto, ali čini se da je ipak bilo lakše postati vlasnik stana. Je li doista tako?
Sudeći prema pokazateljima analitičkog tima HNB-a, nije. Prosječna mjesečna rata kredita lani je bila oko 2,5 puta veća nego u razdoblju od 1997. do 2002., a nominalna plaća bila je veća gotovo 3,5 puta. Iz toga se može zaključiti, kažu u HNB-u, "da je financiranje kupnje nekretnina kreditom danas priuštivije nego u razdobl...
