Kazahstan planira ulaganja od 12,8 milijardi eura: Prilika i za hrvatske tvrtke

U uvjetima brzih geopolitičkih promjena, transformacije svjetskoga gospodarstva i sve veće međunarodne neizvjesnosti, sposobnost država da se prilagode novim izazovima dobiva posebno značenje. Danas stabilnost nacionalnih gospodarstava ne određuju samo prirodni resursi i financijske mogućnosti, nego i kvaliteta institucija, razvoj infrastrukture, tehnološki potencijal te sposobnost stvaranja povoljnih uvjeta za život građana.

Upravo je takva vizija budućnosti Kazahstana poslužila kao temelj godišnje Poslanice Predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva narodu zemlje „Aktualni zadaci Kazahstana u novom povijesnom ciklusu“, predstavljene 28. listopada 2026. godine.

Poslanica mojeg Predsjednika ima osobito značenje. Ove godine Kazahstan obilježava 35. obljetnicu državne neovisnosti, podvlačeći crtu pod prijeđenim putem i određujući nove smjernice nacionalnog razvoja. U razmjerno kratkom povijesnom razdoblju zemlja se afirmirala kao važan politički i gospodarski partner u Srednjoj Aziji koji dosljedno razvija međunarodnu suradnju i provodi opsežne unutarnje preobrazbe.

Ivica Pirić, posebni savjetnik kazahstanskog veleposlanika u Zagrebu Dauleta Batrasheva za gospodarstvo i sport, Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike i Veleposlanik Republike Kazahstan u Republici Hrvatskoj Daulet Batrašev

/

Donošenje novog Ustava u ožujku 2026. godine postalo je važnim miljokazom političke obnove zemlje. Ustavne promjene usmjerene su na daljnje usavršavanje državne uprave, jačanje pravnih institucija i povećanje učinkovitosti interakcije države i društva.

U svojoj Poslanici Predsjednik je odredio sljedeću etapu gospodarskih preobrazbi, čija je središnja zadaća izgradnja snažnog, konkurentnog i tehnološki razvijenog gospodarstva, sposobnog osigurati održiv rast blagostanja stanovništva.

Opsežna modernizacija infrastrukture kao temelj gospodarskog rasta

Jedna od ključnih inicijativa jest općenacionalni program „Narodna gradnja“ (Halyqtyq Qurylys), koji predviđa sveobuhvatnu obnovu socijalne, prometne, energetske i komunalne infrastrukture Kazahstana.

Predsjednik je 2027. godinu proglasio Godinom općenacionalne velike gradnje. Do kraja 2029. godine za provedbu Plana modernizacije infrastrukture predviđa se izdvojiti oko 6,5 bilijuna tenge, što odgovara približno 12,8 milijardi eura.

Riječ nije samo o podizanju novih objekata, nego o stvaranju suvremene infrastrukturne osnove za dugoročni gospodarski razvoj. Planira se izgradnja zdravstvenih i obrazovnih ustanova, obnova inženjerskih mreža, razvoj prometnih komunikacija i stvaranje novih proizvodnih kapaciteta.

Razmjeri planiranih preobrazbi otvaraju nove perspektive i za međunarodne partnere Kazahstana. Konkretno, hrvatska poduzeća koja raspolažu kompetencijama u području energetske opreme, industrijskog strojarstva, graditeljstva, inženjerskih rješenja i digitalnih tehnologija mogu pronaći dodatne mogućnosti za obostrano korisnu suradnju.

Kazahstan kao važna spona između Europe i Azije

Posebno mjesto u Poslanici zauzeo je razvoj prometno-logističkog potencijala zemlje.

Smješten na raskrižju ključnih euroazijskih pravaca, Kazahstan dosljedno razvija infrastrukturu čija je svrha ojačati povezanost europskih i azijskih tržišta.

Među prioritetima su proširenje željezničke mreže, modernizacija cesta, usavršavanje granične infrastrukture i ubrzana digitalizacija međunarodnog prijevoza.

Osobito značenje ima razvoj Transkaspijskog međunarodnog prometnog pravca, poznatog i kao Srednji koridor. Provedba novih infrastrukturnih projekata, uključujući Aralsko-kaspijski koridor, trebala bi skratiti udaljenosti i rokove isporuke tereta između Azije i Europe.

Za Hrvatsku, koja ima povoljan zemljopisni položaj na Jadranu i razvijenu lučku infrastrukturu, ti su procesi od praktičnog interesa. Širenje euroazijskih prometnih veza stvara preduvjete za aktivniju suradnju prometnih i logističkih poduzeća dviju zemalja, među ostalim i korištenjem mogućnosti hrvatskih morskih luka.

Energetska sigurnost i tehnološki razvoj

U suvremenim uvjetima osiguranje energetske sigurnosti države postaje jednim od temeljnih čimbenika gospodarske konkurentnosti.

Predsjednik Kazahstana postavio je zadaću postizanja održivog viška električne energije do 2029. godine izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojeće energetske infrastrukture i razvojem obnovljivih izvora energije.

Važan element dugoročne energetske strategije jest razvoj nuklearne energetike, uključujući pripremu novih projekata nuklearnih elektrana, prijenos tehnologija i obuku nacionalnih stručnjaka.

Istodobno, Kazahstan namjerava intenzivirati geološka istraživanja i proširiti preradu kritično važnih mineralnih sirovina, čija potražnja ubrzano raste zbog globalne energetske i tehnološke tranzicije.

Ti su zadaci u skladu sa strateškim prioritetima Europske unije, usmjerenima na energetsku sigurnost, diversifikaciju opskrbe sirovinama i razvoj održivih proizvodnih lanaca.

Za Kazahstan i Hrvatsku od osobitog su interesa mogućnosti suradnje u energetskom sektoru, uključujući razvoj naftne i plinske infrastrukture, modernizaciju energetskih objekata, uvođenje novih tehnologija i razmjenu iskustava u sektoru.

Digitalna transformacija - ulaganje u budućnost

Još jedan strateški smjer Poslanice jest oblikovanje suvremenoga digitalnog gospodarstva.

Kazahstan već ima značajno iskustvo u uvođenju elektroničkih državnih usluga i digitalnih rješenja. Sljedeća je zadaća prijelaz s pojedinačnih tehnoloških projekata na sustavnu primjenu umjetne inteligencije u gospodarstvu, industriji, državnoj upravi i socijalnoj sferi.

U okviru strategije Digital Qazaqstan razvijaju se superračunalni kapaciteti, podatkovni centri, digitalna infrastruktura i novi mehanizmi privlačenja ulaganja u tehnološke projekte.

Predsjednik je osobito istaknuo potrebu praktične primjene inovacija koje mogu povećati produktivnost rada, smanjiti administrativne prepreke i poboljšati kvalitetu javnih usluga.

U tom području poseban interes može izazvati suradnja tehnoloških poduzeća Kazahstana i Hrvatske, razmjena iskustava u digitalizaciji državne uprave, razvoj start-up ekosustava i obrazovanje stručnjaka u području umjetne inteligencije.

Gospodarske reforme usmjerene na čovjeka

Načelno je važno da vodstvo Kazahstana gospodarsku modernizaciju ne promatra kao samosvrhu, nego kao instrument poboljšanja kvalitete života građana.

U Poslanici je znatna pozornost posvećena razvoju zdravstva, obrazovanja, socijalne infrastrukture i povećanju prihoda stanovništva.

Planirana je izgradnja novih zdravstvenih ustanova, razvoj primarne zdravstvene zaštite, usavršavanje socijalne potpore i proširenje mogućnosti inkluzivnog obrazovanja.

Važno je mjesto dano i modernizaciji poljoprivrede, racionalnom korištenju vodnih resursa i uvođenju tehnologija za štednju vode.

Takvi zadaci imaju univerzalno značenje, budući da održiv razvoj nije moguć bez ulaganja u ljudski kapital, kvalitetne javne usluge i ekološku odgovornost.

Kazahstan i Hrvatska: zajednički interesi i perspektive

Za hrvatsku publiku vizija koju je predstavio Predsjednik Kazahstana zanimljiva je ne samo kao program nacionalnih preobrazbi, nego i kao pokazatelj oblikovanja novih mogućnosti međunarodne gospodarske suradnje.

Kazahstan Hrvatsku smatra važnim partnerom u Europskoj uniji i zainteresiran je za daljnje proširenje bilateralnih veza na temelju uzajamnog poštovanja i pragmatične suradnje.

Naše zemlje imaju komplementarne gospodarske prednosti. Kazahstan nudi značajan industrijski, sirovinski, investicijski i tranzitni potencijal, dok Hrvatska raspolaže razvijenom inženjerskom školom, suvremenim tehnološkim kompetencijama, iskustvom europske gospodarske integracije i povoljnim položajem na jadranskoj obali.

Praktično povezivanje tih prednosti može dati dodatnu dinamiku suradnji u energetici, prometu i logistici, prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, zdravstvu i digitalnom gospodarstvu.

Jednako je važno i jačanje ljudskih veza - proširenje kontakata među sveučilištima, znanstvenim ustanovama, poslovnim udrugama i građanima naših zemalja.

Kazahstan se dosljedno drži multivektorske, uravnotežene i konstruktivne vanjske politike, zalaže se za poštovanje međunarodnog prava, suvereniteta država i mirno rješavanje sporova. U uvjetima rastuće globalne napetosti naša zemlja osobito važnima smatra dijalog, povjerenje i praktičnu međunarodnu suradnju.

Poslanica Predsjednika Kasim-Žomarta Tokajeva od 28. listopada odražava težnju Kazahstana da se ne samo prilagodi globalnim promjenama, nego i da aktivno oblikuje vlastiti model održivog razvoja.

Njezina je ključna ideja da se snažna država određuje ponajprije kvalitetom života građana, konkurentnošću gospodarstva, učinkovitošću institucija i povjerenjem društva u budućnost.

Za naše međunarodne partnere to je ujedno i važan signal: Kazahstan je otvoren za ulaganja, nove tehnologije, zajedničke projekte i dugoročnu obostrano korisnu suradnju.

Uvjeren sam da će provedba najavljenih preobrazbi stvoriti dodatne mogućnosti za produbljivanje kazahstansko-hrvatskih odnosa i podizanje našeg partnerstva na kvalitativno novu razinu.