Od lijekova za mršavljenje i influencera do podzemlja: ‘Prije sam prodavao papir, ali ovo je daleko isplativije!‘

U skromnim uredskim zgradama diljem Kine razvija se globalni biznis koji kapitalizira jednu od najbrže rastućih farmaceutskih niša: peptide. Kineski prodavači sve agresivnije nude injekcije kupcima u SAD-u, Europi i Latinskoj Americi, potičući procvat nereguliranog, ali iznimno profitabilnog sivog tržišta.

Eksploziju potražnje potaknula je globalna popularnost lijekova za mršavljenje koji djeluju na GLP-1 receptore, poput semaglutida i tirzepatida. Iako su ti lijekovi razvijeni i distribuirani kroz strogo regulirane farmaceutske kanale, njihov je komercijalni uspjeh otvorio prostor za širu klasu terapija temeljenih na peptidima, kratkim lancima aminokiselina koji djeluju kao signalne molekule u organizmu.

Meloni pokušala zaustaviti poplavu paketa s Temua i Sheina, njena mjera spektakularno propala: ‘Vratilo se poput bumeranga!‘

Za razliku od tradicionalnih lijekova, peptidi se među influencerima sve češće promoviraju kao terapijska alternativa, s potencijalno manje nuspojava i širokom primjenom. Na društvenim mrežama tvrde da mogu poboljšati sve, od sna i pamćenja do elastičnosti kože. No problem nastaje zbog toga što mnogi od spojeva koji se danas masovno prodaju putem interneta nisu ni odobreni za ljudsku uporabu, a dio njih prodaje se na sivom tržištu jer su u ljekarnama preskupi i izdaju se uz recept.

Financial Times piše da su stotine kineskih trgovaca posljednjih godina preusmjerile poslovanje prema izvozu peptida zapadnim kupcima. Nastala je paralelna, izrazito netransparentna ekonomija u kojoj se farmaceutska proizvodnja, digitalni marketing i alternativni platni sustavi isprepliću izvan regulatornog nadzora.

- Prije sam prodavao papir, ali potražnja je pala zbog usporavanja gospodarstva. Peptidi su se pokazali kao daleko isplativiji posao - rekao je jedan prodavač koji je želio ostati anoniman.

Jeftini kineski peptidi gotovo su nedostupni kineskim potrošačima, dok se istodobno plasiraju na zapadna tržišta.

Martin Bernetti/Afp

Industrijski izvori procjenjuju da danas postoji oko tisuću kineskih prodavača koji ciljaju isključivo inozemna tržišta, a taj se broj svakog mjeseca povećava, što najviše ide na ruku kupcima koji zbog povećane konkurencije sada plaćaju još niže cijene. Dok se, primjerice, 10 bočica BPC-157 ili semaglutida u SAD-u prodaje za nekoliko stotina ili čak tisuću dolara, kineski dobavljači iste količine nude za 60 do 70 dolara.

Iako se prodavači broje u tisućama, svi peptidi koje nude proizvode se u svega desetak tvornica u industrijskim klasterima Shenzhena i Changshaija. Ti su pogoni izvorno proizvodili aktivne farmaceutske sastojke za legalnu industriju, prije nego što su dio kapaciteta preusmjerili prema unosnijem sivom tržištu.

Između proizvođača i krajnjih kupaca danas postoji više slojeva posrednika, što dodatno zamagljuje podrijetlo proizvoda. Prodavači uz to često tvrde da ne znaju tko točno proizvodi peptide kako bi smanjili svoj rizik.

Uvodi se carina za male pakete iz Kine!

Poslovni model snažno se oslanja na digitalne kanale. Prodavači se oglašavaju na platformama za prekograničnu trgovinu, ali i putem društvenih mreža i aplikacija za razmjenu poruka. U nekim uredima prodajni timovi koriste alate poput ChatGPT-a za izradu prodajnih poruka, dok zapadni influenceri promoviraju proizvode u zamjenu za provizije. Plaćanja često započinju putem PayPala, no s rastom narudžbi prelazi se na kriptovalute, čime se izbjegavaju naknade, regulatorna ograničenja i financijski nadzor. Dio pošiljki ipak ne stigne do kupca jer zapnu na carini.

Kineske vlasti posljednjih su godina pojačale nadzor nad domaćom prodajom nereguliranih GLP-1 lijekova, uz desetke kaznenih postupaka i visoke financijske kazne. Posljedica je ipak samo to da su jeftini kineski peptidi gotovo nedostupni kineskim potrošačima, dok se istodobno plasiraju na zapadna tržišta.