KONČAR nikada u svojoj povijesti nije poslovao ovako dobro kao danas, poručio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČAR-a, na konferenciji Jutarnjeg lista "Nova industrijska strategija - Tehnologija, ljudi, kapital".
- Često ljudi znaju reći da je KONČAR bio velik i moćan, da je imao pogone po cijeloj bivšoj državi. Iako je to točno, sama produktivnost tada nije bila na razinama na kojima je danas. Končar je sredinom 80ih godina prošlog stoljeća ostvarivao prihode od izvoza na od oko 142 milijuna dolara što bi, preračunato u današnju vrijednost novca, iznosilo oko 520 milijuna dolara. Prošle godine izvoz je dosegnuo više od jedne milijarde dolara s gotovo 4 puta manje zaposlenih. Od 2019. krenuli smo u transformaciju Končara s jasnim naglaskom na izvoz. Te smo godine imali EBITDA-u od 17 milijuna eura, dok danas ona iznosi 242 milijuna eura. Te brojke sve govore - govori Kolak.
Malo je primjera hrvatskih kompanija poput KONČAR-a, koje imaju prisutnost u više od 140 zemalja svijeta.
- Značajno ubrzavamo cijeli poslovni sustav, ideja je da ga u velikoj mjeri centraliziramo i da stvorimo jedan respektabilan sustav, ne samo u okvirima ove regije nego i u okvirima Europe i svijeta. Pokazali smo da se to može napraviti. Kad pogledamo 6400 ljudi, s koliko smo završili prošlu godinu, više od jedne trećine su visokoobrazovani ljudi koji daju nemjerljiv doprinos tome da Končar bude visokotehnološka kompanija i da na toj primjeni visokih tehnologija radi značajne iskorake te bude globalno konkurentna - rekao je predsjednik Uprave KONČAR-a.
- Na tragu svih ovih promjena u svijetu, iskoraka u kontekstu zelene tranzicije, značajnih promjena energetskog miksa i orijentacije na električnu energiju, mislim da smo na pravi način iskoristili vrijeme i izgradili održiv sustav - govori Kolak.
Kaže da je zagovornik teze da "ne postoji složen sustav koji je izoliran". Sve je u svijetu povezano. Danas ne možete ništa raditi u Indiji a da se to ne osjeti negdje u Europi, ili obrnuto, objašnjava.
Jači nakon kriza
Samim time, sve te globalne krize i izazovi s kojima se već godinama suočavaju, kako je istaknuo Kolak, na različite načine utječu na poslovanje KONČAR-a, i posredno i izravno. Objasnio je da je za razumijevanje izravnih utjecaja ključno sagledati konkretne odnose: kompanija je prošlu godinu završila s 2,7 milijardi eura backloga, odnosno knjige narudžbi, od čega se 55 milijuna odnosi na Bliski istok.
To, naglašava, čini oko dva posto ukupne knjige narudžbi, što nije dovoljno da značajnije poremeti poslovanje.
No puno važnijima smatra posredne učinke. Posebno ističe pitanje cijene energije i njezine dostupnosti te način na koji će se ti faktori preliti na cijeli lanac stvaranja vrijednosti i utjecati na njezino povećanje u odnosu na ranije razdoblje.
U osvrtu na raniju raspravu o energiji, podsjetio je da cijena raste kad je potražnja najveća, što smatra logičnim, jer tada rastu i cijene usluga - sve je, kako kaže, međusobno povezano. Unatoč brojnim izazovima u posljednjih pet do šest godina, Kolak tvrdi da je kompanija iz svakog izašla jača. Ključnim vidi to što su u tim situacijama prepoznali nove prilike koje otvaraju prostor za daljnji rast.
- Ne mogu zamisliti da danas u Europi postoji netko tko ne razumije koliko je opasno oslanjati se samo na naftu. Ako smo to konačno osvijestili, onda je logično da se više ulaže u elektroenergetiku. Ona će, posebno kroz nove izvore koji ne ovise o uvoznim energentima, osigurati dugoročnu stabilnost i sigurnost Europe. Europa se ne može natjecati sa svijetom kroz kupovinu energenata i graditi svoj ekosustav na uvozu - poručio je Kolak.
Danas je potražnja za proizvodima, opremom i postrojenjima u elektroenergetici sve veća. Europska, ali i globalna industrija nema dovoljne kapacitete da odgovori na tu razinu potražnje.
- Zato se svi usmjeravaju na izgradnju dodatnih kapaciteta. Anticipirajući ta kretanja i snažan zaokret prema elektroenergetici, i mi smo prepoznali da su ti kapaciteti nužni. Bez njih nećemo moći realizirati sve planirano niti to učiniti u željenim rokovima. Zato ćemo u sljedećem trogodišnjem razdoblju investirati više od 550 milijuna eura, ne računajući dodatna ulaganja naših joint-venture partnera, koja bi tu brojku značajno povećala - objasnio je Kolak.
Novi planovi
Govoreći o novoj investicijskoj strategiji i planovima za sljedećih nekoliko godina, upitan je koje su nove tehnologije uključene, posebno u kontekstu sve češćih rasprava o pohrani energije u baterijskim sustavima.
Sve što ima veze s elektroenergetikom, kaže Kolak, nalazi se u fokusu kompanije. Ipak, izdvaja nekoliko ključnih smjerova.
Podsjeća da su se jasno odredili u kontekstu odgovora na klimatske promjene, koje smatra nekima od najvećih upozorenja čovječanstvu. U tom smislu, naglašava, sve što Končar radi usmjereno je na to da bude zeleno i dugoročno održivo.
Zato je, kaže, iznimno važno daljnje ulaganje u obnovljive izvore energije i sve tehnologije povezane s njima - od proizvodnje preko prijenosa do pohrane električne energije. Posebno ističe važnost suvremenih tehnologija, prije svega digitalizacije, u kontekstu distribucije jer će budući sustav morati odgovoriti na izazove distribuirane proizvodnje i potrošnje te potpuno drugačijih elektroenergetskih tokova.
Takvim se sustavima, upozorava, više neće moći upravljati na tradicionalan način, nego uz korištenje umjetne inteligencije, potpune digitalizacije te naprednih sustava nadzora i upravljanja. Na pitanje znači li to fokus na lokalnu proizvodnju i potrošnju, odnosno pokušaj rasterećenja mreže, Kolak potvrđuje da je to dio rješenja, ali upozorava da to nije dovoljno.
Ističe da se paralelno mora ulagati u razvoj prijenosne mreže jer bez nje nema ozbiljne energetske tranzicije ni učinkovitog korištenja obnovljivih izvora.
Govoreći o industriji obrane, Kolak upozorava da se javnost prečesto fokusira na naoružanje (tenkove, avione ili korvete), dok se premalo govori o zaštiti kritične infrastrukture. Upravo je ona, naglašava, dugoročno kudikamo važnija.
Iako ističe da je teritorijalni integritet zemlje i dalje temelj nacionalne sigurnosti, smatra da u suvremenim okolnostima sve veću težinu dobivaju tehnički sustavi i njihova zaštita. Kritična infrastruktura, zaključuje, postaje jedno od ključnih sigurnosnih pitanja svake države.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....