Ivan Stepinac, Mihael Purar i Mateo Juretić pobjednici su sedmog izbora za najboljeg mladog digitalnog inovatora u organizaciji Jutarnjeg lista. Njihovu aplikaciju ShowMe, koja gluhim osobama olakšava komunikaciju s okolinom, stručni žiri ocijenio je najboljom pa su osvojili nagradu od 3000 eura i laptop.
- Hvala žiriju koji je prepoznao naše rješenje i Jutarnjem listu koji je omogućio da ga predstavimo javnosti. Čestitamo svim ostalim timovima koji su danas ovdje. Sva su vaša rješenja odlična i bilo nam je zadovoljstvo slušati o vašim projektima. Nemojte odustati od njih - poručila je pobjednička ekipa koja je u svom radu surađivala s članovima Udruge gluhih i nagluhih osoba grada Splita radi što boljeg razumijevanja kako funkcionira znakovni jezik.
Titulu drugoplasiranih te nagradu od 2000 eura i laptop osvojila je ekipa srednjoškolaca koja je osmislila aplikaciju koja spašava hranu iz hladnjaka. Borna Belobrajdić, Jakov Štefanić i Lovro Čepel osmislili su rješenje koje korisnicima pomaže spriječiti bacanje hrane pomoću obavijesti o roku trajanja, nutritivnim vrijednostima i prijedlozima recepata.
Treće mjesto, nagradu od 1600 eura i laptop osvojili su Daniel Maričić, Matej Brodarac, Matija Severović i Dino Terman, studenti koji razvijaju autonomni dron za nadzor prometa koji pomoću umjetne inteligencije prepoznaje prometne prekršaje.
Najviše glasova publike osvojila je aplikacija Supa Kuna, koja prikuplja i analizira podatke o cijenama gotovo 200 tisuća proizvoda u 24 trgovačka lanca kako bi korisnici mogli pronaći najisplativije. U timu su Franko Fišter, Denny Adrian Lulak, Samuel Spence i Wisdom Anthony, a kao favoriti čitatelja osvojili su 500 eura.
Održala se i panel-rasprava u kojoj su stručnjaci razgovarali o digitalnoj transformaciji, primjeni umjetne inteligencije i potencijalu Hrvatske kao tehnološkog i inovacijskog središta. Umjetnu inteligenciju su prepoznali kao ključan alat za povećanje učinkovitosti, razvoj novih proizvoda i skaliranje poslovanja, ali ne i ono što stvara dovoljnu prednost pred konkurencijom.
Hrvatska danas ima kvalitetnu digitalnu infrastrukturu, stručne ljude i sve zreliji tehnološki ekosustav, što stvara dobre preduvjete za razvoj inovacija i privlačenje ulaganja. Daljnji napredak ipak će više ovisiti o ljudima, suradnji i brzini prilagodbe.
Maja Biočić, direktorica marketinga za privatne korisnike u A1, primjećuje da rastu digitalna zrelost, a time i očekivanja korisnika koji sada svoje digitalno iskustvo ne uspoređuju samo s, u njihovom slučaju, drugim telekomima, nego i s bankama, streaming servisima i drugim platformama.
Dobro digitalno iskustvo se podrazumijeva. Hrvatska je, ocjenjuje Biočić, atraktivna za ulaganja na tom području zbog geostrateškog položaja, članstva u EU, kvalitetnih stručnjaka i mogućnosti brze implementacije projekata.
- Mogli bismo biti bolji kada je riječ o jednostavnosti i brzini pokretanja poslovanja. Investicije prirodno odlaze tamo gdje je najlakše i najbrže započeti poslovne aktivnosti - poručila je.
Ivan Špeh, direktor integracija u Aircashu, objasnio je kako je u njihovom slučaju velik dio inovacija proizašao iz razumijevanja specifičnosti svakog tržišta i razvoja relevantnih usluga. Najveći izazov fintechu nisu investicije, nego ulazak na nova tržišta na kojoj su i konkurencija i očekivanja korisnika drugačija.
- Sve tehnološke kompanije danas imaju pristup alatima umjetne inteligencije, a pitanje je samo koliko će vremena proći prije nego što ona postane neizostavan dio poslovanja. Trenutačno se još nalazimo u tranzicijskom razdoblju u kojem učimo kako AI iskoristiti na najbolji način, a da nas to ne odvede u pogrešnom smjeru - rekao je Špeh.
Andrej Grgurić, direktor istraživanja i inovacija u Ericsson Nikola Tesla, ističe da Hrvatska ima kvalitetan inženjerski kadar, a suradnja gospodarstva i akademske zajednice ključna je za razvoj talenata i inovacija. Iako europski fondovi mogu biti dobar alat za ubrzavanje razvoja, najboljim pristupom smatra kombinaciju EU, nacionalnih i internih razvojnih projekata.
- Važno je razmišljati koliko i na koji način koristimo dostupne alate, ali i što time dobivamo zauzvrat. Ključno je biti brži i usklađeniji kako bismo iskoristili sve dostupne mogućnosti te tako došli do željenih ciljeva - kaže Grgurić.
Ana Vlahov, koordinatorica ZICER akceleratora, primjećuje kako hrvatski startupi danas mnogo ranije razmišljaju globalno i bolje razumiju potrebe tržišta nego prije deset godina. Sve više osnivača od početka gradi multidisciplinarne timove umjesto da se oslanjaju na pojedince. Raste broj znanstvenika i istraživača koji svoje tehnologije pokušavaju pretvoriti u tržišno uspješne proizvode, a umjetna inteligencija je ubrzala razvoj proizvoda i prototipa.
- Sve više dolazi do izražaja važnost ljudskih kompetencija jer AI ne donosi strateške odluke, ne gradi organizacijsku kulturu i ne može se nositi s neizvjesnošću koja je dio razvoja startupa. Iako je financijska podrška važna, dugoročno najveću vrijednost donosi uključivanje u startup zajednicu, razmjena iskustava i mentori. Zato moramo pružati snažniju i dugotrajniju podršku founderima, sve dok njihove tvrtke ne postanu održive - poručila je Vlahov.
Upravo je podrška mladim inovatorima temeljna ideja koja stoji iza projekta Student Digi Awards. Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić istaknuo je kako smo zbog toga ove godine uveli novost - najprije smo tijekom svibnja javnosti predstavili svaki od 21 prijavljenog projekta, a tek potom odabrali deset finalista.
- Željeli smo da svaki prijavljeni projekt dobije svoju vidljivost jer svaki je to zaslužio. Zato hvala svima koji su se prijavili. Vaš trud, hrabrost i ideje pravi su razlog zašto ova nagrada postoji - rekao je Ogurlić.
Nikola Modrušan, ravnatelj Uprave za razvoj državne informacijske infrastrukture i elektroničkih usluga u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, pozvao je mlade inovatore da se prijave na natječaje za poslove u ministarstvu kako bi svoje znanje i iskustvo stečeno razvojem vlastitih projekata iskoristili na korist svih građana. Platformu e-Građani trenutačno koristi 2,3 milijuna građana pa je najpoznatiji primjer državne informatičke infrastrukture, no ona je znatno kompleksnija pa može biti atraktivna i mladim digitalnim znalcima.
- Očekuje se da će do kraja godine biti dovršen i hrvatski nacionalni digitalni novčanik koji će zamijeniti fizičke dokumente. Kreativnost, ambicija i talent važni su na nacionalnoj razini pa zahvaljujem organizatorima što prepoznaju i promiču priče mladih talenata - rekao je Modrušan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....