Direktor tima za strateško i operativno poslovanje u jugoistočnoj Europi konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC) Mislav Slade Šilović govorio je sudionicima skupa u Sheratonu o glavnim trendovima koji oblikuju globalnu energetsku industriju.
- Glavni izazovi za energetiku prema istraživanju koje smo proveli među izvršnim direktorima u industriji su makroekonomska volatilnost, cyber rizici, tehnološke promjene i geopolitički konflikti. Njihovo uvjerenje u godišnji rast prihoda u padu je posljednjih godina, a za ovu godinu na razini je od 30 posto – naveo je Mislav Slade Šilović. Prešavši na utjecaj globalnih klimatskih promjena na gospodarstvo, podsjetio je da su emisije štetnih plinova u globalnom porastu te da je 2025. bila druga najtoplija godina.
- Procijenjeno globalno povećanje temperature u 2050. s trenutnim politikama koje se provode je za tri stupnja celzijusa- upozorio je Slade Šilović.
U dijelu izlaganja o zelenoj tranziciji direktor tima za strateško i operativno poslovanje u jugoistočnoj Europi PwC-a istaknuo je stalni globalni rast instaliranih kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energija, navevši kako su spomenuti kapaciteti lani dosegli 5,1 teravat te da će 2030. iznositi 9,7 teravata energije s udjelom ‘solara‘ od 61 posto, vjetroelektrana od 22 posto te s 17 posto udjela ostalih ‘obnovljivaca‘.
Povratak plina
Kao glavne čimbenike koji oblikuju zelenu tranziciju Slade Šilović je označio energetsku sigurnost koja se pojavljuje se glavni prioritet, poljuljanost javne podrške energetskoj tranziciji, strukturne promjene u potražnji za električnom energijom i ponovni rast uloge prirodnog plina i nuklearne energije.
- Potražnja za LNG-om ostat će jaka, nafta će i dalje rasti, ali uz rastuću neizvjesnost. Putanje troškova zelene tehnologije se razilaze. Ulaganja potrebna u energetsku infrastrukturu zahtijevaju nove pristupe – dodao je. Pitanje energetske sigurnosti ilustrirao je na primjerima SAD-a, Kine i Europske unije.
- SAD nastoje maksimalizirati domaću proizvodnju nafte i plina podržavajući napredak u diverzifikaciji energetskog portfelja. Kina poduzima ogromna ulaganja u obnovljive izvore energije, skladištenje energije i mreže. Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima podižući udjele obnovljivih izvora energije u korištenju električne energije – naveo je Slade Šilović, dodavši kako se jačanje energetske sigurnosti nastoji uskladiti s ciljevima dekarbonizacije.
Govoreći o poljuljanoj javnoj potpori energetskoj tranziciji, Slade Šilović je skrenuo pozornost na podatke da krajnji potrošači u Europskoj uniji plaćaju električnu energiju prosječnih 190 dolara za megavatsat što je za 121 posto veća cijena od one koju plaćaju krajnji potrošači u SAD-u. I potrošači u SAD-u, međutim, plaćajući prosječnih 86 dolara za megavatsat, plaćaju 147 posto veću cijenu od potrošača u Kini.
Potražnja data centara
Kao jedan od trendova u promjeni potražnje za električnom energijom označio je, među ostalim, očekivano snažno povećanje učešća data centara u potrošnji.
- Između 2024. i 2040. potražnja data centara za električnom energijom porasti će 126 posto – naznačio je direktor tima za strateško i operativno poslovanje u jugoistočnoj Europi PwC-a.
- Tehnološke kompanije kupuju energetske kompanije što je još jedan dokaz da su data centri izrazito ovisni o energetici i infrastrukturi - upozorio je Slade Šilović.
U osvrtu na trend povratka prirodnog plina u svjetskoj energetskoj potrošnji, Slade Šilović je iznio i podatak da se globalna proizvodnja u plinskim elektranama planira povećati s 1400 gigavata u 2024. na 2000 gigavata u 2040. ili za 40 posto.
- Kapaciteti u nuklearnim elektranama će se udvostručiti u razdoblju od 2025. do 2050. – naznačio je. Kada je u pitanju globalna potražnja za LNG-om, naveo je procjenu da će se od 2024. do 2050. globalni uvoz tog energenta povećati za 96 posto.
Govoreći o trendovima u troškovima energetske tranzicije Slade Šilović je iznio izračune kako je u prošloj u odnosu na 2024. godinu došlo do smanjenja troškova i kod gradnje solarnih elektrana, za 56 posto, i kod cijena instaliranja vjetroelektrana (pad cijena od 13 posto) i kod troška ulaganja u baterijska skladištenja električne energije, za čak 88 posto.
- Trošak ključnih tehnologija energetske tranzicije enormno je pao – zaključio je Slade Šilović. S druge strane, naveo je, trošak investicija u neke druge tehnologije energetske tranzicije nastavlja rasti uzevši, među ostalim, primjer zelenog vodika gdje rast cijena iznosi 117 posto.
- Jačanje energetske sigurnosti, prema relevantnim istraživanjima, može doprinijeti dekarbonizaciji - naveo je Mislav Slade Šilović.
U završnici izlaganja Slade Šilović ustvrdio je kako ulaganja koja su potrebna za energetsku infrastrukturu zahtijevaju nove pristupe i donositelja odluka i proizvođača i opskrbljivača električne energije, ali i operatora elektroenergetske mreže.
- Donositelji odluka, među ostalim, trebali bi staviti ukupne troškove i vrijednost sustava u središte budućeg dizajna tržišta, a proizvođači i opskrbljivači tretirati integraciju imovine na strani potražnje kao bitnu za budućnost konkurentnosti i prinosa. Operatori mreža trebali bi sagledati stvarne kapacitete i ograničenja postojećih mreža prije nego investiraju u nove – predložio je Mislav Slade Šilović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....