Mladi u Hrvatskoj uvjereni su da novcem znaju upravljati dobro, čak 44 posto samostalno ulaže, dvostruko više ih štedi, no istodobno izostaju planovi što točno učiniti s tom štednjom. Mladi uz to nisu dovoljno svjesni rizika povezanih s financijama pa ih čak tri četvrtine barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku na više online servisa.
Pokazalo je to novo istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih koje je u rujnu provedeno na uzorku od 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina, reprezentativnom prema dobi, spolu i regiji. Rezultate je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, predstavila na Financijskom forumu mladih "Budimo realni", koji se u srijedu održao na Sveučilištu Algebra Bernays.
Mladi imaju povjerenja u vlastitu sposobnost upravljanja novcem - 37 posto svoje znanje o financijama procjenjuje kao dobro ili izvrsno, a polovica smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Svjesni su i važnosti štednje, pa dio sredstava gotovo devet od deset ispitanika redovito stavlja sa strane, ali samo 35 posto s jasnim ciljem. Premali prihodi najčešći su razlog zbog kojeg ne štede, a dio ispitanika smatra da "još nije pravi trenutak", pa to ostavljaju za razdoblje života s većim ili stabilnijim prihodima.
- Bilo kakva štednja je dobra, ali korisno je imati jasan cilj jer se onda i strategija ulaganja mijenja, pa štednja postaje bolja i pametnija - naglasila je Tamara Perko.
Kada je riječ o ulaganjima, najviše mladih (22 posto) bira kriptovalute, 19 posto ulaže u dionice i ETF-ove putem online platformi, 13 posto u investicijske fondove, a 12 posto u zlato. Društvene mreže pritom su važan izvor informacija, pa gotovo dvije trećine (62 posto) na njima prati financijske sadržaje, a polovica tih ispitanika barem je jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem. Iako je 57 posto njih skeptično prema informacijama koje tamo ima i samo četiri posto smatra ih pouzdanim izvorom financijskih informacija.
- Kada su u pitanju financijski savjeti, ključno je provjeriti pozadinu i stručnost osobe koja ih dijeli. Nije presudno samo ono što se govori, nego tko to govori, zbog čega na kredibilitet izvora moramo obratiti posebnu pozornost - upozorila je direktorica Hrvatske udruge banaka tijekom prezentacije koju su okupljeni srednjoškolci slušali sa zanimanjem.
Mobilno bankarstvo najčešće je korištena digitalna financijska usluga, koju 72 posto ispitanika koristi svakodnevno ili nekoliko puta tjedno. Oko financijskih pitanja mladi sve više koriste pomoć umjetne inteligencije. Konkretno, u tu ju je svrhu već koristilo 64 posto onih od 18 do 35 godina, najčešće za usporedbu cijena i ponuda, objašnjavanje financijskih pojmova te pomoć pri odlukama o kupnji, kreditu ili ratama - bez obzira na to što samo 14 posto smatra da su njihovi podaci sigurni kada ih unose u AI alat. Baš kao što, osim ponovnog korištenja istih ili sličnih lozinki, 67 posto barem ponekad koristi javni Wi-Fi bez dodatne zaštite, a 46 posto preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina. Ohrabruje što sedam od deset ispitanika kaže da bi blokiralo karticu ili račun ako bi primijetili nepoznatu transakciju ili posumnjali da je netko pristupio njihovu računu.
- Digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje. Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka - izjavila je direktorica Hrvatske udruge banaka.
Financijska pismenost i sigurnost
U sklopu Financijskog foruma mladih održala se i panel-rasprava "Budimo realni - Jesmo li dovoljno financijski pismeni da ostanemo sigurni u digitalnom svijetu?", usmjerena na financijsko opismenjavanje mladih, prepoznavanje lažnih informacija i "investicijskih prilika" na internetu te kibernetičku zaštitu. Panelisti su naglasili da uspješno upravljanje novcem počinje ranom disciplinom, dugoročnim ulaganjima i kritičkom provjerom izvora, a uvođenje rane edukacije o budžetiranju i digitalnoj sigurnosti nužno je zbog brzog tehnološkog napretka.
Tamara Perko je istaknula da uspješno upravljanje novcem podrazumijeva i predviđanje nepredvidivih situacija.
- Bilo bi dobro da svatko vodi svoje osobne financije i zna na što se troši. Kad počnu voditi evidenciju, shvate koliko novca ode na nešto što nisu ni znali. Voljela bih da je meni netko rekao: misli najprije na sebe pa izdvoji za štednju, a tek onda rješavaj potrebe pa želje - rekla je Perko, koja ulogu banaka vidi u tome da mladima ponudi sigurno i kvalitetno digitalno bankarstvo i provjerene informacije.
Sandra Ferenčak, financijska blogerica i savjetnica, poručila je da se može početi štedjeti i s 10 ili 20 eura jer mlađim generacijama vrijeme ide na ruku za ostvarivanje velikih ciljeva, a istodobno se stječe navika investiranja.
- Jedini pravi pristup je diverzifikacija, da ne stavljate sva jaja u istu košaru. Što se mladih tiče, tu su ipak malo ciljanija ulaganja jer oni mogu iskoristiti ono najbolje, a to su dionički indeksni fondovi, gdje su prinosi u višegodišnjem prosjeku oko 10 posto - rekla je Ferenčak. Dodatno je upozorila na to da je brzo zarađivanje uvijek alarm za prijevaru te da je u svemu ključno razmišljati kritički i provjeravati informacije putem više izvora.
Dario Marčac, suosnivač Crew Medije, rekao je da treba imati na umu da su prikazi luksuznog života na društvenim mrežama zapravo marketinški alat za privlačenje lajkova i suradnji.
- Kreatori su često daleko od financijske pismenosti jer na sadržaj gledaju kao sredstvo za privlačenje pozornosti i zarađivanje. Pouzdanost influencera treba detaljno provjeriti putem više izvora i njihov cjelokupni sadržaj, jedan video za to nije dovoljan - naglasio je Marčac. Prisjetio se i da su prvi, "šljakerski" poslovi koje je radio bili najbolji način za shvaćanje vrijednosti novca i njegov početak razmišljanja o tome kako pažljivije njime upravljati.
Vanja Vejzagić je izdvojio da obitelj pruža prve korake u financijskom obrazovanju, a školski su kurikulumi trenutačno previše površni da bi pratili brz tehnološki napredak.
- Tehnologija diktira kada bi trebalo početi s formalnim financijskim obrazovanjem. Osjeća se potreba već u višim razredima da razmišljaju i uče barem o budžetiranju - rekao je Vejzagić. Štednja, dodao je, daje nužnu otpornost na nepredvidive financijske šokove, a prepoznavanje fiksnih troškova ključno je da bi se izbjegla prekomjerna potrošnja i ulaženje u dugove.
O važnosti kibernetičke sigurnosti govorio je Zlatan Morić, pročelnik Sveučilišnog odjela za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays.
- Ne postoji nitko tko je sto posto siguran, ali će napadači prije napasti one manje zaštićene jer će im trebati manje vremena. Multifaktorska autentifikacija definitivno diže obranu. Provjerite sve što se čini kao super ponuda, znajte da ni jedna banka ne traži PIN e-mailom. Kod nas je mentalitet takav da mislimo da sve znamo, ali vrijeme je da postanemo svjesni da za važne odluke ipak trebamo savjet stručnjaka - zaključio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....