Do 2031. godine očekuje se značajna promjena poretka najvećih svjetskih ekonomija, a najveći skok prema vrhu trebao bi napraviti Indija - pokazuju to projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), piše Visual Capitalist.
Iako će Sjedinjene Američke Države i Kina i dalje uvjerljivo držati prva dva mjesta, najdinamičnije promjene očekuju se u skupini “srednje velikih” ekonomija u razvoju, gdje posebno iskaču Indija, Brazil i Meksiko.
SAD i Kina ostaju na vrhu
Prognoze pokazuju da će SAD i Kina do 2031. i dalje biti daleko ispred svih ostalih. Obje ekonomije trebale bi povećati BDP za oko 6,6 bilijuna dolara, što odgovara rastu od približno 20% za SAD i oko 32% za Kinu.
Kinesko gospodarstvo bi do 2031. moglo dosegnuti oko 27,5 bilijuna dolara, no i dalje bi zaostajalo za SAD-om za otprilike 11,5 bilijuna dolara. Istovremeno, Kina će tada i dalje biti četiri puta veća od trećeplasirane ekonomije.
Unatoč snažnom nominalnom rastu, obje sile suočavaju se s ozbiljnim izazovima. SAD opterećuju političke podjele i rastući javni dug, pri čemu kamate sve više opterećuju državni proračun. Kina se, s druge strane, suočava s demografskim padom stanovništva, što dugoročno može usporiti njezin izvozno orijentirani model rasta.
Indija postaje nova treća ekonomija svijeta
Najveći pomak na globalnoj ljestvici očekuje se kod Indije. Kao najnaseljenija zemlja svijeta, Indija bi do 2031. trebala postati treće najveće gospodarstvo, uz ukupni rast BDP-a od oko 63,5% – što je čini najbrže rastućom velikom ekonomijom.
Prema projekcijama MMF-a, Indija bi već do 2028. mogla prestići Japan i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz prelazak granice od 5 bilijuna dolara BDP-a. Do 2031. trebala bi nadmašiti i Njemačku, dosegnuvši oko 6,8 bilijuna dolara.
Rusija usporava i pada na ljestvici
Iako je u razdoblju od 2016. do 2026. Rusija bilježila snažan nominalni rast, u sljedećem razdoblju očekuje se stagnacija i pad u globalnom poretku.
Prognoze pokazuju da bi rusko gospodarstvo do 2031. moglo biti jedina velika ekonomija koja bilježi nominalni pad BDP-a. Takav razvoj omogućio bi Brazilu, Kanadi i Meksiku da je prestignu na ljestvici.
Razlozi za slabiji dugoročni učinak uključuju visoku ovisnost o izvozu energenata, nisku produktivnost te posljedice međunarodnih sankcija. Dodatni izazov predstavlja i dugoročni pad broja stanovnika, trend koji se dodatno pogoršao nakon rata u Ukrajini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....