Energetska tranzicija više nije pitanje izbora, nego brzine provedbe

Europsko gospodarstvo prolazi kroz jednu od najvećih infrastrukturnih transformacija u posljednjih nekoliko desetljeća. Energetska tranzicija, digitalizacija i geopolitičke promjene snažno potiču novi investicijski ciklus u energetici i prometnoj infrastrukturi, ali istodobno otvaraju ključno pitanje, koliko se brzo Europa može prilagoditi novim potrebama industrije i društva.

Elektroenergetska infrastruktura pritom postaje jedan od ključnih preduvjeta gospodarske konkurentnosti. Potrošnja električne energije raste brže nego što se donedavno očekivalo. Razvoj podatkovnih centara, umjetne inteligencije, elektrifikacija prometa i industrije te snažan rast obnovljivih izvora energije zahtijevaju potpuno novu razinu prijenosnih i distribucijskih kapaciteta.

Istodobno, velik dio europske mreže građen je za sasvim drukčiji energetski model, centraliziranu proizvodnju i stabilne tokove energije. Danas se sustav sve više temelji na decentraliziranoj proizvodnji, velikim oscilacijama u proizvodnji iz obnovljivih izvora i potrebi za znatno većom fleksibilnošću mreže.

Zato više nije dovoljno samo proizvoditi "zelenu energiju". Jednako je važno imati infrastrukturu koja tu energiju može sigurno, stabilno i učinkovito prenijeti do krajnjih korisnika. Brzina modernizacije elektroenergetske mreže postat će jedan od ključnih pokretača gospodarskog razvoja Europe u idućem desetljeću.

Infrastruktura više nije prateći element razvoja. Ona postaje njegov preduvjet.

Takve okolnosti otvaraju snažan razvojni ciklus za sektor prijenosne infrastrukture, ali istodobno donose i ozbiljne izazove. Europa se već suočava s nedostatkom stručne radne snage, dugotrajnim administrativnim procesima, rastom troškova projekata i pritiscima na dobavne lance. Uz to, velik dio Europe nalazi se i u uvjetima hibridnog rata, gdje je ova infrastruktura posebno pod udarom. U tim zemljama stoga prijenosnu infrastrukturu definiraju kao nultu razinu obrane, što dodatno potiče potrebu ulaganja. Zbog svih ovih uvjeta i razloga investicijski ciklus istodobno raste u gotovo svim europskim državama, što povećava konkurenciju u nabavi opreme, materijala i specijaliziranih izvođačkih kapaciteta.

Za kompanije poput Dalekovod Grupe, koje imaju važnu ulogu u tom procesu, to znači kontinuirana ulaganja u ljude, sigurnost, tehnološku izvrsnost i operativnu učinkovitost. Danas više nije presudna samo sposobnost izvođenja projekata, nego i sposobnost upravljanja složenim međunarodnim projektima u uvjetima velikih tržišnih i tehnoloških promjena.

Na te smo se promjene prilagodili na vrijeme i danas imamo snažnu poziciju partnera na zahtjevnim projektima elektroenergetske i prometne infrastrukture diljem Europe. Rezultati Dalekovod Grupe u 2025. godini to potvrđuju. Grupa je ostvarila više od 280 milijuna eura prihoda, što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je knjiga ugovora krajem godine dosegnula 414 milijuna eura.

Posebno je važno da najveći dio prihoda dolazi s najrazvijenijih i najzahtjevnijih europskih tržišta, prvenstveno iz Skandinavije i Njemačke, gdje su ulaganja u prijenosnu mrežu među najvećima u Europi. Takvo pozicioniranje nije rezultat kratkoročnih tržišnih okolnosti, nego dugoročnog razvoja kompetencija u segmentu infrastrukturnih projekata visoke složenosti.

Danas investitori i operatori prijenosnih sustava traže partnere koji mogu osigurati kvalitetu, sigurnost i pouzdanost izvedbe u vrlo zahtjevnim rokovima. Upravo zato iskustvo, reference i inženjersko znanje postaju ključna konkurentska prednost.

Istodobno, elektroenergetski i infrastrukturni sektori prolaze duboku tehnološku transformaciju. Digitalizacija projektiranja i upravljanja projektima, primjena naprednih analitičkih alata, automatizacija proizvodnje i sve viši sigurnosni standardi mijenjaju način na koji se infrastruktura projektira i gradi. Uspješne će biti kompanije koje mogu spojiti snažnu inženjersku tradiciju s novim tehnologijama i organizacijskom agilnošću.

Energetska tranzicija često se promatra isključivo u svjetlu klimatskih ciljeva, no ona je jednako tako pitanje gospodarske sigurnosti, industrijskog razvoja i dugoročne konkurentnosti Europe. U tom kontekstu infrastruktura postaje strateški resurs.

Tržište će sve manje tražiti klasične izvođače radova, a sve više partnere sposobne preuzeti odgovornost za kompleksne projekte tijekom cijelog njihova životnog ciklusa. Takve kompanije morat će kontinuirano ulagati u stručne ljude, digitalizaciju i razvoj operativnih kapaciteta.

Upravo zato u Dalekovod Grupi razvoj ljudi promatramo kao jedan od ključnih preduvjeta dugoročne konkurentnosti. U sklopu Dalekovod Akademije sustavno razvijamo znanja i vještine potrebne za rad na sve složenijim infrastrukturnim projektima te jačamo kulturu kontinuiranog profesionalnog razvoja, sigurnosti i operativne izvrsnosti.

Vjerujemo da iskustvo rada na najzahtjevnijim europskim projektima, snažna inženjerska tradicija i kontinuirano ulaganje u razvoj ljudi i tehnologije predstavljaju temelj dugoročne konkurentnosti. U tom kontekstu Dalekovod Grupa, uz podršku Grupe KONČAR, vidi svoju priliku, ali i odgovornost da aktivno sudjeluje u oblikovanju nove europske energetske infrastrukture.

Jer energetska tranzicija više nije pitanje budućnosti. Ona već danas redefinira europsko gospodarstvo. A kompanije koje su spremne odgovoriti na njezine izazove stvaraju temelje industrije i gospodarstva sljedećih desetljeća.