Ovo se ne pamti desetljećima, njemački megaprojekti pucaju po šavovima!

U Njemačkoj veliki građevinski projekti često izmiču kontroli: zračne luke, željeznički kolodvori i koncertne dvorane završavaju se s višegodišnjim kašnjenjem i koštaju milijarde više nego što je prvobitno planirano.

Deutsche Welle postavlja pitanja.

Nova berlinska zračna luka? Planirana za pet, a završena za 14 godina.

Glavni željeznički kolodvor u Stuttgartu? Gradi se već 16 godina.

Hamburška koncertna dvorana Elb-filharmonija (Elbphilharmonie). Građena devet godina umjesto tri.

A troškovi tih velikih javnih građevinskih projekata u Njemačkoj? Ponekad deset puta veći od predviđenih.

Rekordan profit 289 milijuna eura, pa 500 otkaza: Njemački div gasi tvornicu

Uzmimo za primjer i opernu kuću u Kölnu. Izgrađena 1950-ih kao simbol moderne demokracije, bila je kulturni dragulj. Do 2012. već joj je bila potrebna obnova. Plan je zvučao jednostavno: tri godine radova, pa ponovno otvaranje 2015.

U praksi to izgleda ovako: zgrada – koja obuhvaća samu operu, kazalište s dvije scene i dječju operu s vlastitom scenom – još uvijek je gradilište.

Operna pjevačica Emily Hindrichs se sjeća svog optimizma kada se pridružila ansamblu 2015. „Tada sam mislila: dobro, to će brzo riješiti. Bila sam optimistična." Deset godina kasnije ona još uvijek nije kročila u tu zgradu. Predstave se održavaju u privremenim prostorima, a frustracija je ogromna.

Prvobitno predviđeni troškovi obnove od 250 milijuna eura narasli su na 850 milijuna. Kada se pridodaju kamate i troškovi privremenih prostora, račun dostiže iznos od 1,5 milijardi. „Kao da stalno bacamo novac", kaže Hindrichs.

Tijekom desetljeća gradnje glumac Andreas Grötzinger je prošao kroz čitav spektar emocija: „Nada, očaj, bijes – i sve više cinizma. Stalno su najavljivali nove datume, koji se nikada nisu ostvarili."

Najviše ga je uznemirilo to što mu nitko nikada nije objasnio zašto je projekt propao. „Nitko ne zna", kaže on. „Nitko ne može reći što je točno pošlo naopako. Sve je to jedna velika, zbunjujuća, komplicirana mreža uzroka."

Što izaziva kašnjenja u Njemačkoj?

Jürgen Marc Volm preuzeo je vođenje projekta 2024., kada je on već kasnio devet godina. Ukazuje na ogromnu složenost: 64.000 četvornih metara površine, 2.000 prostorija, sudjelovanje 58 firmi sa 72 različita zanata, plus 22 projektantska ureda.

„Mnogo toga se moralo raditi ponovo jer dozvole nisu bile pravilno izdane, a pojavili su se i propusti u projektiranju i izgradnji", objašnjava Volm za Deutsche Welle. Tu je i kruti sustav javne nabave, koji često favorizira najjeftinijeg ponuđača. Kada izvođači bankrotiraju, radovi staju, raspisuju se novi tenderi i kašnjenja se gomilaju.

Heineken otpušta 6000 radnika

„Firme su odlazile u stečaj“, priča Volm. „Morali smo angažirati nove, a one su se morale uključiti u projekt koji je već bio u toku, pa se sve stalno mijenjalo." U stvari je najveći problem u Kölnu bio „slom" komunikacije, kaže Volm i dodaje: „Jako smo dobri u rješavanju tehničkih problema, ali ne i u komunikaciji."

Operna kuća u Kölnu. Izgrađena 1950-ih kao simbol moderne demokracije, danas predstavlja simbol nikad dovršenih radova obnove

Jochen Tack/imago Stock&people/profimedia/

Takva ogromna kašnjenja i troškovi koji eksplodiraju događaju se širom zemlje. „Njemačka ima ogroman problem“, kaže Reiner Holznagel, predsjednik Saveza poreznih obveznika. „Veliki projekti se više ne grade brzo, efikasno i u skladu s potrebama. Ona stara pozitivna slika o Njemačkoj više ne vrijedi."

Holznagel ukazuje na bezbrojne regulative – od ekoloških do sigurnosnih – koje sve usporavaju. „Gradnja u Njemačkoj je ekstremno skupa. Ne zbog materijala ili plaća, već zato što imamo toliko propisa. Oni nas koštaju puno vremena, novaca i truda."

Lekcije za Njemačku

Krajnje je vrijeme da Njemačka uči iz najboljih primjera, ističe Holznagel. „Kada pogledam stanje nekih mostova ili cesta – da i ne govorim o vlakovima – Njemačka ima ogroman problem i razumljivo je zašto su ljudi toliko nezadovoljni."

Operna pjevačica Emily Hindrichs iznenađena je, kako kaže, nedostatkom fleksibilnosti u Njemačkoj. „Uvijek taj tvrdoglavi, kruti stav: ‘Imamo plan, mora tako!‘. Plana B nema."

Glumac Andreas Grötzinger dodaje da desetljećima opera i kazalište u Kölnu nisu bili adekvatno održavani, što je pogoršalo situaciju. „Njemačka je toliko malo ulagala u infrastrukturu da, kada do dođe problema, oni postanu ogromni."

Dobra vijest je da bi kelnska opera trebala biti otvorena na jesen 2026. Za Emily će to biti emotivan trenutak. „Ako budem pjevala tamo, to će biti kao povratak kući. Na to čekam godinama."