Postoje razlozi zašto su se cijene trešanja u posljednjih deset godina značajno povećale, ali nema opravdanja da dosegnu 20 eura po kilogramu - govori Davor Miklošić, vlasnik obrta Jara iz Novigrada Podravskog. Proizvodnju su započeli 2002. s jabukama, a danas na sedam hektara uzgajaju i trešnje, breskve i nektarine. S berbom trešanja počinju sljedeći tjedan. Miklošić smatra da bi, s obzirom na potreban angžaman u proizvodnji trešnje i ekonomsku situaciju, i prozvođači i kupci trebali biti zadovoljni s cijenom od oko 7 eura za kilogram.
- Moj interes kao proizvođača je da voće proizvedem, prodam i naplatim svoj višemjesečni trud, a to je moguće jedino uz cijenu koja je prihvatljiva građanima, koji se ionako bore s raznim drugim poskupljenjima - kaže ovaj voćar.
Prema podacima Tržišnog cjenovnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna cijena kilograma trešanja se od svibnja 2015. do svibnja 2025. skoro pa utrostručila - s 3,15 na 9,21 eura. Svake je godine cijena u svibnju bila najveća pa se s protekom vremena smanjivala. Tako je u srpnju 2015. prosječna cijena na tržnicama bila 2,87 eura za kilogram trešanja, a u srpnju 2025. 7,56 eura što je i dalje poskupljenje od 167 posto. Lani je ujedno bila i godina s najvišim cijenama trešanja, iako je godišnji rast cijena ipak bio izraženiji između 2022. i 2023. TISUP je već objavio i cijene trešanja na veletržnicama u svibnju ove godine - 5,57 eura po kilogramu, 84 posto više nego deset godina ranije.
Trend rasta cijena vidi se i kod drugih voćnih kultura, poput jagoda. U travnju 2026. na tržnicama su cijene jagoda u prosjeku bile više nego dvostruke veće nego deset godina ranije (7,13 eura u odnosu na 3,23 eura po kilogramu), a podaci TISUP-a pokazuju da je to na razini prošlogodišnje cijene u istom mjesecu. Na veletržnicama su jagode u istom razdoblju poskupjele za 71 posto (s 2,50 na 4,06 eura po kilogramu).
Miklošić objašnjava da je ulazak Hrvatske u Europsku uniju doveo do rasta cijena brojnih stavki neophodnih za proizvodnju jer su se naše cijene počele približavati europskima. Proizvođačima, primjerice, iz godine u godinu rastu troškovi zaštitnih sredstava, koja se danas uglavnom uvoze, a kada se tomu doda inflacija za očekivati je bilo da ni kilogram trešanja više neće koštati isto kao 2015.
I očekivanja kupaca su se promijenila, što također utječe na proizvodnju.
- Oči prve kupuju, zato puno ulažemo u prirodne ojačivače biljaka. Koristimo aminokiseline, morske alge i silicij kako bi voće bilo otpornije na štetnike i bolesti. To nije kemija, a time dobivamo zdravije, otpornije i ukusnije voće - objašnjava.
Poljoprivreda je uvijek zahtijevala ulaganja, no sa sve izraženijim klimatskim promjenama gotovo neizostavan dio poslovanja vezan je uz zaštitu od vremenskih nepogoda. Unatoč mrežama koje štite od tuče i navodnjavanju, mraz i dalje može napraviti velike gubitke – lani je od tisuću stabala trešanja samo 300 bilo iskoristivo za berbu. Ova bi sezona, koja zbog različitih sorti traje otprilike od 25. svibnja do 1. srpnja, mogla biti bolja od prethodne.
- Nekada je bilo gotovo pa pravilo da u deset godina ima jedna jako dobra i jedna jako loša godina, a da su druge prosječne. Danas se više ne možemo osloniti na ta predviđanja jer nekad i kratki mrazovi koji dođu u lošem trenutku mogu učiniti značajnu razliku - objašnjava ovaj voćar.
Dodatan problem vezan je uz radnu snagu. Obrt Jara ima, računajući i njezina vlasnika, šest zaposlenih, a u ključnim mjesecima im pomaže i nekoliko sezonskih radnika. Ipak, primjećuju kako je fizički rad danas obezvrijeđen što otežava pronalazak sezonskih radnika, a time i proizvodnju.
Svi su ovi razlozi, uvjeren je Davor Miklošić, doveli do toga da se broj voćara i količina proizvedenog voća s godinama smanjuju. Voćarstvo je jedna od najzahtjevnijih poljoprivrednih proizvodnji na otvorenom. Nakon godina ulaganja i formiranja roda, uspjeh ovisi o cvatnji, oprašivanju i vremenskim uvjetima, a cijeli urod može uništiti i jedan kasni mraz.
- Puno je tu truda i ručnog rada, a kad dodate to da na kraju ne možete biti sigurni ni da ćete pronaći radnike koji će pomoći pokupiti plodove, jasno je zašto se odustaje - govori.
Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se količina proizvedenih trešanja od 2022. do 2025. više nego prepolovila. Konkretno, u četiri godine se od 2042 tone smanjila na 1001 tonu. Godinu ranije je ukupno proizvedeno 1489 tona trešanja, što je bolje nego 2025., ali i dalje pokazuje trend pada. U istom razdoblju se smanjila i proizvodnja jagoda - s 3314 tone u 2022. na 2299 tona u 2025. godini.
Obrt Jara ostaje među onim upornim voćarima. U posljednjih 15-ak godina uspjeli su organizirati svoje poslovanje tako da sve voće sami prodaju, imaju i vlastite komore, a vrste su izabrane tako da donose prihod tijekom cijele godine. S godinama su stekli vjerne kupce, imaju i prodajno mjesto u Koprivnici, nešto se proda na njihovom kućnom pragu, a uključeni su i u projekt sa školama pa u njihovom voću uživa i dio školaraca Koprivničko-križevačke županije. Djecu ujedno nastoje educirati o važnosti konzumacije voća, a u sezoni berbe pozivaju ih u svoj voćnjak kako bi im iz prve ruke pokazali kako ona izgleda. Unatoč svim izazovima, Miklošići nastavljaju ulagati u proizvodnju i razvijati izravnu prodaju, uvjereni da domaće voće još uvijek ima svoje kupce.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....