Direktor agencije Opereta Boro Vujović gostovao je na N1 i komentirao najnovije podatke o prometu nekretnina koje je Jutarnji list prvi objavio u subotu. Prema službenim brojkama, u 2025. zabilježen je dvoznamenkasti pad broja transakcija na tržištu nekretnina, uz istodobni nastavak rasta cijena – osobito u Zagrebu i na Jadranu.
Otkrivene brojke o prometu nekretnina za 2025., jedna županija imala je pad veći od 30 posto!
Pad prometa nekretnina, a cijene i dalje rastu: što se zapravo događa na tržištu
Brojevi ne lažu – pad prodaje nekretnina bio je očekivan. No ono što tržište trenutno čini specifičnim jest činjenica da se istodobno bilježi rast cijena.
Što to znači za tržište i cijene?
Gledamo svojevrsni paradoks: broj transakcija je pao, a cijene su nastavile rasti, što se u ovakvom obujmu nije očekivalo. Treba, međutim, naglasiti da je hrvatsko tržište nekretnina i dalje relativno malo. Pad od oko 13 posto zvuči dramatično, ali ukupne brojke nisu usporedive s razdobljem 2008. godine i pucanjem tadašnjeg balona.
Često se govori o pucanju balona. Imamo li danas balon na tržištu nekretnina?
Ne mislim da imamo balon. Razlika između danas i 2008. godine je velika. Danas se vrlo malo nekretnina kupuje špekulativno. Pad broja transakcija u velikoj je mjeri vezan uz strane kupce, koji čine oko 37 posto ukupnih transakcija. Istodobno, imamo nedovoljnu ponudu, dok potražnja i dalje postoji. Rezultat su visoke cijene koje dio kupaca više ne može ili ne želi pratiti.
Koji su osnovni uzroci pada prodaje u svim segmentima tržišta?
Prije svega, cijene su u mnogim slučajevima iznad onoga što su kupci spremni platiti. Drugi važan faktor je promjena uvjeta kreditiranja kod banaka. Treba imati na umu i da strani kupci dominantno kupuju nekretnine na obali, a domaći prodavatelji potom taj kapital često ulažu u kupnju stanova u Zagrebu. To je sustav spojenih posuda.
Može li se očekivati pad cijena ili će one i dalje rasti?
Teško je sa sigurnošću reći. Dokle god imamo prisutnu inflaciju, cijene će rasti – raste sve, pa tako i cijena nekretnina. Pitanje je tko to uopće može platiti. S druge strane, nije poanta da cijene nekretnina u Hrvatskoj budu niske. Ključno je pronaći modele pomoći onima koji rješavaju osnovno stambeno pitanje, a tu je Vlada u posljednje vrijeme pokrenula određene mjere.
Osjećaju li se već učinci Vladinih mjera na tržištu?
Donesena je Nacionalna stambena strategija, ukinut je APN, što smatram pozitivnim, te je uveden povrat poreza na prvu nekretninu. To su mjere koje kratkoročno ne mogu donijeti vidljive promjene, ali dugoročno mogu imati efekta.
Događa li se često da se u agenciji pojavi 18-godišnjak s kešom koji kupuje prvi prvi stan?
Ljudi su snalažljivi. U praksi često roditelji osiguraju sredstva, a dijete formalno kupuje nekretninu kako bi iskoristilo pogodnosti koje nudi država.
Što se trenutačno događa na zagrebačkom tržištu, gdje se relativno malo gradi?
Zagreb je i dalje najaktivnije tržište, posebno kada je riječ o stanovima. Najveći pritisak stvaraju kupci koji nisu iz Zagreba – gotovo svi žele nekretninu u glavnom gradu. Istodobno, građevinskog zemljišta je malo, postupci izdavanja dozvola dugo traju, a investitori žele izvući maksimum iz projekata. U takvim okolnostima, logično je da pokušavaju ostvariti i ekstraprofit.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....