Infrastruktura koja Hrvatsku pretvara u energetsko čvorište

Energetska sigurnost danas je jedno od ključnih pitanja gospodarske stabilnosti i strateške otpornosti svake države. Posljednjih godina pokazalo se koliko su pouzdani dobavni pravci, razvijena infrastruktura i sposobnost brzog odgovora na tržišne i geopolitičke poremećaje važni za nesmetano funkcioniranje gospodarstva i sigurnost građana.

Plinacro ove godine obilježava 25 godina djelovanja kao samostalna tvrtka. Od sustava koji je početkom 2000-ih bio razvijen ponajprije na sjeveru Hrvatske, izgrađen je i razvijen plinovodni sustav dug gotovo 2600 kilometara, čime je pokrivenost teritorija Republike Hrvatske dosegnula više od 95 posto.

U prvim investicijskim ciklusima izgrađeno je i modernizirano oko 1100 kilometara plinovoda, čime je stvoren čvrst temelj za opskrbu prirodnim plinom Hrvatske, ali i za uključivanje naše zemlje u međunarodne tokove plina. Važna prekretnica bila je uspostava interkonekcije s Mađarskom, kojom je Hrvatska, uz postojeći pravac iz Slovenije, dobila drugi značajan dobavni smjer. Sljedeći korak predstavljala je izgradnja kompresorske stanice u Velikoj Ludini, koja je omogućila dvosmjerni protok plina prema Mađarskoj, dok je rekonstrukcijom plinovoda Rogatec-Zabok dodatno ojačana povezanost sa slovenskim sustavom.

Ključni strateški iskorak ostvaren je početkom 2021. godine puštanjem u rad plinovoda Zlobin-Omišalj, kojim je terminal za ukapljeni prirodni plin (UPP) na Krku povezan s Plinacrovim transportnim sustavom. Hrvatska je time dobila novi i diversificirani dobavni pravac, čija se puna važnost pokazala nakon početka rata u Ukrajini i poremećaja na europskom energetskom tržištu.

Nova energetska stvarnost zahtijevala je i novi razvojni odgovor. U okviru plana REPowerEU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Vlada Republike Hrvatske dodijelila je Plinacru 533 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak i Zabok-Lučko, ukupne dužine 216 kilometara.

Riječ je o najintenzivnijem investicijskom ciklusu u povijesti Plinacra. Njime se gradi nova okosnica hrvatskog plinskog transportnog sustava, koja će omogućiti prihvat većih količina plina s terminala na Krku, njegovu distribuciju prema unutrašnjosti Hrvatske te daljnji transport prema Sloveniji, Mađarskoj i drugim državama srednje i jugoistočne Europe.

Prva važna dionica tog projekta već je realizirana. U veljači 2025.godine dovršen je 58 kilometara dug plinovod Zlobin-Bosiljevo, koji danas ima ključnu ulogu u transportu plina s terminala za UPP prema ostatku hrvatskog i regionalnog tržišta.

Posebno važan korak u ovom investicijskom ciklusu predstavlja završetak radova na magistralnom plinovodu Zabok-Lučko, koji je svečano obilježen u nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, predstavnika resornih ministarstava, lokalne i regionalne samouprave, poslovnih partnera i drugih uzvanika. Riječ je o jednom od najsloženijih i najvažnijih projekata hrvatskoga plinskog transportnog sustava. Plinovod je dug približno 36 kilometara, a vrijednost projekta iznosi oko 80 milijuna eura. Njegovom realizacijom povećana je fleksibilnost upravljanja transportnim sustavom i višestruko povećana mogućnost transporta plina prema Sloveniji, čime se dodatno jača sigurnost opskrbe Slovenije i šire regije.

Projekt je bio iznimno zahtjevan jer trasa prolazi ispod rijeka Save i Krapine, željezničke pruge, autoceste i drugih prometnih koridora. Gotovo cijeli plinovod izgrađen je unutar postojećeg infrastrukturnog koridora, čime je utjecaj na okoliš sveden na najmanju moguću mjeru. Posebno smo ponosni što je projekt realiziran u planiranim rokovima i unutar predviđenoga financijskog okvira.

Nazočnost predsjednika Vlade na svečanosti dodatno potvrđuje važnost projekta za Plinacro, hrvatski plinski transportni sustav i ostvarivanje strateških ciljeva energetske politike Republike Hrvatske.

Zabok-Lučko nije izdvojen projekt. Zajedno s već izgrađenim plinovodom Zlobin-Bosiljevo te plinovodima Bosiljevo-Sisak i Sisak-Kozarac čini dio jedinstvenog razvojnog koncepta. Dovršetkom cijelog sustava terminal na Krku moći će u transportni sustav isporučivati do 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje. Kapacitet prema Sloveniji povećat će se do 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, a prema Mađarskoj na oko 3,5 milijardi kubnih metara, ovisno o uvjetima uzvodnog tlaka. Time Hrvatska postaje izvor stabilne i diversificirane opskrbe za srednju i jugoistočnu Europu te važan čimbenik regionalne energetske sigurnosti.

Poslovni uspjeh operatora strateške infrastrukture ne mjeri se samo financijskim pokazateljima nego i pouzdanošću sustava, raspoloživošću kapaciteta te sigurnošću transporta.

Paralelno s izgradnjom novih plinovoda moderniziramo tehnološki segment sustava, nadograđujemo SCADA i SUKAP rješenja, digitaliziramo procese te jačamo standarde kibernetičke sigurnosti. Nova infrastruktura projektira se i s pogledom prema budućem prihvatu novih plinovitih energenata, uključujući vodik.

Ovakav investicijski zamah ne bi bio moguć bez snažne potpore Vlade Republike Hrvatske, resornih ministarstava, europskih institucija, financijskih partnera, lokalnih zajednica te stručnosti i predanosti zaposlenika Plinacra i svih partnera uključenih u realizaciju projekata.

U vremenu pojačanih energetskih i geopolitičkih izazova naš je odgovor jasan: ulagati u sigurnost, otpornost i suverenost energetskog sustava. Infrastruktura koju danas gradimo koristit će hrvatskom gospodarstvu i građanima desetljećima, a Hrvatskoj omogućiti da bude pouzdan partner svojim susjedima i važan čimbenik europske energetske sigurnosti.

To je odgovornost koju smo spremni preuzeti i temelj na kojem gradimo sljedećih 25 godina Plinacra.